Poštovana gospođo predsjednice, gospodine generalni sekretaru, uvaženi parlamentarci, dame i gospodo, cijenjeni gosti!

Odmah na početku, u ime Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i u moje lično ime, želim iskazati veliko zadovoljstvo što mi je ukazana čast da Vam se mogu obratiti u svojstvu predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, države koja po prvi put u svojoj historiji predsjedava Komitetom ministara Vijeća Evrope, što za nas u Bosni i Hercegovini predstavlja izvanrednu priliku za političku afirmaciju naših društvenih vrijednosti utemeljenih na poštivanju ljudskog dostojanstva i zaštiti ljudskih prava, ali i za promociju naših ekonomskih, kulturnih i turističkih potencijala. Isto tako, jedan od bitnih prioriteta našeg predsjedavanja jeste i naša namjera da se predstavimo širokoj zajednici evropskih naroda kao kredibilan partner i konstruktivan faktor u evropskim i međunarodnim odnosima.

Potpuno sam siguran da veoma bogato iskustvo sedimentirano kroz brojne političke, ekonomske i socijalne izazove, kroz koje je posljednjih 25 godina prošla Bosna i Hercegovina, može biti relevantno za rješavanje niza aktuelnih problema s kojima se suočava savremeni svijet.

Predsjedavanje Komitetom ministara Vijeća Evrope je i prilika da naglasimo veliki napredak koji je region jugoistočne Evrope ostvario u posljednje dvije decenije, tokom kojih je, i to je činjenica koju želim posebno naglasiti, u potpunosti ostao privržen kontinuiranim i konzistentnim naporima u dosezanju evropskih standarda i postizanju evopskih vrijednosti. To je rezultiralo pridruživanjem Slovenije i Hrvatske Evropskoj uniji, ali i permanentnom nastojanju ostalih zemalja jugoistočne Evrope da postanu dio velike i prosperitetne familije evropskih država.

Kao što znate, put Bosne i Hercegovine ka evropskim integracijama je u različitim periodima bio opterećen različitim problemima, pa i dugogodišnjim zastojima, ali evropsko opredjeljenje bosanskohercegovačkog društva nikada nije bilo dovedeno u pitanje. I upravo tu činjenicu, taj osjećaj većine građana Bosne i Hercegovine da de facto pripadamo Evropi i da evropski put BiH nema alternativu, želim posebno podcrtati, jer to pokazuje naše jasno određenje i spremnost da realiziramo sve obaveze koje na vrlo kompleksnom i zahtjevnom putu evropskih integracija stoje pred nama.    

Upravo zbog toga smo i predsjedavanje Komitetom ministara Vijeća Evrope preuzeli znajući da će to biti dodatni stimulans u ostvarenju daljnjeg i ubrzanijeg procesa evropskih integracija.

Svjesni širokog spektra vaših nadležnosti, aktuelnosti i ozbiljnosti tema koje se nalaze na dnevnom redu vaših zasjedanja, brojnih instrumenata s kojima raspolažete u procesu implementacije temeljnih konvencija i drugih akata, mogu kazati da su se naša očekivanja u pogledu značaja predsjedavanja i dobivene podrške za Bosnu i Hercegovinu ispunila u potpunosti, jer smo postali dio najznačajnijih evropskih i međunarodnih tokova i procesa, ali ovaj put, za razliku od nekih prošlih vremena, u ulozi subjekta i kredibilnog partnera, pa i pokretača pozitivnih procesa na planu regionalne i međunarodne saradnje.

Uz sve probleme s kojima se suočavamo, želim Vas informirati da je dobra atmosfera obilježena pozitivnom političkom voljom prisutna u Bosni i Hercegovini još od posljednjih općih izbora, što je dalo dodatni podstrek i evropskim i ekonomskim procesima u Bosni i Hercegovini i ja s velikim zadovoljstvom mogu kazati da su zastoji na evropskom putu kojima smo svjedočili posljednjih godina prevladani i da smo značajno dinamizirali procese evropskih integracija s osnovnim ciljem da što prije dosegnemo aktuelne statuse zemalja u regionu.

Kratko ću vam navesti neke bitne događaje i pokazatelje koji govore u prilog postojanju pozitivne političke volje i spremnosti na postizanje unutrašnjeg dogovora i ubrzanog  usvajanja niza strategija i zakona kojima je unapređen evropski put i ojačan ekonomski i pravno-regulatorni okvir:

Ø  Kao prvu pozitivnu informaciju želim navesti njemačko-britansku inicijativu koja je uslijedila odmah nakon općih izbora održanih u BiH u oktobru 2014. godine, kojom je definiran novi pristup za Bosnu i Hercegovinu, što je omogućilo pokretanje brojnih političkih, ekonomskih i socijalnih reformi u cilju dostizanja standarda upravljanja i održivog razvoja zemalja članica EU.  

Ø  Početkom 2015. godine, Predsjedništvo BiH i Parlamentarna skupština BiH,  kao i lideri svih političkih partija u BiH su usvojili i potpisali Izjavu o evropskoj opredijeljenosti i neophodnim reformama BiH na putu ka Evropskoj uniji, kojom su se sve institucije u BiH, u skladu sa svojim ustavnim nadležnostima, obavezale da će u svoje programe rada uključiti sve reforme neophodne za napredak BiH u procesu pridruživanja EU.

Ø  U junu 2015. godine je, sedam godina poslije potpisivanja, stupio na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju kojim je uspostavljeno blisko partnerstvo između EU i BiH.

Ø  U julu je usvojena Ekonomska reformska agenda BiH za period 2015 - 2018. godine, kojom su definirane brojne reformske mjere u oblasti javnih finansija, poslovne klime, tržišta rada, reforme socijalne zaštite, vladavine prava i reforme javne uprave.

Ø  Usvojene su brojne strategije i akcioni planov,i poput Strategije za borbu protiv korupcije, Strategije za borbu protiv terorizma i organiziranog kriminala, Strategije pravnog sektora, Strategije za borbu protiv nasilja nas ženama i djecom i nasilja u porodici, kao i brojni zakoni, od kojih bi posebno podcrtao donošenje novog zakona o radu u FBiH, usklađenog s evropskim smjernicama.

Kredibilna provedba navedenih, ali i brojnih drugih dokumenata i mjera već je počela davati pozitivne rezultate, tako da su svi vitalni ekonomski parametri u BiH u blagom porastu:

ü Na tržištu rada se nastavlja povećavati broj zaposlenih lica i veći je za 1,8% u odnosu na isti period prošle godine.

ü Fizički obim industrijske proizvodnje je povećan za 2% u odnosu na isti period 2014. godine.

ü Ostvareni bruto prihodi od indirektnih poreza su povećani za 4,2% u odnosu na isti period prošle godine.

ü Povećan je izvoz u odnosu na isti period prošle godine za 4,4%; pokrivenost uvoza izvozom je povećana za 2,58%, dok je trgovinski deficit smanjen za 5,54% u odnosu na isti period prošle godine.

ü U prvih 6 mjeseci 2015. godine povećan je broj turista za 25,7% i broj noćenja za 27,2% u odnosu na isti period 2014. godine.

ü Višestruko je porastao izvoz mesa, a isto se očekuje i poslije uspješno ispunjenih uvjeta za izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u EU. Istovremeno, konstantan rast proizvodnje i izvoza bilježe i industrija namještaja, kao i metalna industrija, što govori o povećanom nivou kvaliteta i konkurentnosti naših proizvoda koji postaju prepoznatljivi u regionalnim pa i evropskim okvirima.

Ipak, i pored ovakvih pozitivnih trendova i dalje smo suočeni s problemima koji svoje izvorište imaju u vrlo složenom političkom ustrojstvu i kompliciranim i dugim procedurama postizanja konsenzusa o brojnim pitanjima suštinski važnim za realizaciju naših ključnih prioriteta, a to su: daljnji put ka evropskim integracijama, ekonomski razvoj i vladavina prava. Pred nama je još puno obaveza koje će trebati realizirati u vrlo kondeziranom vremenskom periodu, ali uvjeravam Vas u našu potpunu opredijeljenost za provedbu reformi i spremnost da savladamo sve prepreke koje će nam se naći na tom zahtjevnom putu.

Dakle, želim još jednom jasno da podvučem da evropske integracije, ekonomski rast i zapošljavanje, vladavina prava i borba protiv korupcije i svih oblika ekstremizma nemaju alternativu, i jesu i bit će ključne smjernice rada Vijeća ministara i svih institucija BiH u mandatnom periodu.  

Uvažene dame i gospodo parlamentarci!

Dozvolite mi, kao predstavniku države koja je u svojoj neposrednoj prošlosti iskusila progone, ubijanja i razaranja, da podijelim s vama svoje razmišljanje o trenutnim događanjima u Evropi, s nadom da ću sadržajno obogatiti vašu debatu o temi migranata i možda otvoriti neke nove poglede o pitanju migranata i izbjeglica koji, bježeći od barbarizma, pokušavaju naći sigurno utočište.

Prije četiri godine smo bili svjedoci velikih i popularnih ustanaka koji su iz temelja poljuljali arapski svijet. Ti ustanci, kolokvijalno nazvani „arapsko proljeće“ kao aluzija na popularne demokratske ustanke 1989. godine u zemljama bivšeg Varšavskog pakta, bili su nagovještaji slobode, demokratije, solidarnosti i poštivanja ukupnih ljudskih prava. Ali, događaji nisu išli u očekivanom smjeru i danas, umjesto mira i prosperiteta, na teritoriji Sirije i Libije svjedočimo razarajućim sukobima.  

Istovremeno, nestabilnost i stalno nasilje postaju plodno tlo za nastajanje i razvoj radikalizma i terorizma koji u potpunom sukobu sa savremenim civilizacijskim i moralnim vrijednostima, ubijanjem civila, i najstrašnije od svega, nevine djece, razaranjem čitavih gradova i kulturno-historijskih spomenika stvaraju ambijent beznađa i društva bez budućnosti. Stoga, mislim da uopće ne trebamo biti iznenađeni posljednjih izbjegličkim talasima i mislim da za bilo koga ne treba predstavljati šok želja izbjeglica da odu što dalje od nasilja i terora u svom dvorištu?

Posebno ne bi trebali biti iznenađeni njihovom jasnom namjerom da svoj privremeni ili stalni boravak ostvare na teritoriji Evropske unije, upravo zbog vrijednosti na kojima je utemeljena i na kojima se temelji EU, a to su poštivanje ljudskog dostojanstva, sloboda, demokratija, jednakost, pravna država i zaštita ljudskih prava, uključujući i prava osoba koje pripadaju manjinama. Te vrijednosti zajedničke su svim državama članicama u evropskom društvu koje se odlikuje pluralizmom, nediskriminiranjem, tolerancijom, pravednošću, solidarnošću i jednakošću.

Ali, stječe se utisak da je dolazak izbjeglica izazvao haos i potrese bez presedana u historiji Evropske unije. Podizanje visokih metalnih ograda i zatvaranje željezničkih linija i autocesti bili su neočekivani odgovori pojedinih članica Evropske unije koje baštine humane vrijednosti koje su stoljećima nadahnjivale čitav napredni svijet.

Da li je neko od Vas, koji su posvetili cijeli svoj radni vijek borbi za evropske vrijednosti, a znam da u ovoj sali ima mnogo takvih, zaista na trenutak povjerovao da će dolazak stotinu ili nekoliko stotina hiljada izbjeglica ugroziti naš način života? Mi svi znamo da se to ne može dogoditi i da je riječ o iracionalnom i neopravdanom strahu. Ali, takav strah, praćen nesolidarnošću i sebičnošću, može ugroziti naše jedinstvno i našu stabilnost.

Problem se ne može riješiti bez stvaralačkih napora koji odgovaraju veličini problema. Zbog toga,  kakve god daljnje aktivnosti poduzimali, to moramo učiniti blagovremeno i jedinstveno.

Moram istaknuti da sam ponosan na blagovremenu reakciju Vijeća Evrope utemeljenu na duhu evropskih vrijednosti. Veoma cijenim pismo koje je generalni sekretar poslao šefovima država članica naše organizacije, u kojem ih podsjeća na njihove obaveze tretiranja svih osoba koje pristignu u Evropu u skladu s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Smatram da je to izuzetno važno. Nacionalne vlasti trebaju pažljivo nadzirati način ophođenja njihovih policijskih snaga prema izbjeglicama, kako bi se osiguralo strogo poštivanje obaveza koje proistječu iz Evropske konvencije o ljudskim pravima. Posebno želim istaknuti uvodni osvrt u pismu koji upućuje na solidarnost kao temeljnu evropsku vrijednost koja je stavljena na ispit, a predstavlja ključ u rješenju ove krize.

Potrebno je i podsjetiti da je predsjednik Evropske komisije g. Žan Klod Junker, tokom svog redovnog godišnjeg obraćanja o „Stanju unije“ predložio plan za „brzo, odlučno i sveobuhvatno“ rješenje evropske izbjegličke krize, koja uključuje obavezne kvote  prijema izbjeglica za svaku zemlju članicu EU. Vjerujem da bi Vijeće Evrope trebalo ozbiljno razmotriti mogućnost da se ovaj plan proširi na svih 47 zemalja članica naše organizacije. Bila bi to dobra gesta toliko potrebnog razumijevanja i solidarnosti. U slučaju takve odluke i Bosna i Hercegovina bi bila spremna da, u skladu sa svojim kapacitetima i mogućnostima, preuzme svoj dio odgovornosti i obaveza. To možda nije mnogo, ali duboko vjerujem u  simboliku i važnost takve poruke koja dolazi od zemlje koja teži postati članica Evropske unije.

Ne znam kada će se ova kriza završiti, ali je potpuno jasno da će nam hladno vrijeme koje dolazi postati najveći neprijatelj. Bilo kakva improvizacija, kada je u pitanju smještaj za izbjeglice, više neće biti moguća. Zbog toga apeliram na sve zemlje članice da demonstriraju dobru volju i podrže one države koje su naročito pogođene izbjegličkom krizom, kako bi se osigurali neophodni uvjeti za ublažavanje i izbjegavanje humanitarne katastrofe mnogo prije nego nastupe hladni zimski dani. Moramo se dodatno potruditi kako ne bi bili primorani da se bavimo ublažavanjem posljedica koje će sigurno nastati ako naše djelovanje ne bude dovoljno efikasno.

Moja država, Bosna i Hercegovina, još uvijek nije bila pogođena izbjegličkom krizom. I pored toga, mi pažljivo nadziremo situaciju i djelujemo u skladu s usvojenom planom za postupanje u slučaju povećanog broja migranata, odnosno izbjeglica. Naš glavni fokus je stavljen na dvije tačke: na humanitarni segment koji podrazumijeva osiguranje adekvatnog smještaja, hrane, medicinske pomoći, odjeće, te ispunjavanje osnovnih higijenskih uvjeta, dok drugi fokus uključuje sigurnosne mjere. To podrazumijeva pravovremeno i organizirano registriranje izbjeglica, te detaljnu evaluaciju i procjenu, kojom će se identificirati oni individualci koji bi mogli predstavljati terorističku ili bilo koju sigurnosnu prijetnju za državu, region ili Evropu u cjelini.

Želim biti precizan kada govorim o poziciji moje zemlje - mi smo spremni pomoći, jer to smatramo moralnom obavezom ali, ukoliko EU zatvori svoje granice i izbjeglice se nađu zarobljene u Bosni i Hercegovini, bit ćemo limitirani s kapacitetima koje možemo podnijeti logistički i finansijski jer, podsjećanja radi, Bosna i Hercegovina se još uvijek mora nositi s hiljadama interno raseljenih osoba iz rata 90-tih. Sa druge strane, ukoliko granice s EU ostanu otvorene, Bosna i Hercegovina neće imati problema da osigura neometan i redovan tranzit za izbjeglice, što bi podrazumijevalo osiguravanje adekvatnih centara preko kojih će se organizirati transport u pravcima željenog cilja za izbjeglice. Ne očekujem ozbiljan broj zahtjeva za azil u Bosni i Hercegovini, jer je već očigledno da našu zemlju, kao i zemlje regije, izbjeglice vide samo kao tranzitnu tačku, a ne kao poželjnu destinaciju.

Organiziranim naporima i uz međusobnu solidarnost ovi problemi se mogu vrlo uspješno razriješiti, ali da bi našli trajno rješenje, mislim da se moramo vratiti korijenu problema, a taj korijen se nalazi u zemljama porijekla izbjeglica. Znam da su realne mogućnosti djelovanja Vijeća Evrope ograničene, ali imajući u vidu da nam na raspolaganju stoje brojne konvencije, ekspertna tijela i monitorning mehanizmi, smatram da možemo značajno doprinijeti miru i stabilnosti u našem susjedstvu.

Želio bih iskoristiti ovu priliku i zahvaliti se upravnim tijelima CEB-a, koja su osigurala  hitne fondove i grantove za zemlje članice pogođene izbjegličkom krizom. U slučaju da  Bosna i Hercegovina postane dio izbjegličke maršrute, vrlo je moguće da zatražimo sredstva iz ovih fondova.

Postoji jedno pitanje na koje bih želio da skrenem pažnju. To je pitanje trgovine ljudskim bićima kao vrlo ozbiljan problem s kojim se susreće i Bosna i Hercegovina. U posljednje vrijeme smo uspjeli napraviti značajan napredak u rješavanju ovog pitanja, ali u svjetlu izbjegličke krize koja je pogodila zapadni Balkan, strahujemo da će poteškoće koje smo uspješno prevazišli ponovo isplivati na površinu. Zloupotreba unesrećenih izbjeglica od strane trgovaca ljudima i krijumčara je jedan od najgorih zločina, koji ne smije proći nekažnjeno. Moramo ulagati kontinuirane napore kako bi se našlo najefikasnije rješenje za ublažavanje, ako već ne za iskorjenjivanje ovog fenomena.

U svakom slučaju, vjerujem da će ovo pitanje uskoro biti jedna od glavnih tema razgovora u Komitetu ministara, PACE-u i Kongresu. U svjetlu novonastalih okolnosti, vrlo je vjerovatno da će u dogledno vrijeme biti neophodno ulaganje amandmana na postojeće konvencije, preporuke i odluke. Nadam se da će relevantni eksperti i nadležna tijela u Vijeću Evrope djelovati blagovremeno na prevenciji eventualne eskalacije ovog problema. Bosna i Hercegovina, kao zemlja koja je posebno zainteresirana za ovo pitanje, nastavit će da nadzire situaciju na sopstvenom terenu, ali i u okvirima Vijeća Evrope. Nadam se da će i ostale države, naročito one koje dijele našu zabrinutost, postupiti na sličan način.

Još jedno važno pitanje, koje opterećuje naše društvo, je terorizam. Bosna i Hercegovina podržava i zalaže se za Akcioni plan Vijeća Evrope za borbu protiv radikalizma i terorizma, kao i dodatni protokol na Konvenciju Vijeća Evrope o sprečavanju terorizma, koji se odnosi na strane borce. Predsjedavajući Komiteta ministara i ministar vansjkih poslova Bosne i Hercegovine Vas je već obavijestio da smo kroz predsjedavanje BiH Vijećem Evrope, nakon intenzivnih konsultacija s  ostalim članicama, uspjeli da postignemo konsenzus i odredimo datum za potpisivanje protokola.

To će se obaviti na ceremoniji u Rigi, Letoniji, a događaj je planiran za 22. oktobar 2015. godine. Koristim ovu priliku da pozovem sve zemlje članice da prisustvuju ovom događaju i potpišu ovaj vrlo značajan dokument.

Paralelno s korištenjem postojećih pravnih instrumenata Vijeće Evrope treba posebno intenzivirati svoju izuzetno efektivnu bazu, kada je u pitanju borba protiv mržnje, netolerancije i radikalizacije. Naša glavna poruka je da jedino društvo koje je bazirano na ravnopravnosti, prihvatanju raznolikosti i poštovanju ljudskih prava može biti prosperitetno i zdravo društvo.

Uspostava alijanse parlamentaraca protiv govora mržnje i vaše nedavne debate o problemu diskriminacije u Evropi, radikalizacije i terorizma, sajberkriminala, te izbjegličke krize demonstracije su vaše političke mudrosti i osjećaja za blagovremeno djelovanje. Takve aktivnosti imponiraju svima nama i na tome Vam posebno čestitam.

Na kraju, želio bih također da pohvalim odluku PACE-a da uspostavi Parterstvo za demokratiju u našem susjedstvu. To je važan faktor u daljnjoj konsolidaciji mladih demokratskih društava i odlučujući faktor u jačanju koordinacije pri djelovanju u  pitanjima od zajedničkog interesa i iznalaženju modela za prevazilaženje zajedničkih problema.

Dame i gospodo,

hvala Vam za vaše vrijeme i strpljenje.(kraj)