Govori

Obraćanje predsjedavajućeg Vijeća ministara na Bečkom ekonomskom forumu

Govori

28.09.2009

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine

Galerija 1
Galerija 2
Galerija 3
Galerija 4
Galerija 5
Galerija 6
Galerija 7
Galerija 8
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH dr. Nikola Špirić obratio se učesnicima Bečkog ekonomskog foruma, koji se po prvi put održava u Bosni i Hercegovini, u Sarajevu.(Govor objavljen u cjelosti). 

Ekselencije,

Dame i gospodo,

 

Predstavlja mi čast i zadovoljstvo da vas u ime Savjeta ministara BiH pozdravim na Bečkom ekonomskom forumu koji se po prvi put održava u Bosni i Hercegovini.

 

Koristim priliku da se na samom početku zahvalim i gospodinu Erhardu Buseku, predsjedniku Bečkog ekonomskog foruma, koji je prepoznao potencijale kojim Bosna i Hercegovina raspolaže.

 

Fokus današnjih razgovora usmjeren na mogućnosti investiranja u oblastima infrastrukture, finansija i energije je izuzetno privlačan i aktuelan jer je značaj  stranih investicija u svakoj zemlji u tranziciji  od neprocjenjive važnosti. Ni Bosna i Hercegovina nije izuzetak u tom pogledu jer direktne strane investicije predstavljaju jedini pravi način za revitalizaciju ekonomije. Želja mi je da se sa današnje konferencije pošalju poruke o pozitivnoj privrednoj klimi i potencijalima BiH kao i poruke investitorima da je BiH spremna za dalji razvoj privrede i da predstavlja sigurno područje za plasman investicija i novca.

 

Bosna i Hercegovina je zemlja koja je zbog svojih bogatih resursa izuzetno privlačna investitorima, koji će zajedno sa domaćim privrednim subjektima raditi na unapređenju privrednog razvoja BiH. Upravo zato pozdravljam konferencije ovog formata koje obezbjeđuju direktan kontakt između domaćih i međunaordnih privrednih subjekata.

 

Bosna i Hercegovina je zemlja koja je u poslednjih nekoliko godina bilježila dinamičan ekonomski rast. Realan rast bruto domaćeg proizvoda je u periodu od 2003-2008 u prosjeku iznosio preko 6%. U navedenom periodu, smo takođe bilježili i rast industrijske proizvodnje, zaposlenosti,deviznih rezervi. Ostvareni ekonomski rast je predstavljao direktan rezultat provedenih reformi i povoljnog vanjskog okruženja.

 

Nažalost, globalna ekonomska kriza ni jednu zemlju nije ostavila netaknutom, pa ni Bosnu i Hercegovinu. Već je sada jasno da će  ona za posljedicu imati usporavanje ekonomskog rasta. Svjesni mogućih posljedica krize, Savjet ministara BiH i entitetske vlade su preduzele niz mjera sa ciljem očuvanja makroekonomske stabilnosti i omogućavanje daljeg privrednog rasta.

 

Kao podršku očuvanju makroekonomske stabilnosti, postigli smo dogovor sa MMF-om u vezi sa aranžmanom u iznosu od 1,2 milijarde dolara za trogodišnji period 2009-2012. Cilj programa je očuvanje fiskalne održivosti i stabilnosti finansijskog sektora.

 

Institucije vlasti u Bosni i Hercegovini na svim nivoima provode brojne reforme koje za cilj imaju izgradnju tržišnog i civilnog društva kako bismo što prije postali dijelom Evropske unije.

 

Rezultati tih reformi se vide u postepenom poboljšanju poslovnog okruženja u kontekstu olakšavanja poslovanja privrednih subjekata. Posebnu pažnju posvećujemo privlačenju stranih investicija kao i stimulisanju domaćih. Podatak koji ohrabruje nas koji provodimo reforme kao i potencijalne investitore je da je BiH ove godine popravila svoj rang u izvještaju Doing biznis koji se odnosi na lakoću poslovanja privrednih subjekata. Ohrabrujuće su i ocjene Svjetske banke da čak i tokom ekonomske krize, zemlje Jugoistočne Evrope nastavljaju unapređivati poslovno okruženje.

 

Dame i gospodo,

Ambijent za investicije u Bosni i Hercegovini se postepeno popravlja   i približava evropskim trendovima. Naglašavam da su mogućnosti za investiranje ovdje mnogo bolje nego što je o tome izgrađena percepcija i domaće i međunarodne javnosti. Podaci o obimu stranih investicija u iznosu od 701 milion eura u 2008. godini i 204 miliona eura o prvoj polovini ove godine govore u prilog toj činjenici. Ukupan obim stranog investiranja u Bosnu i Hercegovinu u periodu od 1994 do 2009 godine iznosi 5, 55 milijardi eura, od čega je 33% investirano u proizvodnju, 22% u bankarstvo, 14% u telekomunikacije, 12% u trgovinu, 2% u transport, itd...

Uvjeren sam da će učesnici ovog eminentnog skupa biti u prilici da upoznaju komparativne prednosti koje nudi Bosna i Hercegovina kada je u pitanju mogućnost raznih oblika saradnje u infrastrukturnim projektima, energetskom sektoru, bankarskom sektoru,poljoprivredi, građevinarstvu, itd.

 

Vašu pažnji bih, između ostalog, usmjerio na velike mogućnosti i resurse u oblasti energije. Naime, procjene govore da je trenutno u upotrebi samo 40% iskoristive hidroenergije u Bosni i Hercegovini. Studija energetskog sektora utvrdila je potencijale za hidro-proizvodnju, čiji je ukupan kapacitet 1824 MW u Federaciji BiH i 1177 MW u Republici Srpskoj, što ukupno iznosi oko 3000 MW. Ovo predstavlja značajan resurs i za mnoge od ovih elektrana su pripremljene studije predizvodljivosti, preliminarni projekti ili finansijske studije.  Iskorištavanje ovog potencijala se uklapa i u energetsku politiku Evropske unije. Bosna i Hercegovina takođe posjeduje značajne potencijale za ravoj malih hidroelektrana. Navedenom Studijom energetskog sektora ustanovljeno je skoro 300 MW u planiranim malim hidroelektranama, dok bi budući potencijal mogao dostići i do 1000 MW.

Takođe bih pomenuo i druge važne infrastukturne projekte kao što je izgradnja koridora 5c, rekonstrukcije željezničke mreže, zatim plovnost rijeke Save, uspostavljanje Regionalnog centra za suzbijanje požara u Jugoistočnoj Evropi i Regionalnog mehanizma za osiguranje od prirodnih nepogoda.

Svjesni smo da sa stanovišta značajnih investicija, kako u energetski sektor tako i u bilo koji drugi sektor, regionalni pristup ima bolje šanse za uspjeh. Privlačenje investicija pitanje je koje je odavno prešlo državne granice. Smatram da zemlje regiona moraju pokazati više smisla za saradnju u svim domenima, kako političkim tako i ekonomskim. Iz tog rаzlоgа sаm i pоkrеnuо iniciјаtivu prеmа Sеkrеtаriјаtu Rеgiоnаlnоg Cеntrа zа sаrаdnju, koji je smješten u Sarajevu, zа fоrmirаnjе Invеsticiоnе bаnkе Јugоistоčnе Еvrоpе. Imајući u vidu еkоnоmskе izаzоvе sа којim sе suоčаvајu zеmljе оvоg rеgiоnа, као i nајаvu оprеdјеljеnjа Еvrоpskе kоmisiје dа ćе u nоvој strаtеgiјi zа zеmljе Јugоistоčnе Еvrоpе еkоnоmsкi rаzvој i rеgiоnаlnа sаrаdnjа krоz zајеdničkе prојеktе biti priоritеti, smatrao sam dа је sаdа prаvо vriјеmе zа оvаkvu Iniciјаtivu.

Upravo zbog navedenih razloga strateško opredjeljenje i prioritet Bosne i Hercegovine je razvijanje regionalne saradnje sa ciljem da zemlje pojedinačno kao i region u cjelini  napreduju i u svim segmentima dostignu neophodne standarde za integracije u evropske strukture sa posebnim fokusom na razvoj regionalnih kapaciteta. Potencijali su tu, a na nama je da ih iskoristimo. Vjerujem da je današnja konferencija dobar podstrek za djelovanje u tom pravcu.

 

Hvala na pažnji