Predsjedatelj Bevanda na konferenciji EBRD-a „Investirati na Zapadnom Balkanu“

Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda govorio je tijekom premijerske sesije na regionalnoj konferenciji „Investirati na Zapadnom Balkanu“, koja se u organizaciji EBRD-a održava u Londonu. 

On je pozdravio ideju za organiziranje skupova koji za cilj imaju promoviranje regije Zapadnog Balkana kao odredišta za investiranje. Istaknuo je da je Europska banka za obnovu i razvoj jedan od najvećih institucionalnih investitora u Bosnu i Hercegovinu i da je u prethodnih petnaest godina članstva ostvarena iznimno dobra suradnja, koja je rezultirala mnogobrojnim projektima namijenjenim gospodarskom razvoju zemlje.

 „Danas želim predstaviti Bosnu i Hercegovinu i njezine potencijale, a zatim da zajedno s kolegama iz ostalih zemalja regije definiramo zajedničke interese, te ih pretočimo u moguće regionalne projekte“, rekao je predsjedatelj Bevanda i ukazao na činjenicu da se BiH u posljednje vrijeme često spominje u negativnom kontekstu u procesu europskih integracija. On je naglasio da će tijekom svoga izlaganja dokazati da je riječ o zemlji koja krije brojne potencijale.

„Prvenstveno je važno istaknuti da BiH ima veoma povoljan zemljopisni položaj – nalazi se na raskrsnici putova između Zapada i Istoka, Mediterana i Kontinenta, od europskih poslovnih centara je udaljena tek dva sata leta, a kao najvažnije, ima skoro 1000 km dugu granicu s Europskom unijom. Obiluje i mnoštvom prirodnih bogatstava, koja su većim dijelom neiskorištena“, rekao je predsjedatelj Vijeća ministara.

Bevanda je naveo energetski sektor kao mogućnost za potencijalna ulaganja i rekao da BiH posjeduje velik hidropotencijal, koji iznosi 6000 MW, a koristi se samo 35 posto. Naveo je i izrazite potencijale vjetra i sunca, kao i potencijalna nalazišta nafte i plina gdje preliminarne analize ukazuju na nalazišta od oko 50 milijuna tona crnog zlata.

„Bitno je napomenuti potrebu ulaganja u infrastrukturu, posebno u izgradnju koridora Vc, modernizaciju postojećih zračnih luka i rekonstrukciju devastiranih lokalnih i regionalnih cesta“, rekao je predsjedatelj Bevanda i dodao da osim navedenog, postoji i značajan broj infrastrukturnih projekata od regionalne važnosti, a to su Jadransko-jonska autocesta i Jadransko-jonski plinovod.

Istaknuo je i pogodnosti koje pruža BiH, a koje bi mogle biti od izuzetne koristi za potencijalne investitore. Rekao je da BiH uživa trgovinske preferencijale prilikom izvoza svoje robe u određen broj drugih zemalja zahvaljujući potpisanom sporazumu CEFTA, što osigurava bescarinsko tržište s više od 20 milijuna stanovnika, i preferencijalni ugovor s EU o izvozu na tržište s više od 500 milijuna stanovnika, gdje je preko 95 posto proizvoda oslobođeno svih pristojbi. Ukazao je i na značaj stabilnosti bh. valute i na jednu od  najnižih stopa  PDV-a u Europi, te o pravima stranih ulagača koja su izjednačena s domaćim, a  i posebno zaštićena.

„Uzevši u obzir navedene potencijale i pogodnosti,  ostaje činjenica da je pred nama mnoštvo izazova, no udružimo li snage sa ostalim zemljama regije, možemo biti jači i konkurentniji na europskom i svjetskom tržištu. Zemlje regije Zapadnog Balkana karakteriziraju mnoge sličnosti:  većina ih je nastala raspadom SFRJ, tranzicija iz socijalističke u tržišnu ekonomiju, zastarjela tehnologija, devastirana infrastruktura, ali i jedan zajednički cilj, a to je članstvo u Europskoj uniji“, rekao je Bevanda.  On je dodao da te sličnosti trebaju postati naše prednosti te da to i predstavlja svrhu procesa stabilizacije i pridruživanja gdje se  kroz suradnju  zemalja regije dolazi do zajedničkog cilja – punopravnog članstva u Europskoj uniji.

Na kraju obraćanja predsjedatelj Bevanda je izrazio nadu da će razgovori na današnjem skupu ojačati odnose između zemalja Zapadnog Balkana,  učvrstiti postojeću suradnju, rezultirati konkretnim regionalnim projektima i, na kraju, približiti zemlje sudionice Europskoj uniji.

Na konferenciji, koju je otvorio predsjednik EBRD-a Suma Chakrabarti, osim predsjedatelja Bevande, sudjeluju premijeri  zemalja Zapadnog Balkana koje imaju status kandidata ili potencijalnih kandidata za članstvo u EU Edi Rama (Albanija), Haşhim Thaci (Kosovo), Nikola Gruevski (Makedonija), Milo Đukanović (Crna Gora) i Ivica Dačić (Srbija). Sastanku prisustvuje i hrvatski premijer Zoran Milanović, a Europsku komisiju predstavlja europski povjerenik za proširenje i susjedsku politiku Štefan Füle. (kraj)