Izlaganje ministra financija i trezora BiH Dragana Vrankića

Govori ( 20.09.2007 )
Izlaganje ministra financija i trezora BiH Dragana Vrankića
Zamjenik predsjedatelja Vijeća ministara BiH i ministar financija i trezora Dragan Vrankić obratio se učesnicima II-gog međunarodnog simpozija «Fircon» d.o.o. Mostar. Izlaganje ministra Vrankića o temi UTJECAJ POREZNE POLITIKE NA EKONOMSKI RAST objavljeno u cjelosti.

Poštovani kolege ,
Financijeri,
Dame i gospodo !

Dopustite prvo da zahvalim na pozivu da sudjelujem u radu ovog seminara.
Ovo je najbolji način da se susretnu svi koji rade na raznim ekonomskim pitanjima, a kroz predavanja, pitanja i radionice otklanjaju nedoumice i stječu nova znanja.


Naglasio bih kako je ova oblast već godinama pod pojačanom pozornosti javnosti koja ocjenjuje ekonomske politike vlada u zemlji i mjere koje se poduzimaju.
Makroekonomski indikatori pokazuju da zemlja ostvaruje rast, BDP za 2006. godinu je preko 17,5 mrd. KM, nominalni godišnji rast je bio 11,2%, odnosno realni rast od 5,7% što je neznatno brže u odnosu na zemlje iz okruženja.
U tom rastu unutarnja trgovina je sudjelovala sa 17%, a slijede je nekretnine (12,5%),energetski sektor (9%), industrijska proizvodnja (8,1% ), te financijsko posredovanje (8,1%). Pored toga, doprinos javnog sektora, koji čine državna administracija i obrana, obrazovanje, te zdravstveni i socijalni rad, je iznosio 10,3%.

Potrebno je posebno istaći financijski sektor koji se posljednjih godina nalazi u svojevrsnoj ekspanziji. BDP je u 2005. dostigao 14,50 mrd. KM,. po glavi stanovnika u 2005. godini iznosio je 3.761 KM. Jedan od osnovnih uzroka rasta BDP-a u 2006. godini je bilo rekordno smanjenje trgovinskog deficita, koje je vodilo i smanjenju deficita tekućeg računa.


Deficit na tekućem računu opao je sa 3,4 milijarde KM u 2005. godini (21,3% BDP-a) na svega dvije milijarde KM u 2006. godini (11,6% BDP-a).Stopa rasta industrijske proizvodnje, koja je jedan od glavnih pokretača BDP-a, od 2003.do 2006. godini implicira snažan proces reindustrijalizacije u BiH, koji je bio prisutan i u nekim zemljama centralne Europe početkom i sredinom prošlog desetljeća.

Kao što je to bio slučaj u Mađarskoj, Češkoj i Slovačkoj, stopa rasta industrijske proizvodnje u BiH je u periodu od 2003. do 2006. godine konstantno iznosila oko 10%. Stope rasta fizičkog obima industrijske proizvodnje u 2005. i 2006. godini su među najvišima u regiji.
Konstantan rast industrijske proizvodnje je,među ostalim uzrokovan daljnjim povećanjem produktivnosti i proizvodnje bh. kompanija, posebno onih koje su ušle u proces privatizacije i restruktuiranja u posljednjih nekoliko godina.
I dalje se može identificirati korelacija između procesa privatizacije s jedne strane i povećanog obima industrijske proizvodnje i izvoza s druge strane.
Privatizirane kompanije su nositelji razvoja industrijske proizvodnje u BiH.

Neke od posljedica uvođenja PDV-a bili su usporavanje rasta potrošnje i investicija. Usporavanje rasta potrošnje najbolje se očituje kroz usporen rast prometa u maloprodaji tijekom 2006. godine. Promet bh. maloprodaje (uključujući PDV) je u 2006. godini rastao 31,3% u odnosu na 2005. godinu i dostigao je 7,4 milijarde KM.


Ovo je značilo usporavanje nominalnog rasta od 1,5 %. Realni rast je usporen čak i više imajući u vidu prilično visok porast cijena na malo od 7,5% u 2006. godini (indeks maloprodajnih cijena u 2006. godini je bio duplo viši od cijena u 2005. godine). Bruto investicije u osnovna sredstva su u 2005. godini, prema podacima Agencije za statistiku BiH iznosile 3,5 milijardi KM, što je predstavljalo povećanje od 20%.


Podaci s kraja šestog mjeseca tekuće godine pokazuju da se održava isti trend.
Pitanja kojim se sada bave ministarstva financija u zemlji su vezana za uspješno vođenje fiskalne politike, uz održavanje postojeće makroekonomske stabilnosti u uvjetima jasne monetarne politike i u uvjetima kada u oblasti kreditne politike treba poduzeti neke mjere i uspostaviti regulatora na jedan drukčiji način.


Kako postići uspješno upravljanje javnim financijama u zemlji i kako postići dovoljnu razinu koordinacije prigodom planiranja i donošenja ekonomskih i fiskalnih politika za naredno razdoblje?
To je pitanje koje mene muči ovih dana. Pitanje proračuna za narednu i još dvije godine?
Pitanje fiskalnog opterećenja u gospodarstvu?
Kako vratiti dugove?
Kako izaći na kraj sa siromaštvom ?
Dakle,potrebno je postići sinkronizirano djelovanje monetarne, kreditne i fiskalne politike u uvjetima i okvirima koji vladaju u zemlji.


Vi svi znadete, da smo prethodne dvije godine zajedno vrijedno radili na uvođenju novog instrumenta za naplatu poreza, uvođenju PDV a. Podaci govore o tome da je ovaj potez bio uspješan.
U tijeku prijelaza s poreza na promet na PDV izazvana je inflacija , koja se vratila na razinu dozvoljenog po mastrihtskim kriterijima ( do 3 % GDP) , na početku 2007. godine.

Fiskalna reforma, koja je započela s prijenosom nadležnosti u sferi neizravnih poreza sa entiteta na državnu razinu, osnutkom Uprave za neizravno oporezivanje , okončana je uspješnom implementacijom poreza na dodanu vrijednost od 1.1.2006.god.


Stalno se, iznova, otvara pitanje održavanja javne potrošnje u okvirima koji će osim izdvajanja za administraciju i njeno funkcioniranje , te reformu javne uprave osigurati dovoljno sredstava i za sektore koji se označe prioritetima za razvitak zemlje s jedne strane,
i smanjivanje nezaposlenosti i siromaštva s druge strane.

Ta izdvajanja ne bi trebala prelaziti četrdesetak posto . BiH je nešto malo iznad toga .

Smatram da je korak naprijed u održavanju financijske stabilnosti napravljen kada se počelo raditi na uspostavi Fiskalnog vijeća, kao mjesta na kome bi se sastajali svi sudionici koji kreiraju i provode ekonomsku politiku u zemlji.

Trenutačno nije napravljen novi pomak, pa sam odlučio, radi poticanja procesa, ponuditi ponovno verziju Zakona o Fiskalnom vijeću kakva je urađena prije godinu dana .
U našim uvjetima bilo bi jako važno da Parlament preuzme i dio fiskalne odgovornosti, što znači da se moraju poštivati zadani okviri, odnosno procjena javnih prihoda, kako ne bi dolazilo do prekomjerne potrošnje u ukupnom iznosu, što rezultira neravnotežom između sektora.

Posebno pitanje koje se tiče ukupne ekonomske politike je i pitanje dugova unutarnjih i vanjskog duga.
Trenutačno ulažemo napore u definiranje pitanja povrata stare devizne štednje iz banaka u zemlji, pri čemu moramo održati financijsku stabilnost, otvoriti pregovore u interesu štediša koji su svoj novac držali na računima u bankama koje nisu imale sjedište u RBiH , te definirati pitanje restitucije, ali, također, na način da održimo financijsku stabilnost.


Potrebno je početi raditi i na rješavanju štednje građana koji su svoj novac držali na računima u bankama koje nisu imale sjedište u RBiH, te definirati i to pitanje, koje zahtijeva otvaranja pregovora s drugim zemljama.
Pitanje novoga zaduživanja je također aktualno.


Otvaraju se novi projekti koji traže financijska sredstva. Projekti na razini države, entiteta, Distrikta, kantona i lokalnih zajednica. Postojeće zaduživanje smatra se održivim Poznato je da vanjski dug iznosi oko četiri milijarde KM . Novo zaduživanje treba, također, biti održivo i uredno servisirano da ne ugrožava financijsku stabilnost.
Dakle, ovo su sve pitanja koja utječu na financijsku stabilnost zemlje .

Do prvog prosinca 2007. godine B i H ima obvezu predati Ekonomski i fiskalni program Europskoj komisiji u Bruxellesu. U svibnju 2007. godine su održane konzultacije predstavnika države i entiteta , Parlamenta ,Centralne banke i Europske komisije po vrlo širokom dnevnom redu.
Ovo će biti drugi Ekonomski i fiskalni program koji treba usuglasiti u zemlji. U protivnom, preuzimamo na sebe rizik održavanja financijske stabilnosti.Pitanje fiskalne reforme i ekonomskog rasta je jako povezano .

Direktni porezi su, kako je poznato, u nadležnosti entiteta.
U Federaciji BiH trenutačno su u proceduri usvajanja novi propisi iz oblasti izravnih poreza, koji bi trebali stupiti na snagu od 2008. godine. Reforme uključuju uvođenje poreza na dohodak, koji će zamijeniti porez na plaću i niz poreza koji se odnose na oporezivanje građana i gospodarskih društava, kao što su porez na dobit, porez po osnovu autorskih prava i profesionalnih djelatnosti, porez na dobit od poljoprivrednih djelatnosti, porez na ukupan prihod fizičkih osoba, te porez na prihod od imovine.
U Republici Srpskoj usvojen je Zakon o porezu na dohodak i porez na dobit čija je primjena počela od 01.01.2007. godine. Oporezivanje malih poduzeća je novina u Zakonu o porezu na dobit, a obračunava se po stopi od 5% na ukupan godišnji prihod.
Prednost ovog zakona nije samo u financijskom efektu, već sadrži i druge poticaje koji se ogledaju u relativno niskoj poreznoj stopi. Moguća je ubrzana amortizacija zbog stimuliranja modernizacije, te pojednostavljen režim za mala poduzeća.

Ovo je osobito značajno u vrijeme kada se malim i srednjim poduzećima poklanja velika pozornost , a od njih se očekuje da prihvate dobar dio radnika raznih zanimanja. Entitetske vlade također vrijedno rade na davanju poticaja za ovaj sektor.
Zakon o porezu na dohodak, predstavlja nastavak reforme i dogradnju sustava oporezivanja dohotka sukladno principima EU. U postojećem sustavu oporezivanja plaća je oporezovana, što znači da ne postoji neoporezovani dio.
Po novom zakonu u RS godišnja zarada od 2.400 KM je neoporeziva. Na godišnju zaradu od 2.401 – 15.000 KM plaća se porez po stopi od 10%, a preko 15.000 KM po stopi od 15%.
To je ključna novina koja ima elemenata socijalne osjetljivosti .Ovim se stvara prostor na tržištu rada, da najniži dohotci budu povećani.U pogledu poreznih oslobađanja zadržan je princip neoporezivanja mirovina .
Dakle , radi se o selektivnom pristupu , različito se oporezuju različite osnovice- manje osnovice manjom stopom ,veće osnovice većom stopom.

U Federaciji BiH se trenutačno radi na ovim zakonima i bilo bi dobro da njihova primjena počne 2008. godine. Posebno je značajno naći dobra rješenja za obračun i plaćanje doprinosa-
s jedne strane da se smanje troškovi poslovanja društava , a s druge strane da se osigura stabilan priliv novca u fondove.

U dogledno vrijeme treba okončati i reformu u zdravstvu i početi reformu mirovinskog sustava . Dakle , kad smo počeli reformu koja je podrazumijevala uvođenje PDV-a , govorili smo da će se stabilnim financiranjem države svih razina omogućiti i provođenje ovih drugih koraka, a sve u cilju jačanja financijske discipline, sprječavanja i smanjivanja porezne evazije,
stabilnog funkcioniranja države sa svim njenim funkcijama i stvaranje ambijenta u kome će se gospodarstvo moći nesmetano razvijati, u kome će država biti ta koja će davati okvir i stabilnu legislativu.
Ovakav način promišljanja i ovakav način djelovanja moramo provoditi i kada znamo da smo se opredijelili na put prema EU integracijama . Vrijeme je da iskoristimo pozitivna iskustva , znanja i sredstva koja se BiH stavljaju na raspolaganje da bi što brže i bezbolnije prešli taj put .Znam da ćete i vi svojim radom doprinijeti ovome ,

Hvala !