Održana 157. sjednica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine



Vijeće ministara BiH, na današnjoj sjednici, većinom glasova je utvrdilo Prijedlog zakona o sustavu državne pomoći u BiH, s ciljem uspostave i osiguranja konkurentnih tržišnih uvjeta, kao i izvršavanja obveza po zaključenim međunarodnim ugovorima.

            Predlagač, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, će prijedlog zakona dostaviti Parlamentarnoj skupštini BiH na razmatranje po osnovnom zakonodavnom postupku.

            Ovaj zakon za cilj ima izgradnju sustava državne pomoći i uspostavu bolje koordinacije u usmjeravanju javnih sredstava u razvojne projekte, uz fokusiran poticaj gospodarstvu u pravcu poboljšanja konkurentnosti zemlje i ravnomjernog razvoja svih krajeva Bosne i Hercegovine.

            Zakonom se uređuju opći uvjeti za dodjelu, kontrolu dodjele i korištenja državne pomoći, kao i odobravanje i povrat nezakonito dodijeljene državne pomoći te popis i izvještavanje o državnoj pomoći.

            Davatelji državne pomoći su BiH, RS, FBiH, Brčko Distrikt BiH, županijske, gradske i općinske uprave, te svaka pravna osoba koja dodjeljuje ili upravlja državnom pomoći. Korisnici su gospodarski subjekti koji sudjeluju na tržištu putem proizvodnje i/ili trgovine robe ili usluga.

            Zakonom se utvrđuju nadležna tijela za primjenu i provedbu odredbi ovog zakona, posebice Vijeće za državnu pomoć BiH. Radi se o instituciji zaduženoj da osigura dosljednu primjenu ovog zakona na cjelokupnom teritoriju BiH, a činit će je po dva predstavnika Vijeća ministara BiH i entitetskih vlada te jedan predstavnik Vlade Brčko Distrikta BiH.

            Vijeće za državnu pomoć bi trebalo postati potpuno operativno u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovog zakona, a podzakonski akti će biti doneseni u roku od tri mjeseca od osnivanja Vijeća.

            Da bi odluke Vijeća bile pravno valјane, potrebno je da za njih glasuje najmanje šest članova Vijeća, s tim da to podrazumijeva glas najmanje jednog člana iz svakog konstitutivnog naroda u BiH.

            Zakonsko reguliranje sustava državne pomoći je bitan preduvjet za daljnji napredak Bosne i Hercegovine u procesu europskih integracija i ispunjenje međunarodnih obveza koje je država preuzela. Donošenje ovog zakona je uvjet iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i Privremenog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima između Europske zajednice i BiH te sporazuma CEFTA iz 2006. godine, kao i Sporazuma o osnivanju energetske zajednice jugoistočne Europe.

            Vijeće ministara je izvršilo ponovno imenovanje Mire Džakule za v. d. direktora Uprave za neizravno oporezivanje na razdoblje od 90 dana, počevši od 25.8.2011. godine.

            Zadužen je Ured za zakonodavstvo da pripremi rješenje o imenovanju.

            Vijeće ministara BiH prihvatilo je Sporazum o izmjenama Sporazuma između BiH, Federacije BiH i Republike Srpske o prijenosu nadležnosti i nastavku financiranja i rada Povjerenstva za imovinske zahtjeve raseljenih osoba i izbjeglica u skladu s člankom 16.  Aneksa VII.  Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini.

            Izmjenama Sporazuma vrši se smanjivanje broja članova ovog povjerenstva sa sedam na tri, s tim da će po jednog člana imenovati Vijeće ministara i vlade entiteta. Mandat povjerenstva će trajati do završetka posla, a najdulje godinu dana od dana imenovanja.  

            Prijedlog sporazuma će biti dostavljen vladama entiteta na usvajanje, nakon čega će ga potpisati predsjedatelj Vijeća ministara i predsjednici entitetskih vlada.  

            Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog sporazuma o zajmu i projektu između Bosne i Hercegovine, koju zastupa Ministarstvo financija i trezora, i Republike Srpske, koju zastupa Ministarstvo financija Republike Srpske, i Elektro Doboja d.d. Doboj i KfW-a, Frankfurt na Majni, za projekt „Hidroelektrana Cijevna III“.

            Ministarstvo financija i trezora će prijedlog sporazuma dostaviti Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru, a za potpisnika je predložen ministar financija i trezora.

            Riječ je o projektu za izgradnju HE Cijevna III na rijeci Bosni, kapaciteta 13,8 MW, kao i podizanju odgovarajućih bočnih nasipa. Cilj ovog projekta je stvaranje obnovljivih izvora energije, što će doprinijeti održivom ekonomskom rastu BiH te globalnoj zaštiti klime.

            Projekt će biti financiran kreditom od 50 milijuna eura, s rokom otplate od 15 godina i grejs periodom od četiri godine, s alokacijom na Republiku Srpsku.

            Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog sporazuma o zajmu, Faza III Projekta modernizacije bolnica u Bosni i Hercegovini, između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Srpske i „The Export-Import Bank of Korea“ (vladine agencije za EDCF).

            Ministarstvo financija i trezora će prijedlog sporazuma dostaviti Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru, a za potpisnika je predložen ministar financija i trezora.

            Ovim će sporazumom biti financiran Projekt rekonstrukcije Kliničkog centra Banjaluka – izgradnja i opremanje Južnog krila.

            Iznos predloženog zajma je do 30 milijuna američkih dolara, s rokom otplate od 40 godina i grejs periodom od deset godina, s alokacijom na Republiku Srpsku.

            Vijeće ministara BiH prihvatilo je Inicijativu i imenovalo izaslanstvo za vođenje pregovora radi zaključivanja Ugovora o zajmu između Bosne i Hercegovine i Europske banke za obnovu i razvoj – Sarajevska županija – Projekt gradskih prometnica.

            Ministarstvo financija i trezora će, nakon završenih pregovora, Vijeću ministara BiH dostaviti nacrt sporazuma sa osnovama za njegovo zaključivanje u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i jamstvima Bosne i Hercegovine.

            Ugovor se odnosi na projekt proširenja i modernizacije dijela gradskih prometnica u Sarajevskoj županiji ukupne duljine 3,3 kilometra. Završetak projekta se očekuje do 31. prosinca 2014. godine.

            Zajam iznosi 16,5 milijuna eura, s rokom otplate od 15 godina, uključujući tri godine grejs perioda, i alociran je na Federaciju BiH.

            Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju Direkcije za europske integracije o potrebi unapređenja izrade Procjene utjecaja propisa (RIA) u oblasti europskih integracija u institucijama na državnoj razini.

            Institucijama je preporučeno da rade na pripremi RIA-e u oblasti europskih integracija za one propise koji će proizvesti najznačajnije posljedice za pojedine segmente društva (proračun, gospodarstvo, okoliš, određene socijalne skupine i sl.).

            Prilikom izrade RIA-e u oblasti europskih integracija, institucije trebaju koristiti „Kratki vodič za procjenu utjecaja propisa u oblasti europskih integracija“, koji je pripremila Direkcija za europske integracije.

            Također, institucijama je preporučeno da predvide financijska sredstva u projektnim zadacima projekata tehničke pomoći za izradu RIA-e u oblasti europskih integracija o najznačajnijim propisima iz svoje nadležnosti.

            Prilikom izrade RIA-e u oblasti europskih integracija, institucijama je preporučeno da konzultiraju Direkciju za europske integracije, u smislu određivanja prioriteta za izradu RIA-e te odabira metodologije, strukture izvješća i određivanja opsega RIA-e.

            Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju Direkcije za europske integracije o izradi odgovora na tehničke informacije koje zahtijeva Europska komisija i dokument Odgovori na tehničke informacije koje zahtijeva Europska komisija.

            Dokument Tehničke informacije koje zahtijeva Europska komisija, s pitanjima koja se tiču pravosudnog sustava, uručen je bh. dužnosnicima na sastanku Strukturirani dijalog o pravosuđu, koji je održan 6. i 7. lipnja u Banjaluci.

            Svrha dokumenta je analiza stanja pravosudnog sustava u BiH, nakon čega je planirano da Europska komisija objavi preporuke za unapređenje ovog sektora. Bosna i Hercegovina se obvezala da će odgovore na tehničke informacije koje zahtijeva Europska komisija dostaviti do 31. kolovoza 2011. godine.

            Vijeće ministara je Predsjedništvu BiH sugeriralo da prilikom zauzimanja stava o Rezoluciji o nuklearnim mogućnostima Izraela, o čemu se misija Bosne i Hercegovine treba izjasniti na konferenciji u Ženevi početkom rujna, stav Bosne i Hercegovine bude identičan stavu Europske unije, na što je obvezuje Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. (kraj)