PREDSJEDATELJ ZVIZDIĆ U MOSTARU OTVORIO 5. REGIONALNU KONFERENCIJU POSLOVNE ASOCIJACIJE BIZNIS PLUS

Predsjedatelj Vijeća ministara Bosne i Hercegovine dr. Denis Zvizdić otvorio je danas u Mostaru 5. regionalnu konferenciju poslovne asocijacije Biznis plus – Mostove gradi ekonomija, na kojoj sudjeluje više od 100 predstavnika vlasti i biznismena iz BiH, zemalja regije, Europe i svijeta (obraćanje predsjedatelja dr. Denisa Zvizdića objavljujemo u cijelosti). 

Ekselencije,

Cijenjeni  gosti i učesnici Konferencije,

Dame i gospodo,

Zahvaljujem se organizatorima na pozivu i, u moje ime i u ime Vijeća ministara BiH, izražavam zadovoljstvo što sam danas ovdje s vama na 5. Regionalnoj konferenciji poslovne asocijacije Biznis plus koja se ove godine održava u Mostaru, konferencije koja je već postala prepoznatljivo mjesto razmjene inventivnih ideja i prezentacije regionalnih potencijala i atraktivnih investicionih projekata.

Posebnu dobrodošlicu želim našim dragim prijateljima i gostima koji dolaze iz susjednih zemalja, iz regiona, Evrope i čitavog svijeta. Dobro došli u BiH – zemlju izuzetnih prirodnih ljepota, ekonomskih i turističkih potencijala, bogatog kulturno-historijiskog naslijeđa i, najvažnije od svega, srdačnih i vrijednih ljudi

Duboko sam uvjeren da je dobra saradnja zemalja našega regiona nazaobilazan, pa i ključni faktor ukupne stabilnosti zapadnog Balkana i Jugoistočne Evrope.

Istovremeno, ne smijemo zaboraviti činjenicu da živimo u globaliziranom, ekonomski integriranom (posebno kada je riječ o EU) i vrlo dinamiziranom svijetu i da je demografski potencijal kao bitan faktor društvene, odnosno ekonomske moći svake od zemalja regiona na razini srednje razvijenih megalopolisa.

Zbog toga nam samo bolja transportna i komunikacijska povezanost, sadržajnija ekonomska saradnja, veća integriranost naših tržišta kao i dobro organizirani i koordinirani zajednički nastupi i prezentacija stvarnih regionalnih potencijala, može omogućiti da postanemo interesantno područje za nova investiciona ulaganja.

Odmah na početku želim istaći neke od ključnih prioriteta i ciljeva koje je definiralo Vijeće ministara kojim predsjedavam.

Prvi je dinamiziranje procesa evropskih integracija, drugi cilj su ekonomske reforme, a treći je  vladavina prava koja uključuje i aktivnu borbu protiv svih oblika ekstremizma, kriminala i korupcije.

Dakle, naš temeljni cilj je provedba reformi u cilju unapređenja poslovnog ambijenta i povećanja konkurentnost i tehnološkog nivoa naše ekonomije.

Ustvari, naša poruka je da smo se opredijelili za sistemske reforme koje će od Bosne i Hercegovine stvoriti ekonomski, politički i socijalno stabilnu zemlju i podići nivo standarda i kvalitete života.

Mi smo, naravno, svjesni naših slabosti - svjesni smo da imamo visoku stopu nezaposlenosti, da realna stopa rasta GDP nija onakva kakvu bi mi željeli, da je nezadovoljavajući nivo pokrivenosti uvoza izvozom i da je vanjskotrgovinski deficit u prošloj godini iznosio 7,5 milijardi KM da, i pored realnog porasta u 2014 godini, još uvijek nemamo dovoljno direktnih stranih investicija, da je ukupan javni dug iznad 40% GDP, da imamo nedovoljno efikasnu administraciju, itd.

Ali, postoje i brojne činjenice na kojima temeljim moj optimizam da možemo, pod uvjetom da počnemo suštinski mijanjati naša shvatanja i naše navike, vratiti našu ekonomiju na trasu održivog rasta i socijalne pravednosti.

To su: dobar geo-strateški položaj, kvalitetni prirodni resursi, educirana radna snaga, razvijen bankarski sektor i stabilan kurs, mogućnost razvoja poduzetništva kroz msp, atraktivni projekti u sektoru energetike, šumarstva, drvne i metalne industrije, vrlo ozbiljni poljoprivredni kapaciteti za proizvodnju zdrave hrane kao i veliki potencijali u sektoru turizma.

Iako je stepen planske iskorištenosti ovih resursa nedovoljan i iako isti, još uvijek, nisu stavljeni u punu funkciju održivog razvoja Bosne i Hercegovine, oni ipak predstavljaju izuzetan potencijal koji, zbog niza komparativnih pa i konkurentskih prednosti, predstavlja podsticaj za domaće i istovremeno stavlja BiH u fokus interesa stranih investitora.

Prvi, i jedan od najvažnijih sektora je energetika. Tehnički, odnosno ekonomski  potencijal Bosne i Hercegovine u hidroenergiji iznosi oko 6.000 MW dok trenutno instalirani kapacitet iznose nešto više od 2.000 MW što jasno ukazuje na činjenicu da je isti još uvijek nedovoljno iskorišten i da postoje realne mogućnosti ulaganja u ovaj, trenutno najatraktivniji sektor, ne samo u BiH nego i u široj regiji i u jugoistočnoj Evropi.

Osim hidropotencijala, Bosna i Hercegovina posjeduje i velike potencijale za iskorištavanje energije iz obnovljivih izvora, poput energije dobijene iz vjetra, solarne energije, energije biomase i geo-termalne energije, a raspolaže i sa značajnim rezervama uglja koje se procjenjuju na više od 6 milijardi tona što predstavlja dobru bazu za investiranje u nove termoenergetske objekte.

Naredni važan sektor je sektor poljoprivrede i proizvodnja zdrave hrane.

BiH raspolaže sa značajnim zemljišnim potencijalom, sa velikim količinama vode, relativno dobro izgrađenom infrastrukturom, tradicijom u proizvodnji hrane, prihvatljivim troškovima radne snage, veoma dobrim uvjetima za razvoj agro turizma kao i činjenici da se nalazimo u blizini evropskog tržišta.

Riječ je, dakle o još jednom sektoru koji čeka investitore koji mogu postati kredibilni i regionalno značajni proizvođači, izvoznici i integratori ukupnog poljoprivrednog razvoja i proizvodnje.

Cijenjeni gosti, dozvolite mi da vam skrenem pažnju na još neke oblasti koje predstavljaju značajne resurse Bosne i Hercegovine. Posebno želim spomenuti  drvnu industriju. Činjenica da je godišnji izvoz u ovome sektoru dostigao iznos od skoro 500 miliona eura daje nam za pravo da očekujemo dalji razvoj i kvalitetne investicije koje bi omogućile više faze obrade drveta i kvalitetniji asortiman krajnjeg proizvoda. BiH ima kvalitetnu sirovinu i  kvalificiranu radnu snagu, i siguran sam da će ovaj, vrlo profitabilan sektor, i dalje ostati prepoznat od strane domaćih i stranih ulagača.

Značajan potencijal imamo i u metalnoj, tekstilnoj i industriji obuće. Potrebno je istaći da radnici u ovim sektorima imaju potrebne vještine i praktična iskustva što je izuzetno važno za razvoj i činjenicu da će se povećanje konkurentnost navedenim oblastima zasnivati na znanju i inovacijama.

Nadalje, tu su sektor okoliša i turizma. Bosna i Hercegovina, nažalost, i pored toga što ima izvanredan položaj, konfiguraciju terena sličnu svjetskim turističkim destinacijama i pogodnu klimu, ima nedovoljno iskorištene turističke kapacitete. Istovremeno, ne postoji niti jedna grana turizma za koju BiH ne posjeduje potrebne predispozicije, ali ono što nam nedostaje su  infrastruktura i promocija. U toku je izrada strategija i programa koji će ove slabosti pretvoriti u naše prednosti.

Poštovani privrednici,

S obzirom da je Biznis plus regionalna konferencija i da je ovdje prisutan veliki broj privrednika iz regiona želim ukratko da vas upoznam i sa projektima razvoja transportne infrastrukture zemalja zapadnog Balkana koji su, na bazi Berlinske inicijative, predloženi i u završnoj su fazi dogovaranja između vlada i premijera zemalja Zapadnog Balkana.

U okviru takve, connectivity agende, Bosna i Hercegovina je predložila pet veoma značajnih projekata koji su postali dio  osnovne mreže i za koje očekujemo stručnu, tehniku i finansijsku pomoć Evropske unije. To su tri dionice Koridora 5c koji predstavlja naš nulti prioritet, posebno zbog činjenice što u pojasu koridora živi 50 posto stanovnika BiH,  zatim cestovna komunikacija Gradiška – Banja Luka – Travnik – Lašva i revitalizacija željezničke pruge Bosanski Šamac – Sarajevo – Mostar – Čapljina. U segmentu vazdušnog saobraćaja prihvaćen je projekat modernizacije i proširenja kapaciteta Međunarodnog aerodroma Sarajevo, a u segmentu plovnih komunikacija, projekat rehabilitacije plovnog puta rijeke Save uz izgradnju i proširenje kapaciteta  luka u Brčkom i u Bosanskom Šamcu.

Pored ovih „bosanskohercegovačkih“ projekata, za nas je izuzetno značajna i razvijena i integrirana transportna komunikacija zemalja Zapadnog Balkana, te smo, vođeni takvim načelom, predložili da dio dionice Jadransko-jonskog autoputa ide kroz BiH jer smatramo da bi ta dionica imala potpunu prostornu, konfiguracijsku i ekonomsku opravdanost.

Očekujemo da ćemo imati puno razumijevanje, posebno od strane naše susjedne i prijateljske države – Republike Hrvatske.

Poštovane dame i gospodo,

BiH, kao što znate, ima vrlo komplesno ustavno, političko i ekonomsko ustrojstvo koje zahtijeva strpljiv i predan rad na postizanju unutrašnjeg dogovora kao osnovnog preduvjeta daljeg ekonomskog i društvenog razvoja.

Želim da vam prenesem jasan stav VM da ćemo vrlo uporno i istrajno raditi na jačanju unutrašnjeg dijaloga i dobrosusjedske saradnje kao i na realizaciji naših ciljeva i prioriteta koji bi se mogli sažeti u tri ključne riječi: Evropa, ekonomija i vladavina prava.

Na kraju, još jednom vam želim najiskreniju dobrodošlicu u Bosnu i Hercegovinu i u prelijepi Mostar, želim vam uspjeh u radu i Proglašavam 5.regionalnu konferenciju Biznis plus otvorenom. (kraj)