Obraćanje predsjedavajućeg Vijeća ministara BIH na sjednici Vijeća za imlementaciju mira

Govor predsjedavajućeg objavljen u cjelosti 

Ekselencije, Dame i gospodo,

 

Kao što je možda nekima od vas poznato ovo je moje deseto obraćanje na zasjedanju PIK-a u ovom sazivu Savjeta ministara. Prilika je ovo da analiziramo ono što je urađeno u periodu od prethodnog zasjedanja Savjeta za implementaciju mira do danas. Bila bi ovo takođe dobra prilika da procjenimo šta je to što se može uraditi do izbora ili bar šta planiramo uraditi do tada. Nažalost, sastav pozvanih na današnji sastanak ne pruža garancije da ćemo postići taj cilj.

 

Cijenim da bi bilo svrsishodno na samom početku ovog zasjedanja da nas je Visoki predstavnik sve zajedno barem ukratko informisao o uspjesima razgovora koje je poslednjih dana vodio sa ključnim političkim akterima od kojih zavisi tempo i sudbina daljih procesa. Bez takvih informacija, mi se danas možemo samo baviti nagađanjima.

 

Na samom početku bih želio da izrazim žaljenje što je ovaj sastanak, bar sudeći po nekim javnim emiterima, već unaprijed obesmišljen, obezvrijeđen i osuđen na propast. Ono što po meni izaziva još veće žaljenje jeste činjenica da je Federalna televizija kao javni emiter nedavno cjelokupan politički establišment Republike Srpske kao i predstavnike Republike Srpske na državnom nivou poistovjetila sa trećim Rajhom a da je bilo kakva javna reakcija PIK-a izostala. Promptnost reakcije PIK-a na zakonodavno uobličavanje referenduma i građanske inicijative u Republici Srpskoj najblaže rečeno govori o dvostrukim standardima. Cijenim da ni danas nije kasno da PIK pošalje jasnu poruku šta podrazumjeva pod slobodom medija.

 

Uprkos svemu, Savjet ministara je u prethodnom periodu ostao posvećen svojim strateškim ciljevima a to su liberalizacija viznog režima za građane Bosne i Hercegovine, dobijanje statusa MAP-a u NATO-u kao i održavanje makroekonomske stabilnosti.

 

Kada je u pitanju liberalizacija viznog režima, od 174 uslova koliko ih je bilo u Mapi puta, ispunili smo 173 dok je zadnji uslov koji se odnosi na imenovanje direktora Direkcije za koordinaciju policijskih tijela u fazi ispunjenja. Naime konkurs je zaključen i očekuje se da intervju bude održan u naredna dva dana nakon čega ćemo biti u prilici da u potpunosti ispunimo i taj uslov. Tri ekspertske misije čiji je zadatak bio da izvrše reviziju ispunjenih uslova su boravile u Bosni i Hercegovini. Prva od njih je boravila u BiH u decembru, bavila se pitanjem sigurnosti dokumenata i već dostavila pozitivan izvještaj. Napominjem da je Bosna i Hercegovina u ovom momentu izdala preko 70000 biometrijskih pasoša. Druga ekspertska misija koja se bavila pitanjem granica, migracija i azila je boravila u Bosni i Hercegovini prije dvije sedmice i preliminarno dala pozitivan stav u vezi sa tom oblašću. Treća ekspertska misija koja se bavila pitanjem organizovanog kriminala, korupcije i vladavine prava je boravila u BiH prošle sedmice te i od njih očekujemo pozitivan izvještaj sa obzirom da su uslovi iz te oblasti već ispunjeni.

 

Svakako bih i ovom prilikom istakao važnost liberalizacije viznog režima kao i valorizacije onoga što smo uspjeli ostvariti u prethodnom periodu. Smatram da je ovo još jedan od pokazatelja da je u Bosni i Hercegovini moguće ostvariti napredak uvijek kada se ciljevi realno postave. Liberalizaciju viznog režima treba svakako posmatrati i u kontekstu jačanja evropske ideje i evropske perspektive.

 

Nedavna posjeta delegacije Evropskog parlamenta nas je snažno ohrabrila ali je istovremeno i demonstrirala da nije svima u Bosni i Hercegovini u interesu da naši građani što prije dobiju bijeli šengen. Naime, kao što vam je možda poznato, predstavnici istaknutih nevladinih organizacija su od evropskih parlamentaraca tražili da se Bosni i Hercegovini ne odobri vizna liberalizacija prije izbora. Samo po sebi je zabrinjavajuće da u ovako važnom projektu za naše građane ne postoji sinergija vladinog i nevladinog sektora, ali ono što može da zabrinjava još i više jeste bojazan da li ovakav stav nevladinog sektora podržavaju i one strane vlade koje taj nevladin sektor finanasiraju.

 

U svakom slučaju, ono što smatram relevantnim jeste činjenica da su uslovi iz Mape puta ispunjeni te i ovom prilikom izražavam uvjerenje da će Evropska komisija i evropski parlament zadržati isti stav koji su imali od samog početka pregovora, a to je da se radi o tehničkom a ne političkom pitanju. Lično očekujem da će sa ovog skupa biti poslana preporuka Briselu da građani BiH zaslužuju bezvizni režim a da su vlasti ispunili uslove iz Mape puta.

 

Drugi cilj kojem smo takođe posvećeni jeste članstvo u MAP-u. U potpunosti shvatamo da je put BiH ka NATO-u širi proces koji nadilazi ministarstvo odbrane i podrazumjeva aktivan doprinos svih ključnih aktera u BiH. Upravo zato je Savjet ministara na prethodnoj sjednici zadužio Ministarstvo odbrane da u najkraćem roku pripremi i dostavi Predsjedništvu BiH u dalju proceduru Plan i program rješavanja pitanja municije, naoružanja i vojne opreme kojim će se na transparentan i siguran način riješiti ovo pitanje.

 

I ovom prilikom želim da istaknem značaj NATO integracija u smislu kreiranja pozitivne atmosfere u BiH kao i stvaranja čvršće kohezije unutar zemlje. Reforma odbrane se pokazala kao najintegrativnija reforma u BiH te se plašim da ukoliko predugo budemo stajali na jednom mjestu prijeti opasnost od devalviranja pozitivnih efekata te reforme i tog projekta u koji je mnogo uloženo.

 

Kao što sam na početku istakao, treći cilj kojem smo bili posvećeni jeste održavanje makroekonomske stabilnosti. Kombinacijom mjera državne i entitetskih vlada smo uspjeli sačuvati povjerenje u komercijalne banke, povećati nivo osiguranih depozita koje građana drže na računima kod banaka te smanjiti stopu obaveznih rezervi koje poslovne banke drže na računu kod Centralne banke kao garanciju likvidnosti sa ciljem povećanja kreditnog potencijala namjenjenog sektoru privrede. Savjet ministara BiH kao i Vlada Republike Srpske su ispunili uslove iz Pisma namjere sa MMF-om te se nadam da će i Parlament Federacije BiH pokazati istu dozu ozbiljnosti i ispuniti svoj dio obaveza čime bismo stvorili pretpostavku za povlačenje druge tranše. Ohrabruju vijesti da je Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH danas usvojio potrebe zakone te izražavam nadu da će i Dom naroda federalnog parlamenta pokazati istu dozu odgovornosti. Smatram da bi bilo korisno ukoliko biste i vi danas poslali poruku o neophodnosti aranžmana sa MMF. Često sam u prilici da čujem veoma negativne ocjene o efektima ekonomske krize na BiH. Bez pretenzija da tražim bilo kakvo opravdanje, smatram da je potrebno imati u vidu da svjetska ekonomska kriza lomi mnogo snažnije ekonomije i zemlje od Bosne i Hercegovine te da niko do sada od međunarodnih institucija nije sa sigurnošću potvrdio jesmo li dotakli globalno dno kao ni definitvne perspektive globalnog oporavka.

 

Osim navedenog, Savjet ministara je u prethodnom periodu održao 10 sjednica na kojima je, između ostalog, utvrdio 18 prijedloga zakona, od kojih bih istakao; Prijedlog zakona o obligacionim odnosima; Prijedlog zakona o Sudskoj policiji Bosne i Hercegovine;  Prijedlog zakona o autorskom i srodnim pravima; Prijedlog zakona o kolektivnom ostvarivanju autorskog i srodnih prava; Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o carinskoj politici; Prijedlog zakona o promociji malih i srednjih preduzeća i preduzetništva u Bosni i Hercegovini; Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini; Prijedlog zakona o zaštiti topografije integrisanog kruga; Prijedlog zakona o patentu; Prijedlog zakona o žigu; Prijedlog zakona o industrijskom dizajnu; Prijedlog zakona o zaštiti oznaka geografskog porijekla; Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti tajnih podataka kojim je ova oblast usklađena sa evropskim zakonodavstvom; Prijedlog zakona o primjeni rezultata analize dezoksiribonukleinske kiseline u sudskim postupcima. Posebno ističem da smo utvrđenim setom prijedloga zakona iz domena intelektualnog vlasništva ovu oblast uskladili sa legislativom Evropske Unije, ispunili obaveze iz Evropskog partnerstva, odnosno Privremenog i Sporazuma o stabilizaciji i i pridruživanju,  te stvorili uslovi za pristupanje BiH Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.

 

Takođe smo usvojili četiri strategije od kojih je jedna Revidirana strategija Bosne i Hercegovine za provođenje Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma te Strategija za provođenje javne interne finansijske kontrole u institucijama Bosne i Hercegovine čime je ispunjena još jedna obaveza utvrđena Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju kao i četiri akciona plana od kojih bih posebno izdvojio Akcioni plan za provođenje strategije za borbu protiv organizovanog kriminala koja sadrži paket mjera za provođenje opštih i posebnih ciljeva za period do 2012. godine.

 

Sa žaljenjem konstatujem da, uprkos činjenici da je u okviru Radne grupe Savjeta ministara za izradu Zakona o popisu stanovništva postignut puni koncenzus kao i da su predstavnici EUROSTAT-a dali aktivan doprinos u izradi tog prijedloga, nije bilo potrebne spremnosti u okviru Parlamentarne skupštine da se usvoji taj prijedlog zakona. Više puta sam ukazivao na neophodnost održavanja popisa iz više razloga a na tu činjenicu su ukazivali i predstavnici Evropske komisije na drugom sastanku Privremenog odbora za stabilizaciju i pridruživanje. Želim da vjerujem da će razum prevladati i da će ključni akteri naći snage da nađu kompromis po ovom pitanju jer bi neodržavanje popisa 2011 godine dodatno usporilo evropski put BiH.

 

U vezi sa rješavanjem pitanja državne imovine, prilika je ovo da vas informišem da sam lično dva puta (11. novembra i 3. decembra) na sjednicama Savjeta ministara predlagao donošenje odluke kojom bismo Komisiju za državnu imovinu zadužili da Savjetu ministara Bosne i Hercegovine predloži preliminarnu listu imovine koja je potrebna institucijama Bosne i Hercegovine za vršenje njenih ustavnih nadležnosti. Rok za realizaciju ovog zadatka bio bi 30 dana. Predviđeno je bilo da ta lista imovine bude utvrđena konsenzusom. Smatrao sam da bi to bio najlogičniji korak u rješavanju ovo pitanja. Nažalost ni jedan put nije bilo spremnosti ministara iz reda bošnjačkog naroda da glasaju za takvu odluku. U međuvremenu je OHR dostavio spisak imovine koji je sačinio njihov ekspertski tim. Kako se najavljuju pisane primjedbe Vlada entiteta na taj spisak, mi ćemo po prijemu istih ocijeniti šta je dalji redoslijed koraka.

 

Pitanje koje je veoma aktuelno ovih dana u Bosni i Hercegovini jeste presuda Suda za ljudska prava u Strazburu u predmetu Finci i Sejdić. S tim u vezi vas želim informisati da je Savjet ministara razmatrao informaciju o ovoj presudi te je tom prilikom zadužio Ministarstvo pravde BiH da koordinira aktivnosti s Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice i Ministarstvom civilnih poslova i pripremi, te Savjetu ministara BiH, u roku ne dužem od 20 dana, dostavi Akcioni plan za provođenje presude koji će sadržavati nosioce aktivnosti kao i rokove za izvršenje obaveza. Ovaj akcioni plan će nakon razmatranja u Savjetu ministara biće dostavljen Parlamentranoj skupštini BiH na dalje postupanje. Ovom prilikom je takođe zaduženo Ministarstvo finansija i trezora BiH da realizuje finansijske obaveze proistekle iz  ove presude. 

 

Smatrao sam da je ovo pravi način da se institucionalno odgovori na ovako ozbiljno pitanje jer sam mišljenja da se sa presudom ne treba polemisati nego je treba provesti. Ukoliko sve institucije BiH, koje budu involvirane u implementaciju te odluke, pokažu maksimalnu ozbiljnost, stvoriće se potrebni preduslovi da taj posao bude okončan prije izbora te ćemo na taj način biti u prilici da pošaljemo snažnu poruku o unutrašnjem kredibilitetu zemlje. Upravo zbog toga obeshrabruju izjave visokih zvaničnika međunarodne zajednice da ne treba očekivati ništa do iza izbora. Pitam se da li se upravo tu krije odgovor na moje pitanje zašto danas ovdje nisu prisutni najvažniji institucionalni akteri?

 

Dame i gospodo,

 

Zbog svega navedenog ja se ne mogu složiti sa onima koji tvrde da u Bosni i Hercegovini nije bilo nikakvog napretka u prethodnom periodu iako ne tvrdim da taj napredak nije mogao biti brži i sveobuhvatniji.

 

Ubjeđen sam da i brži i sveobuhvatniji napredak može biti ostvaren ukoliko umanjimo diskrepancu između ambicija i realnosti. Plašim se da prevelike iluzije samo produbljuju razlike i progres čine minimalnim.

 

Nemojte da zaboravimo da postoje i druge zemlje koje su nastale na bazi međunarodnih sporazuma a koje su danas izuzetno uspješne i članice su i Evropske unije i NATO saveza. Zašto je to tako? Zato što niko ne spori međunarodni sporazum na bazi kojih su nastali. Duboko sam uvjeren da je svako napadanje i jurišanje na Dejtonski mirovni sporazum igranje sa nestabilnošću zemlje. Poigravanje sa Dejtonom dolazi kako iz BiH tako i zvan nje. Ja i dalje stojim na stanovništu da Dejtonski sporazum predstavlja širok okvir za evoluciju sistema u Bosni i Hercegovini.

I na samom kraju zbog činjenice je da je ovo izborna godina, rizikujući da budem i pogrešno shvaćen želim skrenuti pažnju na sljedeće. Lično sam opredjeljen da do izbora napravimo što je moguće veći progres i taj period iskoristimo najbolje što možemo. Vas uvjeravam da je od velike važnosti da se međunarodna zajednica uzdrži od involviranja u izborni proces. Slanjem poruka šta bi bilo dobro za građane Bosne i Hercegovine kao i poruka da bi postojeći establišment trebao platiti cijenu u oktobru i da je Bosni i Hercegovini potrebna alternativa, će se samo proizvesti kontraefekat i rizikovati da poslije izbora BiH liči na grad Mostar kojeg su mnogi prozvali „grad slučaj“. Ako budemo slijedili primjer Mostara prijeti velika opasnost da nakon oktobarskih izbora Bosna i Hercegovina uđe u najsloženiju institucionalnu krizu od Dejtona do danas. Ako je to cilj, na dobrom smo putu. U suprotnom, moramo pokazati zajedničku odgovornost za sudbinu zemlje.(kraj)