ODRŽANA 164. SJEDNICA VIJEĆA MINISTARA BiH

RAZMOTREN NACRT PRORAČUNA 

Vijeće ministara BiH će, nakon što Ministarstvo financija i trezora ugradi danas prihvaćene tehničke korekcije, na sljedećoj sjednici izjasniti se o Nacrtu zakona o Proračunu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine za 2019. godinu.

Ukupni prihodi, primici i financiranje institucija BiH u 2019. godini iznose 966.000.000 KM, što je više za 16 milijuna KM, a servisiranje vanjskog duga iznosi 825.760.678 KM i manje je za 178.301.651 KM u odnosu na prethodnu godinu.

Vijeće ministara BiH utvrđuje nacrt zakona o proračunu i dostavlja ga Predsjedništvu BiH, nadležnom za njegovo predlaganje.

 

JAČANJE GRANIČNE SURADNJE BiH I EU

 

Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog statusnog sporazuma između Bosne i Hercegovine i Europske unije o aktivnostima koje provodi Agencija za europsku graničnu i obalsku stražu na teritoriju Bosne i Hercegovine. 

Bosna i Hercegovina i Europska unija zaključivanjem ovog sporazuma jačaju i institucionaliziraju graničnu suradnju, uključujući usuglašavanje operativnog plana, pojednostavljenje i ubrzanje obavljanja zajedničkih intervencija na granicama, kao i  suradnju s drugim agencijama i tijelima EU.

Suradnja uključuje i zajedničke operacije koje podrazumijevaju djelovanje za suzbijanje nezakonitih imigracija, odnosno prekograničnog kriminala.

Prijedlog sporazuma bit će dostavljen Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru, a za bh. potpisnika predložen je ministar sigurnosti.

 

ZAŠTITITI GOSPODARSTVENIKE I JAVNI INTERES

 

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, donijelo je Odluku o nepreferencijalnom podrijetlu robe u cilju zaštite gospodarstvenika i javnog interesa. 

Donošenjem ove odluke želi se osigurati da svi sudionici u postupku imaju točno utvrđena prava, obveze i odgovornosti.

Odlukom se, između ostalog, propisuju uvjeti i postupak za stjecanje nepreferencijalnog podrijetla robe, potrebna dokumentacija, administrativna suradnja te kontrola i nadzor.

Ova odluka polazi od Zakona  carinskoj politici u BiH, propisa EU koji  regulira ovu oblast, pravila Svjetske trgovinske organizacije i smjernica Svjetske carinske organizacije. 

 

PRODUŽENJE PRIVREMENOG BORAVKA SIRIJCIMA

 

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva sigurnosti, donijelo je Odluku o utvrđivanju opravdanih razloga humanitarne prirode za produženje privremenog boravka državljanima Sirijske Arapske Republike.

Pod opravdanim razlozima humanitarne prirode smatraju se nepovoljna sigurnosna situacija i stanje životne ugroženosti u Sirijskoj Arapskoj Republici.

Produženje privremenog boravka iz humanitarnih razloga u trajanju najduže do jedne godine može se odobriti državljaninu Sirijske Arapske Republike na njegov zahtjev ako ima odobrenje privremenog boravka izdano na osnovi ove odluke i koje nije protivno Zakonu o strancima.

Postupak za produženje privremenog boravka iz humanitarnih razloga provodi Služba za poslove sa strancima.

Protiv rješenja  Službe stranac može izjaviti žalbu Ministarstvu sigurnosti BiH. 

 

CERTIFICIRANJE ŠUMA U BiH

 

 Više od pola državnih šuma je certificirano, navodi se u Informaciji o koordinaciji i usklađivanju procedura za ispunjavanje međunarodnih obveza i trgovinskih standarda u vezi s Uredbom o drvu Europskog parlamenta i Vijeća (EU br. 995/2010) o utvrđivanju obveza gospodarskih subjekata koji stavljaju u promet drvo i proizvode od drva, koju je usvojilo Vijeće ministara BiH na današnjoj sjednici.

Prema Informaciji Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, šest javnih šumsko-gospodarskih poduzeća posjeduje FSC FM / COC certifikate, dok su ostala poduzeća  u fazi pripreme za certificiranje šuma ili planiraju ući u ovaj proces.

Certificiranje državnih šuma u BiH evidentno je dovelo do rasta izvoza drvnog sektora koji ostvaruje pozitivni trgovinsku bilancu i u ukupnom  bh. izvozu sudjeluje s 12 %.

Ovaj sektor izvozno je orijentiran i ostvaruje suficit u međunarodnoj razmjeni sa stalnim trendom povećanja izvoza i ubraja se u najznačajnije izvoznike BiH.

U 2016. godini izvoz državnog sektora iznosio je 1.188.865.450 KM, što je za 12,1 % više u odnosu na 2015. godinu, a u 2017. godini povećan je za  9,2 % i dosegao je 1.297.918.763 KM.     

 

KONTINUIRANO SE RADI NA HARMONIZACIJI PROPISA U OBLASTI RIBARSTVA

 

Vijeće ministara BiH usvojilo je informaciju Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa o poduzimanju aktivnosti na usklađivanju domaćeg zakonodavstva i provođenju acquisa za oblast ribarstva i akvakulture.

Ministarstvo će u idućem razdoblju biti fokusirano na harmonizaciju propisa, promoviranje ove gospodarske grane, apliciranje za međunarodne fondove za razvoj istraživačke infrastrukture, poboljšanje unutarnje koordinacije i kontrole te unapređenje međunarodne suradnje.

Ukupna proizvodnja konzumne ribe u 2017. godini iznosila je 3.761 tonu, od čega se 81 % odnosi na uzgoj pastrmke.

U ovoj oblasti ima prostora za unapređenje jer se kapaciteti za proizvodnju svih vrsta ribe u BiH procjenjuju na oko 13.000 tona.

Riba i riblji proizvodi su jedan od strateških proizvoda animalnog podrijetla koje BiH može izvoziti u EU.

 

POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE  JE ZNAČAJAN  RAZVOJNI POTENCIJAL

 

Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa o poduzetim mjerama u oblasti politike poljoprivrednog zemljišta u kojoj se navodi da postoje značajni razvojni potencijali u ovoj oblasti te se nastavljaju aktivnosti za njezino unapređenje.

Poljoprivredno zemljište u BiH je primarni prirodni resurs koji uvjetuje obujam i strukturu poljoprivredne proizvodnje. Ukupno zasijane površine u prosjeku iznose oko 530 tisuća hektara, a od toga su ugari i neobrađene oranice oko 480 tisuća hektara.

Prema statističkim podacima za 2017. godinu, u proljetnoj sjetvi je zasijano 526.554 hektara, a u jesenjoj sjetvi 118.667 hektara, što je za 7.586 hektara ili 7 % više nego u prethodnoj godini. U strukturi zasijanih površina oko 60 % je zasijano žitima, 24 % krmnim biljem, 13 % povrćem, 2 % industrijskim biljem, a na oko 1 % površina su jagode i maline, dok je na 0,2 % površina zasijano aromatično, začinsko i medicinsko bilje.

 

ZADRŽATI POSTOJEĆE I PRIVUĆI NOVE INVESTICIJE

 

Vijeće ministara BiH usvojilo je informaciju o provođenju Regionalne agende za investicijsku reformu (RIRA) s Akcijskim planom koji sadrži paket reformskih aktivnosti koje će tijela vlasti Bosne i Hercegovine provesti u 2019. i 2020. godini radi postizanja ciljeva utvrđenih ovom agendom.  

Reformske aktivnosti su strukturirane prema oblastima investicijske politike, i to:  ulazak i uspostavljanje investicija, njihova zaštita i zadržavanje te privlačenje i promocija investicija.

Cilj ove agende reformi u oblasti investicija je veća usklađenost investicijskih politika šest ekonomija Zapadnog Balkana sa standardima Europske unije (EU) i dobrom međunarodnom praksom u okviru strategije Jugoistočna Europa 2020, Srednjoeuropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA) i pretpristupnih procesa i procesa pristupanja Europskoj uniji.

Ova agenda je finalno odobrena na Summitu premijera zemalja Zapadnog Balkana u  Londonu, 10. srpnja 2018. godine.

 

MIGRANTSKA SITUACIJA U 2018.

 

Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju Ministarstva sigurnosti o stanju u oblasti migracija u Bosni i Hercegovini u vezi s povećanim prilivom migranata u 2018. godini.

Službi za poslove sa strancima od siječnja do prosinca prošle godine prijavljena su  23.902 nezakonita migranta na teritoriju BiH, a namjeru da zatraži azil je iskazalo 22.499 osoba, dok je njih 1.567 podnijelo zahtjev za azil.

Najveći broj migranata je iz Pakistana (7.770), Irana (3.663), Sirije (3.017), Afganistana (2.780) i Iraka (2.184). Ostale zastupljenije grupe migranata su iz Libije (879), Palestine (752), Alžira (477), Bangladeša (452) i Indije (416).

Tijekom prošle godine zabilježen je kontinuirani rast broja migranata u BiH  sve do listopada, nakon čega slijedi pad priliva migranata u BiH.   

 

IZ REGIONALNOG UREDA ZA SURADNJU MLADIH FINANCIRA SE ŠEST PROJEKATA IZ BiH

 

Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju Ministarstva civilnih poslova o sudjelovanju Bosne i Hercegovine u Regionalnom uredu za suradnju mladih (RYCO)  i donijelo više zaključaka čijom realizacijom se želi povećati broj prijava iz BiH na otvorene pozive ovog ureda.

Prvi RYCO otvoreni poziv pokazao je da među školama i civilnim društvom postoji interes za teme pomirenja i interkulturalnog učenja.

Sredstvima RYCO-a u ukupnom iznosu 151.504,47 eura podržano je šest projekata iz BiH koje su kandidirale četiri organizacije civilnog društva i dvije srednje škole, a ugovori su potpisani u svibnju 2018. godine.

Ukupno su podržana i odabrana 34  projekta iz šest država regije na prvom otvorenom pozivu RYCO-a,  na koji je pristiglo više od 400 prijava, među kojima je 56 iz Bosne i Hercegovine.

 

USVOJENA INFORMACIJA O STATISTIČKIM POKAZATELJIMA U OBRAZOVANJU

 

Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju Ministarstva civilnih poslova o statističkim pokazateljima u obrazovanju, i to predškolskom, osnovnom, srednjem i visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini.   

U školskoj 2017./2018. godini u 321 predškolsku ustanovu (187 javnih i 134 privatnih) upisano je 25.889 djece, među kojima je njih 544 s posebnim potrebama. U odnosu na prethodnu školsku godinu broj predškolskih ustanova je manji za 3,3 %, a broj djece korisnika predškolskih ustanova porastao je za 3,9 %. Zbog popunjenosti kapaciteta, u 2017./2018. godini, ukupno 2.777 djece nije primljeno u predškolske ustanove. Osiguranje pristupa i povećanje obuhvata predškolskim odgojem i obrazovanjem ostaju najznačajniji prioriteti u ovoj oblasti.

U školskoj 2017./2018. godini u 1.817 osnovnih škola upisano je 282.946 učenika. Od ovog broja 48 škola je za djecu s posebnim potrebama. U odnosu na prethodnu godinu broj upisanih učenika u osnovnim školama manji je za 19.187.

U istoj školskoj godini u 311 srednjih škola upisano je 124.148 učenika, što je u odnosu na 2016./2017. školsku godinu manje za 2.676 učenika, ili za 2,1 %.

Prema podacima Centra za informiranje i priznavanje dokumenata iz područja visokog obrazovanja, u našoj zemlji je 50 licenciranih visokoškolskih ustanova, dok se na listi akreditiranih visokoškolskih institucija Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete BiH nalazi 30 visokoškolskih ustanova, od čega dvije s uvjetnom akreditacijom.

U akademskoj 2017./2018.godini na prvi ciklus studija visokog obrazovanja, uključujući i integrirane studije, u zimski semestar upisana su 93.984 studenta, među kojima je 11.058 apsolvenata. U istom razdoblju na postdiplomske, magistarske, master i specijalističke studije upisano je 11.360 studenata, dok je na doktorske studije upisano 856 studenata. U razdoblju od 2013. do 2018. godine smanjen je broj studenata za 19.306.

Ukupni javni izdaci za formalno obrazovanje u Federaciji BiH u 2017. godini iznosili su 841.304.201 KM, a u Republici Srpskoj 407.935.376 KM.

 

USKLAĐIVANJE PRAVILNIKA S PROPISIMA EU

 

Vijeće ministara BiH, na prijedlog  Agencije za sigurnost hrane, donijelo je  Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o maksimalnim razinama ostataka pesticida u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla.

Odredbama Pravilnika propisuju se maksimalno dopuštene količine pesticida u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i usklađuju s maksimalnim vrijednostima propisanim u Europskoj uniji.

Cilj je osigurati visoku razinu zaštite potrošača u skladu s općim načelima propisanim Zakonom o hrani  te  omogućiti jednake uvjete na tržištu subjektima koji posluju s hranom.

Na prijedlog Agencije za sigurnost hrane, Vijeće ministara BiH donijelo je i Pravilnik o stavljanju izvan snage Pravilnika o količini brašna utrošenog za proizvodnju pekarskih proizvoda zbog njegove nejednake primjene, čime su prihvaćene  inicijative subjekata u poslovanju s hranom i nadležnih tijela.

Stavljanje izvan snage ovog pravilnika neće utjecati na zdravstvenu ispravnost proizvoda, a službena kontrola i inspekcijski nadzor će se provoditi na način kako je to propisano važećim zakonskim i podzakonskim propisima.

 

 

 

NASTAVLJA SE PROVOĐENJE PROJEKTA „DIJASPORA ZA RAZVOJ“    

 

Vijeće ministara BiH usvojilo je Izvješće o provedbi projekta „Dijaspora za razvoj“, čija realizacija  korespondira s ciljevima i aktivnostima utvrđenim u dokumentu Politika o suradnji s iseljeništvom.

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice će nastaviti aktivnosti na realizaciji ovog projekta koji doprinosi unapređenju kvalitete života građana u BiH putem ostvarivanja snažnije suradnje s dijasporom.  

Izvješće daje detaljni pregled ostvarenih rezultata u provođenju projekta  u prošloj i ovoj godini u okviru projekta "Dijaspora za razvoj", koji se sastoji od tri ključne komponente  i više desetina projektnih aktivnosti.

 

ŠEST ODOBRENIH  POTPROJEKATA RSP: 3.192 STAMBENE  JEDINICE ZA  10.000 OSOBA U BiH    

 

Realizacijom šest odobrenih potprojekata iz multidonatorskog Fonda Regionalnog programa za stambeno zbrinjavanje (RSP), kojim upravlja Razvojna banka Vijeća Europe, u BiH će biti osigurana 3.192 stambena rješenja za 10 tisuća osoba.

Navodi se ovo u Izvješću Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice o provođenju Okvirnog sporazuma između Razvojne banke Vijeća Europe i Bosne i Hercegovine u vezi s Regionalnim programom za stambeno zbrinjavanje (RSP).

Do kraja 2018. godine završena je izgradnja 520 objekata s ukupno 699 stambenih jedinica, od kojih je sedam zgrada sa 185 stanova i 514 obiteljskih kuća. U tijeku je obnova i izgradnja 855 stambenih jedinica, od čega 509 kuća i 346 stanova.

Regionalnim stambenim programom predviđena su stambena rješenja za gotovo 27.000 kućanstava izbjeglih i raseljenih osoba u četiri zemlje regije, odnosno oko 74.000 korisnika, od kojih je u BiH 5.400 obitelji ili 14.000 izbjeglih i raseljenih.

Realizacijom šest odobrenih potprojekata u BiH se ostvaruje više od 70 % ciljeva prema broju osoba koje će biti stambeno zbrinute predviđenim Okvirnim sporazumom.

 

OSIGURATI BOLJU KOMUNIKACIJU S ISELJENIŠTVOM: „ZAJEDNO JAČI / ZAJEDNO BOLJI“

 

Vijeće ministara BiH usvojilo je Izvješće Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice o realizaciji aktivnosti na izradi Plana komunikacija s iseljeništvom, kojim  se želi uspostaviti efikasna i redovita komunikacija s iseljeništvom.

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice pokrenut će aktivnosti na realizaciji ciljeva Plana komunikacije s iseljeništvom, koji će,  putem Ministarstva vanjskih poslova, bit  dostavljen diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH u svijetu.

Vizija Plana komunikacije je da osigura pravovremene i dosljedne informacije iseljeništvu, omogući povezivanje iseljenika i njihovih organizacija međusobno, ali i s nadležnim institucijama u BiH, unaprijedi povjerenje iseljeništva u bh. institucije i osigura veću vidljivost aktivnosti koje provodi Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice.

Promjene u komunikaciji podrazumijevaju uključivanje u komunikaciju i organizaciju civilnog društva, medija, poslovne zajednice, te promociju portala  www.dijaspora.mhhr.gov.ba  kao lako dostupnog kanala za dvosmjernu komunikaciju.

Pod sloganom „Zajedno jači / zajedno bolji“ ova kampanja bit će fokusirana na mlade, poslovnu i akademsku zajednicu, obitelj i prijatelje, nevladine i međunarodne organizacije, praktično sve strukture društva u zemlji i iseljeništvu.  

                                                   (Kraj)