Državni i entitetski dužnosnici razmatrali stabilizacijske mjere za sektor mljekarstva



Na osnovi inicijative koju je na 111. sjednici Vijeća ministara BiH predložio ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Boris Tučić donesen je zaključak o sazivanju sastanka na koji su, osim  predsjedatelja Vijeća ministara BiH i ministra Tučića, bili pozvani i  zamjenik predsjedatelja i ministar financija i trezora Nikola Špirić, zamjenik predsjedatelja i ministar vanjskih poslova Zlatko Lagumdžija, direktor Uprave za neizravno oporezivanje Miro Džakula, predsjednica Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović, premijer Vlade FBiH Nermin Nikšić, entitetski ministri poljoprivrede, direktor Ureda za veterinarstvo BiH, te direktorica DEI-ja Nevenka Savić.

Osim predsjedatelja Bevande i ministra Tučića, današnjem sastanku su se odazvali direktor Uprave za neizravno oporezivanje, direktor Ureda za veterinarstvo BiH, direktorica Direkcije za europske integracije, entitetski ministri poljoprivrede, te predstavnici ostalih koji su bili pozvani na sastanak.

Na sastanku su razmatrane stabilizacijske mjere u okviru ustavne nadležnosti koje je moguće poduzeti u idućem razdoblju kako bi se pomoglo proizvođačima mlijeka i mliječnih proizvoda u BiH. Konstatirano je da bi za  institucionalni oblik za rješavanje ovih pitanja na razini  BiH bilo potrebno putem Fiskalnog vijeća BiH proširiti globalni fiskalni okvir, kao osnovnu pretpostavku za stvaranje institucionalnog kapaciteta.

Iskazana je potpora primarnim proizvođačima mlijeka i mliječnih proizvoda u BiH te je upućen apel  entitetskim vladama da tijekom planiranja proračuna za iduću godinu posebno vode računa o stavkama koje se odnose na poticaje domaćim poljoprivrednim proizvođačima.

Kada je riječ o zahtjevu za uvođenje trošarina na mlijeko i mliječne proizvode u BiH, rečeno je da mlijeko i mliječni proizvodi ne predstavljaju trošarinski već prehrambeni proizvod, a u vezi s  uvođenjem dodatnih carinskih opterećenja, takozvanih prelevmana, istaknuto je da bi se time prekršio Privremeni  sporazum o stabilizaciji i pridruživanju,   koji BiH ima s Europskom unijom. Ukoliko bi nadležne institucije prihvatile ovu inicijativu, tada bi bila nužna izmjena Zakona o carinskoj tarifi BiH, koju bi trebao usvojiti parlament BiH i za što je, u razdoblju neposredno nakon održanih izbora u BiH i u očekivanju konstituiranja novog saziva PSBiH,  potrebno dulje razdoblje.

Sudionici sastanka su zaključili da je jedna od mjera stabilizacije u sektoru mljekarstva u BiH svakako osiguranje dodatnog tržišta za proizvode animalnog podrijetla iz BiH, među kojima središnje mjesto zauzima tržište Europske unije, CEFTA-e, Republike Turske i Ruske Federacije.

Sudionici sastanka su upoznati s analizom Uprave za neizravno oporezivanje koja se odnosi na uvoz i izvoz mlijeka i mlječnih proizvoda, a koja pokazuje da nije registriran prekomjerni uvoz ove kategorije proizvoda iz zemalja Europske unije, kao ni postojanje uvoza po dampinškim cijenama u 2014. godini u odnosu na  2013. godinu. Upravo suprotno, prema podatcima Uprave, registriran je pad uvoza mlijeka i mliječnih proizvoda u 2014. godini za oko 11 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Činjenica je da je u spomenutom razdoblju izvoz mlijeka smanjen.

Vlasti u BiH ostaju otvorene za dijalog s udrugama poljoprivrednika na bazi točno utvrđenih činjenica jer se samo na taj način mogu rješavati problemi u svezi s plasmanom proizvoda animalnog podrijetla, poručeno je sa sastanka, koji je održan  temeljem zaključka Vijeća ministara BiH s prošle sjednice. (kraj)