Održana 109. sjednica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine

VRAĆEN IZNOS PRISTOJBE ZA GOSTUJUĆE UMJETNIKE 

Vijeće ministara BiH usvojilo je izmjenu Odluke o izmjeni tarife administrativnih pristojbi kojom se vraća iznos ranije pristojbe za gostujuće umjetnike u oblasti kulture. Time je riješeno pitanje na koje su ukazivali djelatnici iz oblasti kulture, a u vezi s velikim brojem posjeta i održavanjem raznih kulturnih manifestacija.

 

TEHNIČKI FINALIZIRATI ODGOVORE NA UPITNIK EK  

 

Vijeće ministara BiH upoznato je s Informacijom Direkcije za europske integracije o statusu i dinamici odgovaranja na Upitnik Europske komisije koja će u kontinuitetu biti razmatrana na sjednicama Vijeća ministara BiH. 

Vijeće ministara BiH, sukladno svojim nadležnostima, zadužilo je radne skupine da ubrzaju aktivnosti na tehničkoj finalizaciji odgovora kako bi se ovaj posao završio do 1. rujna ove godine.          

U Informaciji se navodi da je Republika Srpska početkom srpnja unijela odgovore za sva poglavlja u informacijski sustav te da je paralelno do 20. srpnja ove godine održano 25 sastanaka radnih skupina. Gotovo sve preostale radne skupine zakazale su sastanke, a očekuje se zakazivanje sastanaka još tri radne skupine. Radne skupine koje su održale sastanke tehnički finaliziraju odgovore.

 

UNAPRJEĐENJE TRANSNACIONALNE I PREKOGRANIČNE SURADNJE

 

Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog sporazuma o financiranju za program Interreg V-B Jadransko-jonski CCI 2014TC16M4TN002 između Europske unije, koju predstavlja Europska komisija, Bosne i Hercegovine, koju predstavlja Vijećе ministara Bosne i Hercegovine, i Italije, koju predstavlja region Emilia-Romagna, Upravljačko tijelo transnacionalnog programa suradnje „Interreg V-B Jadransko-jonski (ADRION)“.

Ovim se sporazumom utvrđuje financiranje transnacionalnog programa aktivnosti suradnje,  ukupne vrijednosti 117.918.198,00 eura, od čega se očekuje maksimalni doprinos Unije u okviru IPA II sredstava u iznosu l5.688.887,00 eura. Bosna i Hercegovina sudjeluje u sufinanciranju sa 66.176,50 eura za razdoblje 2014. – 2020. godine, a ova će sredstva biti osigurana iz proračuna  institucija BiH.

Interreg V-B Jadransko-jonski program 2014-2020 (ADRION) uspostavljen je u okviru programa europske teritorijalne suradnje (ETC) i obuhvaća 31 regiju iz četiri različite ERDF-ove partnerske države (Italija, Slovenija, Grčka i Hrvatska) i četiri IPA-ine partnerske države

(Albanija, Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora). Program ADRION obuhvaća široko transnacionalno područje s više od 70 milijuna stanovnika.

Istodobno je utvrđen Prijedlog memoranduma o razumijevanju između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine i Crne Gore o provedbi „Interreg IPA programa prekogranične suradnje između Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore 2014 – 2020“, kojim se definiraju odgovornosti država sudionica i aspekti sustava odgovornog upravljanja i financijske kontrole.

Ministarstvo financija i trezora dostavit će prijedloge sporazuma i memoranduma s osnovama za njihovo zaključivanje Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru, a za bh. potpisnika predložen je direktor Direkcije za europske integracije Edin Dilberović.

 

BiH I HRVATSKA UNAPRJEĐUJU ZAŠTITU STANOVNIŠTVA I OKOLIŠA 

 

Vijeće ministara BiH podržalo je zaključivanje Sporazuma između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Hrvatske o suradnji u oblasti radijacijske i nuklearne sigurnosti/bezbjednosti. Daljnje aktivnosti za zaključivanje ovoga sporazuma vodit će Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. 

Na ovaj će način biti uspostavljena suradnja u oblasti radijacijske i nuklearne sigurnosti, sprječavanja nedopuštenog prometa nuklearnih i radioaktivnih materijala i pružanja adekvatnog odgovora u slučaju akcidenta sukladno međunarodnim konvencijama i standardima u ovoj oblasti.

Prioritet je zaštititi stanovništvo i okoliš dviju država kod korištenja izvora jonizirajućeg zračenja i nuklearnih aktivnosti.

 

BiH I PAKISTAN JAČAJU SURADNJU U BORBI PROTIV MEĐUNARODNOG KRIMINALA I TERORIZMA

 

Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog sporazuma o suradnji između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Islamske Republike Pakistan u borbi protiv međunarodnog kriminala, terorizma, nedopuštene trgovine narkoticima i organiziranog kriminala 

Prema Sporazumu, BiH i Pakistan će surađivati u prevenciji i suzbijanju kaznenih djela terorizma, krijumčarenja, krivotvorenja pasoša i viza, organiziranja ilegalnog transporta osoba preko međunarodnih granica, kao i djela teškog i organiziranog kriminala. Također, dvije će države uspostaviti zajedničku radnu skupinu za daljnje jačanje suradnje u borbi protiv međunarodnog terorizma i ekstremizma.

Prijedlog sporazuma bit će dostavljen Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru, a za bh. potpisnika predložen je ministar sigurnosti.

 

UČINKOVITIJE CIJEPLJENJE GOVEDA PROTIV BOLESTI KVRGAVE KOŽE

 

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, donijelo je Odluku o uvođenju privremenih normi koje se odnose na identifikaciju životinja i kontrolu kretanja životinja na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine.

Cilj ove odluke je učinkovita provedba cijepljenja goveda protiv bolesti kvrgave kože, u razdoblju od 90 dana. Nadzor nad njezinim provođenjem vrše nadležna veterinarska inspekcijska tijela, o čemu izvješćuju nadležna tijela entiteta i Brčko Distrikta BiH, koja će izvijestiti Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine.

Označavanje i kontrola kretanja životinja primarni je alat za potrebe kontrole zaraznih bolesti te planiranje mjera i utvrđivanje statusa zdravlja životinja, kako bi se osigurao nesmetan unutarnji i međunarodni promet životinja i proizvoda životinjskog podrijetla.

 

VRAĆENO  1.939 DRŽAVLJANA BiH PO OSNOVI SPORAZUMA O READMISIJI

 

Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju o prihvatu i integraciji bosanskohercegovačkih državljana koji se vraćaju u Bosnu i Hercegovinu po osnovi Sporazuma o readmisiji u 2016. godini u kojoj se navodi da postoji dobra suradnja nadležnih institucija na svim razinama u ovoj oblasti.

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH nastavit će unaprjeđivati sustav koordinacije između svih uključenih institucija i organizacija na državnoj razini i na nižim razinama vlasti. 

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice u završnoj je fazi pripreme projekta ,,Integrirani program potpore za reintegraciju povratnika po osnovi Sporazuma o readmisiji" - faza 3, koji će ojačati sposobnost institucija BiH da odgovore na ubrzanu dinamiku prihvata bh. državljana koji se vraćaju po ovoj osnovi.   

Prema ovoj informaciji, 1.939 osoba u prošloj godini vraćeno je u BiH po osnovi sporazuma o readmisiji, što je značajno povećanje u odnosu na ranije razdoblje. Najveći broj povratnika u Federaciji BiH registriran je na području Tuzle (155), Sarajeva (79), Zenice (34), Visokog (20), Zavidovića (18), Živinica (18), Banovića (17), Travnika (14), dok je na području Republike Srpske najveći broj povrataka registriran na području Bijeljine (39) i Zvornika (30).

Zbog trenutačne migrantske krize u Europi, samo iz SR Njemačke postoje najave za povratkom oko 4.000 državljana BiH kojima je odbijen zahtjev za azil.

 

USVOJENA ANALIZA ODRŽIVOSTI JAVNOG DUGA BOSNE I HERCEGOVINE

 

Vijeće ministara BiH upoznato je s Analizom održivosti javnog duga Bosne i Hercegovine u kojoj se navodi da je BiH zemlja sa srednjoročno održivim javnim dugom.

Analizu je pripremilo Ministarstvo financija i trezora uz tehničku pomoć Svjetske banke, koristeći metodologiju koju je razvio Međunarodni monetarni fond.

Ova analiza pretpostavlja da kreditni rejting BiH neće biti snižen u srednjoročnom razdoblju te da neće biti značajnijih povećanja referentnih kamatnih stopa i valutnih tečajeva. Očekuje se da će Centralna banka BiH nastaviti održavati monetarnu stabilnost sukladno aranžmanu valutnog odbora, prema odredbama Zakona o Centralnoj banci BiH te da neće biti značajnijih kašnjenja u implementaciji projekata koji se financiraju ili se planiraju financirati iz vanjskih izvora.

Analiza daje ocjenu postojećeg stanja javne zaduženosti BiH i  daje projekciju njezinog razvitka u budućnosti, te definira glavne rizike koji mogu utjecati na održivost duga u srednjoročnom razdoblju. (kraj)