Održana 6. sjednica Fiskalnog vijeća u Bosni i Hercegovini

Fiskalno vijeće, na sjednici u Sarajevu, kojom je predsjedao predsjedatelj Vijeća ministara i Fiskalnog vijeća dr. Nikola Špirić, razmotrio je modele Instrumenta obvezne rezerve u funkciji ublažavanja negativnih efekata svjetske financijske krize. Fiskalno vijeće je kao mjeru za ublažavanje efekata krize podržalo inicijativu da se izmijeni zakonska odredba koja ograničava banke da učestvuju u programu osiguranja depozita ukoliko njihovom kapitalu postoji učešće državnog kapitala preko 10 odsto.

Fiskalno vijeće je zatražilo od Upravnog odbora Centralne banke da zauzme stav o modalitetima instrumenta, uključujući i mogućnost smanjenja obvezne rezerve, vodeći računa o potrebi obezbjeđivanja što većeg iznosa sredstava za razvojne programe i programe koji su u svezi sa prevazilaženjem negativnih efekata svjetske financijske krize.

Na sjednici je zaključeno da je BiH očuvala monetarnu stabilnost.

Fiskalno vijeće je razmotrilo informaciju o sredstvima Europske komisije, namjenjenim za saniranje negativnih efekata svjetske ekonomske krize kroz IPA fond.

Programiranje sredstava iz IPA 2009 komponenta I ove godine urađeno na općtu saglasnost uz učešće svih razina vlasti u BiH, te uz ravnomjernu izbalansiranost projekata iz FBIH i RS, te projekata koji su aplicirani u ime zajedničkih institucija BiH.

Za razliku od ranijih godina, omogućeno je korišćenje sredstava iz IPA 2009 za ublažavanje posljedica ekonomske krize. Tako će od ukupno 80,5 milijuna eura za IPA 2009, 40 milijuna eura biti iskorišteno za infrastrukturne projekte, za projekat podrške malim i srednjim preduzećima i povećanje kapaciteta Agencije za osiguranje depozita BiH.

Projekti, za koje je namijenjeno 40 milijuna eura iz IPA 2009 koristiće, osim ovih grant sredstava, i skoro 250 milijuna eura povoljnih kredita kod međunarodnih financijskih institucija.

Pored toga što je omogućeno da se sredstva iz IPA koriste za ublažavanje posljedica ekonomske krize, Europska komisija je 27. 11. 2008. godine objavila Europski plan za oporavak, prema kojemu je potporaa proširena na države kandidate ili potencijalne kandidate iz Jugoistočne Europe, u obliku Paketa za odgovor na krizu od 120 milijuna eura. Paket odgovora na krizu je u proceduri usvajanja u institucijama EU. Ovaj paket će podržati međunarodne financijske institucije sa oko 500 milijuna eura.

Fiskalno vijeće je zadužilo Ministarstvo financija i trezora i entitetska ministarstva financija da pripreme potencijalne projekte u skladu sa sektorima definiranim kroz Paket za odgovor na krizu. (Taj paket obuhvata mikro kredite, kredite za mala i srednja poduzeća, fond za energetsku djelotvornost, potporu infrastrukturnim projektima na općtinskoj razini, izgradnju institucija za povećanje konkurentnosti privrede i izgradnju institucija u oblasti financijskog nadzora).

Fiskalno vijeće je konstatiralo da su entitetska ministarstva financija postigla suglasnost o ponudi Svjetske banke da se izvrši promjena postojeće CPL kamatne stope na fiksnu kamatnu stopu za konsolidovani zajam „B“, naslijeđen sukcesijom bivše SFRJ.

Fiskalno vijeće takođe podržava predmetnu inicijativu i zadužuje Ministarstvo financija i trezora BiH da odmah pokrene proceduru izmjene kamatne stope, čime će, prema procjenanama, biti ostvarena ušteda od oko 85 milijuna KM do 2026. godine.

Fiskalno vijeće je zadužio ministra financija i trezora BiH Dragana Vrankića da, kao guverner za Međunarodni monetarni fond, uputi poziv ovoj međunarodnoj financijskoj organizaciji za otpočinjanje pregovora za zaključivanje Stand by aranžmana.

S tim u svezi zadužena je savjetodavna skupina da pripremi platformu koja će služiti kao osnov za otpočinjanje pregovora u roku od sedam dana.

Fiskalno vijeće je zaključilo da će delegaciju za Proljećni sastanak međunarodnih financijskih institucija u Voshingtonu, kao i za konstituencu u Budvi, činiti: predsjedatelj Vijeća ministara dr. Nikola Špirić, ministar financija i trezora BiH Dragan Vrankić, ministar financija RS Aleksandar DŽombić, ministar financija FBiH Vjekoslav Bevanda i guverner Centralne banke Kemal Kozarić. (kraj)