Održana 142. sjednica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine

VIJEĆE MINISTARA BiH: NACRT AKCIJSKOG PLANA HITNIH MJERA U VEZI S MIGRANTSKOM KRIZOM 

Vijeće ministara BiH prihvatilo je Nacrt akcijskog plana hitnih mjera kojim će dosadašnji Koordinacijski tim prerasti u Operativni stožer, u cilju koordiniranja svih aktivnosti za rješavanje migrantske krize na human i dostojanstven način u BiH.

Migrantska kriza problem je cijele BiH i nužno je da se u njezino rješavanje uključe sve institucije u BiH.   

Nacrt plana sadrži paket hitnih mjera prioritetno usmjerenih na osiguranje bolje kontrole granice, efikasniju borbu protiv nezakonitih migracija na teritoriju BiH, realiziranje sporazuma o readmisiji te jačanje readmisijskih i kapaciteta u području azila, kao i intenziviranje  aktivnosti za sprečavanje krijumčarenja migranata.

Tim mjerama bit će povećani smještajni kapaciteti u BiH za nezakonite migrante  i ranjive kategorije u suradnji s nevladinim i međunarodnim organizacijama. Od nadležnih institucija u Srbiji, Crnoj Gori i Europskoj uniji zatražit će se poduzimanje aktivnosti u vezi s rješavanjem migrantske krize u BiH.

S Republikom Hrvatskom riješit će se pitanje propusnosti granica, kako bi se  spriječilo nelegalno kretanje migranata.

Uz jačanje suradnje policijskih agencija u našoj zemlji, novim mjerama intenzivira se suradnja s tijelima nadležnim za upravljanje granicom susjednih zemalja i EU-a. 

Prema informaciji Ministarstva sigurnosti, Bosna i Hercegovina se suočava s pojačanim nezakonitim migracijskim tokovima, posebno od svibnja ove godine.

 

VMBiH  PRIHVATIO  DIGITALNU AGENDU

 

Vijeće ministara BiH prihvatilo je Izjavu podrške digitalnoj agendi za zapadni Balkan, koju će Ministarstvo komunikacija i prometa dostaviti Predsjedništvu BiH, a  za bh. potpisnika predložen je predsjedatelj Predsjedništva BiH.

Izjavu bi trebali potpisati predstavnici Albanije, BiH, Makedonije, Crne Gore, Srbije i Kosova u Sofiji,17. svibnja ove godine. 

Potpisnici se ovom izjavom obvezuju da rade na rješavanju pitanja poput smanjenja troškova rominga, razvoja e-vlade, e-nabave, e-zdravstva i drugih pitanja značajnih za građane regije. 

 

OSIGURANA SREDSTVA ZA BOLNICU U ZENICI   

 

Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog ugovora o zajmu (Projekt poboljšanja energetske efikasnosti u bolnici Zenica) između Bosne i Hercegovine i Europske banke za obnovu i razvoj.

Projekt, kojim se osiguravaju utopljavanje bolnice u Zenici, ušteda energije i smanjenje zagađenosti, bit će financiran zajmom EBRD-a vrijednim 10 milijuna eura, s rokom otplate od 15 godina i grejs periodom od tri godine, uz jamstvo BiH.

Zajam prati i grant EBRD-a vrijedan milijun eura iz Fonda Regionalnog programa za energetsku efikasnost za zapadni Balkan (REEP).

Prijedlog ugovora s Osnovama za njegovo zaključivanje bit će dostavljen  Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru, a za bh. potpisnika je predložen ministar financija i trezora.   

 

PREPOZNATE REFORMSKE AKTIVNOSTI VMBiH

 

Vijeće ministara BiH upoznato je s Informacijom o godišnjem paketu proširenja Europske komisije iz travnja ove godine, koji uključuje sedam zasebnih izvješća u kojima je procijenjeno provođenje politike proširenja EU u zemljama regije.

U Informaciji  Direkcije za europske integracije Vijeća ministara BiH navodi se, između ostalog, da je Europska komisija pripremila „privremeno izvješće“ o BiH jer je u tijeku postupak izrade mišljenja o zahtjevu za članstvo BiH  u EU-u.

U Izvješću, koje prepoznaje reformske aktivnosti Vijeća ministara BiH,  poboljšana je ocjena za oblast sposobnost suočavanja s konkurentskim pritiskom i tržišnim snagama unutar Europske unije.

Prioritetne oblasti obuhvaćene politikom proširenja su: vladavina prava, reforma javne uprave, ljudska prava i osnovne slobode, borba protiv korupcije te organiziranog kriminala i terorizma, kao i ekonomsko upravljanje i konkurentnost.    

 

BiH  PRISTUPA PROGRAMU EU „PRAVOSUĐE“

 

Vijeće ministara BiH potvrdilo je interes za sudjelovanje Bosne i Hercegovine u programu Europske unije „Pravosuđe“.

Ministarstvo pravde i Ministarstvo sigurnosti pripremit će i dostaviti pismo interesa nadležnoj Općoj upravi za pravosuđe Europske komisije radi pristupanja naše zemlje ovom programu EU-a.

Program ,,Pravosuđe" je usmjeren na daljnji razvoj europskog područja pravde, koji se zasniva na uzajamnom priznavanju i povjerenju država članica razvijanjem pravosudne suradnje u građanskopravnim i kaznenopravnim pitanjima, a također se podržava i djelovanje EU-a na području suzbijanja uporabe i prometa drogama. Ukupan proračun za provođenje programa u razdoblju 2014. - 2020. godine iznosi 377,6 milijuna eura.

Sudjelovanje Bosne i Hercegovine u programima Unije regulirano je Okvirnim sporazumom između Europske zajednice i Bosne i Hercegovine o općim načelima sudjelovanja BiH u programima Zajednice.

 

GRECO IZVJEŠĆE  

 

Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju Ministarstva sigurnosti o usvajanju Izvješća o usklađenosti Bosne i Hercegovine s preporukama GRECO-a u IV. krugu evaluacije, koje je bilo posvećeno temi „Sprečavanje korupcije među članovima parlamenta, sucima i tužiteljima“.

Ministarstvo sigurnosti dostavit će ovo izvješće nadležnim institucijama radi provođenja GRECO preporuka.

U Izvješću se navodi da trenutno niska razina usklađenosti s preporukama GRECO-a nije „globalno nezadovoljavajuća“. Od 15 GRECO preporuka iz Izvješća IV. kruga evaluacije njih 11 djelomično je provedeno, a četiri preporuke nisu provedene. Značajniji napredak u ovoj oblasti GRECO očekuje u narednih 18 mjeseci.   

Ovo izvješće bit će javno objavljeno na web-stranicama Ministarstva sigurnosti BiH i  GRECO-a.  

 

OČEKUJE SE OSJETNIJI EKONOMSKI NAPREDAK

 

Vijeće ministara BiH upoznato je s Informacijom  Direkcije za ekonomsko planiranje BiH o perspektivama za Bosnu i Hercegovinu 2019. – 2021. godine u kojoj se navodi da se u ovom razdoblju očekuje osjetniji ekonomski napredak.

Tako se tijekom ovog razdoblja očekuje prosječni ekonomski rast od 3,6 posto u realnom smislu, povećanje investicija od gotovo 10 posto na godišnjoj razini, povećanje zaposlenosti, rast industrijske proizvodnje za više od pet posto te daljnje intenziviranje vanjskotrgovinske razmjene sa svijetom.

 

ZAKLJUČCI ZAJEDNIČKE SJEDNICE VMBiH I VLADE RH O TRGOVSKOJ GORI

 

Vijeće ministara BiH razmotrilo je Informaciju sa zajedničke sjednice Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske, održane početkom srpnja 2017. godine u Sarajevu, o razgovorima u vezi s namjerom Republike Hrvatske da izgradi skladište i odlagalište radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva na lokaciji Trgovska gora, mikrolokaciji Čerkezovac u općini Dvor, Republika Hrvatska.

Ministarstvo vanjskih poslova BiH pripremit će za Vijeće ministara objedinjenu informaciju koja će uključivati i informacije Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost i Radne skupine za praćenje stanja i aktivnosti u vezi s mogućom izgradnjom odlagališta nuklearnog otpada na lokaciji Trgovska gora, a u cilju realizacije ranije donesenih zaključaka.

Na zajedničkoj sjednici zaključeno je da su Vijeće ministara BiH i Vlada Republike Hrvatske suglasni da se poduzmu sve aktivnosti kako bi se navedeno pitanje riješilo u skladu s važećim konvencijama i standardima struke.

Vijeće ministara BiH je tom prilikom, pozivajući se na Rezoluciju Parlamentarne skupštine BiH iz svibnja 2016. godine, istaknulo da ima poseban interes zaštititi zrak, zemljište, vode i prirodna dobra koja se nalaze u neposrednoj blizini Trgovske gore u cilju zaštite Bosne i Hercegovine u vezi s pitanjem skladištenja i odlaganja nuklearnog otpada. 

U slučaju nepoduzimanja zajedničkih aktivnosti s točno utvrđenim zadacima i rokovima za njihovo izvršenje bit će pokrenuti mehanizmi Espoo konvencije, kao i drugi mehanizmi po pravilima i normama međunarodnog prava.

 

IZVOZ ROBA SA ZAJEDNIČKE LISTE ORUŽJA I VOJNE OPREME

 

Vijeće ministara BiH je, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, usvojilo Izvješće o izdanim ispravama i odbijenim zahtjevima za izdavanje isprava za vanjskotrgovinski promet oružja, vojne opreme i roba posebne namjene za 2016. godinu i Izvješće o realizaciji izdanih isprava za vanjskotrgovinski promet oružja, vojne opreme i roba posebne namjene za 2016. godinu.

Ukupna vrijednost vanjskotrgovinskog prometa oružja, vojne opreme i roba posebne namjene u 20l6. godini, prema izdanim ispravama, iznosila je 477.651.732,00 eura i povećana je za 85,4 posto u odnosu na 2015. godinu.

Vrijednost izvoza roba sa Zajedničke liste oružja i vojne opreme prema izdanim dozvolama za izvoz u izvještajnom razdoblju, a na osnovi profaktura, iznosila je 305.025.719,00 eura, dok je vrijednost uvoza iznosila 38.113.123.00 eura.

Izdana je 201 dozvola za izvoz u 50 zemalja svijeta i 117 dozvola za uvoz iz 30 zemalja svijeta. Odbijena su tri zahtjeva za izdavanje dozvola za izvoz oružja i vojne opreme u ukupnoj vrijednosti 351.566,00 eura te jedan zahtjev za uvoz oružja i vojne opreme u vrijednosti 102.903,50 eura, a zbog neispunjene procedure propisane Zakonom o kontroli vanjskotrgovinskog prometa oružja, vojne opreme i roba posebne namjene i pratećim naputkom.  

Vrijednost izvoza robe s liste roba posebne namjene u ovom razdoblju, a na osnovi dostavljenih profaktura, iznosila je 80.682.629,00 eura, dok je vrijednost uvezene robe iznosila 50.644.100, 00 eura. Izdano je 66 dozvola za izvoz u 25 zemalja svijeta te 254 isprave za uvoz iz 29 zemalja svijeta. Odbijen je po jedan zahtjev  za izvoz i uvoz robe posebne namjene zbog nepoštivanja procedure. 

 

POVEĆAN BROJ INSTITUCIJA KOJE KORISTE E-KONZULTACIJE

 

Vijeće ministara BiH usvojilo je Izvješće Ministarstva pravde BiH o provedbi pravila za konzultacije u izradi pravnih propisa za 2017. godinu u kojem se navodi da je broj institucija koje koriste e-konzultacije u prošloj godini povećan na 39, s ranijih 25.

Dodaje se da su sve institucije imenovale koordinatore za konzultacije i njihove zamjenike te da uspostavljena Pravila za konzultacije daju jasan okvir za sudjelovanje i utjecaj javnosti u izradi pravnih propisa u institucijama BiH.

Zadužene su sve institucije Bosne i Hercegovine koje se do sada nisu registrirale za web-aplikaciju e-konzultacije da se registriraju i da obvezno vrše konzultacije putem ove web-aplikacije u skladu s Pravilima za konzultacije u izradi pravnih propisa.

Više zaključaka koji su doneseni na današnjoj sjednici unaprijedit će ovaj proces i potaknuti zainteresirane javnosti da se uključe u proces kreiranja javnih politika.

 

TRAJNI SMJEŠTAJ ZA INSTITUCIJE BiH U ISTOČNOM SARAJEVU I MOSTARU  

 

Vijeće ministara BiH je, na prijedlog Službe za zajedničke poslove institucija BiH, donijelo Odluku o kupovini objekta za smještaj institucija Bosne i Hercegovine u Mostaru, nakon što je upoznato s Izvješćem o provedbi postupka kupovine/nabave objekta za smještaj institucija BiH u ovom gradu.

Radi se o objektu površine 1.256,83 četvornih metara po cijeni 3,6 milijuna KM za potrebe Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) u Mostaru.

Kupovinom ovog objekta ostvarit će se uštede u proračunu za iznos troškova zakupa koji na godišnjoj razini iznose oko 182.000,00 KM.

Istovremeno je donesena Odluka o kupovini objekta za smještaj institucija Bosne i Hercegovine u Istočnom Sarajevu, površine 1.221,02 četvornih metara koji će koštati 2.999.630,98 KM.

U ovom objektu će biti smještene sve institucije BiH sa sjedištem u Istočnom Sarajevu. Plaćanje će biti realizirano u dva dijela, i to dva milijuna KM u 2018. godni i 999.630,98 KM u 2019. godini.

Kupovinom objekta ostvarit će se proračunska ušteda od oko 184.000,00 KM na godišnjoj razini na ime zakupa koje su plaćale institucije BiH za smještaj u Istočnom Sarajevu.  

Služba za zajedničke poslove institucija BiH će pojedinačne prijedloge ugovora za kupovinu objekata uz propratnu dokumentaciju dostaviti Pravobraniteljstvu BiH na mišljenje, od kojeg ovisi i provođenje ovih odluka.

 

UPOTREBA EU - LAISSEZ PASSERA PRODUŽENA ZA GODINU DANA   

 

Vijeće ministara BiH produžilo je upotrebu Europskog hitnog putnog lista za povratak (EU - Laissez Passer), koji izdaju nadležna tijela SR Njemačke, a koji će važiti za bh. državljane prilikom njihovog povratka/deportacije/protjerivanja u Bosnu i Hercegovinu do 30. lipnja 2019. godine

Vijeće ministara BiH donijelo je ovaj zaključak nakon što je upoznato s Informacijom Ministarstva sigurnosti u kojoj se navodi da je od prosinca 2015. do 11. svibnja ove godine vraćeno  1.025 državljana BiH od 2.114, koliko je najavljeno za povratak iz ove zemlje.

Njih 429 je prihvaćeno s Laissez Passer dokumentom, 560 s putovnicom BiH, 25 s osobnom iskaznicom i 10 s putnim listom BiH, a odbijen je prihvat 46 osoba  jer je utvrđeno da nisu bh. državljani.  (Kraj)