Predsjedatelj Vijeća ministara BiH dr. Denis Zvizdić otvorio je investicijsku konferenciju pod nazivom „Investirajte u Bosnu i Hercegovinu: Investirajte u profitabilne projekte“, organiziranu u okviru Godišnjeg sastanka guvernera EBRD-a u Sarajevu. Konferenciji su, između ostalih, nazočili zamjenici predsjedatelja Vijeća ministara BiH, ministri financija i trezora Vjekoslav Bevanda i vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović, i predsjednik EBRD-a Suma Chakrabarti. (Uvodno izlaganje predsjedavajućeg Zvizdića objavljeno je u cijelosti)

Uvažene ekselencije,
poštovani predsjedniče Chakrabarti,
poštovani gospodarstvenici,
uvaženi sadašnji i budući investitori,
dragi prijatelji!
Želim vam, u svoje ime i u ime Vijeća ministara BiH, poželjeti najsrdačniju
dobrodošlicu u našu prelijepu državu Bosnu i Hercegovinu.
Vijeće ministara BiH, na čijem sam čelu, u protekle četiri godine je uložilo
velike napore na poboljšanju poslovnog okruženja, i na podršci domaćim investicijama
kao i privlačenju stranih investicija.
Investicije su važan alat za postizanje veće efikasnosti postojećih kompanija,
razvoj tehnologije, prijenos novih vještina i znanja i osvajanje novih tržišta
za BiH. Sve u svemu, one su važna komponenta poslovne aktivnosti i doprinose poboljšanju
konkurentnosti, zapošljavanju i ukupnom ekonomskom rastu i razvoju.
Iskreno sam obradovan da je 84 posto postojećih investitora spremno
preporučiti BiH kao zemlju za ulaganje, a 70 posto njih planira reinvestirati u
BiH u sljedeće tri godine. Ovo su poruke koje ohrabruju i obećavaju brzi rast i
priključenje BiH europskoj obitelji.
Raduje me da istraživanja pokazuju da se u BiH investira zbog bitnih
prednosti koje ima BiH, kao što su: dobar geostrateški položaj, kvalitetni
prirodni resursi, educirana radna snaga, razvijen bankarski sektor i stabilan tečaj, mogućnost razvoja
poduzetništva kroz mala i srednja poduzeća, razvojni, profitabilni i atraktivni
projekti u sektoru prometa, energetike, šumarstva, drvne i metalske
industrije, poljoprivrede, kao i u sektoru turizma. Namjeravamo u idućem razdoblju kapitalizirati komparativne
prednosti koje imamo u navedenim sektorima, na veliko zadovoljstvo i investitora
i građana BiH.
Prvi od njih je energetika. Ekonomski
potencijal Bosne i Hercegovine u hidroenergiji iznosi 5.800 MW, što BiH stavlja
na 8. mjesto u Europi. Trenutačno instalirani kapacitet iznosi nešto više od
2.000 MW, što jasno ukazuje na činjenicu da je još uvijek nedovoljno iskorišten
i da postoje realne mogućnosti ulaganja u ovaj trenutačno najatraktivniji
sektor u BiH.
Naravno, osim hidropotencijala, Bosna i
Hercegovina posjeduje i velike potencijale za iskorištavanje energije iz
obnovljivih izvora, poput energije dobivene iz vjetra, solarne energije,
energije biomase i geotermalne energije, a raspolaže i značajnim rezervama ugljena
koje se procjenjuju na više od 6 milijardi tona, što predstavlja izvanrednu
bazu i vrlo ozbiljan potencijal za investiranje u nove rudnike i nove
termoelektrane, u skladu s direktivama i standardima EU-a.
Drugi važan sektor je cestovna infrastruktura. Kroz BiH prolazi
najduži dio Koridora Vc, čak 335 km, i on za nas ima izuzetnu važnost, posebno
zbog činjenice da u pojasu Koridora živi 50 posto stanovništva. Izgradnja ovog
transeuropskog koridora znači kvalitetno povezivanje Bosne i Hercegovine sa središnjom
Europom i predstavlja značajno poboljšanje domaćih potencijala za gospodarski
razvoj.
Zbog toga ovaj investicijski forum smatram dobrom prilikom da pozovem
sve da investiraju u izgradnju autoceste Vc, kao što je to uradio i EBRD, koji
je do sada u izgradnju Koridora Vc uložio više od 550 mil. eura, a do sada je
osigurano 1,3 milijarde eura za cestogradnju u BiH. S ponosom vas mogu
informirati da smo jučer postigli sporazum s EBRD-om o financiranju nove
dionice na Koridoru Vc – Dobojske zaobilaznice u iznosu 210 milijuna eura.
Hvala, g. Suma, na Vašem izuzetnom angažmanu.
Naravno, tu su mogućnosti ulaganja i u izgradnju željezničke infrastrukture,
kao i unapređenje i modernizaciju naših aerodroma te uvođenje novih aviolinija,
posebno u našoj regiji, koji bi doprinijeli boljoj povezanosti naših gospodarstvenika.
Važno je spomenuti i plinsku infrastrukturu i naše namjere da izvršimo diversifikaciju
snabdijevanja prirodnim plinom – i s istoka, ali i sa zapada, i to vezom s
Hrvatskom. Vrijednost investicije je 100 milijuna eura i očekujemo zainteresirane
partnere i za taj projekt.
Kao važan sektor za ulaganje želim apostrofirati i digitalnu
infrastrukturu. Kao što znate, BiH je prije izvjesnog vremena uvela 4G mrežu, i
time otvorila mogućnost za nova investicijska ulaganja u sektor
telekomunikacija i digitalnih medija.
Cijenjeni gosti, spomenut ću i drvnu industriju koja ima
velik izvozni potencijal i zbog toga očekujemo daljnji razvoj i kvalitetne
investicije koje bi omogućile više faze obrade drveta i kvalitetniji asortiman
krajnjeg proizvoda. Mi imamo kvalitetnu sirovinu i, siguran sam, dokazanu
i kvalificiranu radnu snagu, a vi imate
kapital i nove tehnologije. Pozivam vas da uložite svoj kapital u jedan od
najbrže rastućih i vrlo profitabilan sektor u BiH.
Nadalje, značajan potencijal imamo i u IT industriji, auto i metalskoj
industriji, kao i u oblasti poljoprivrede i turizma, te tekstilnoj i industriji
obuće. BiH je, prema podacima Svjetske turističke organizacije, zemlja
koja je u posljednjih nekoliko godina ostvarivala rast i do 20 posto u oblasti
turizma i trenutačno smo među 10 zemalja na svijetu s najvećim porastom broja
turističkih posjeta u odnosu na broj stanovnika.
Potrebno je istaknuti da radnici u ovim sektorima imaju potrebne
vještine i praktična iskustva, što je izuzetno važno za razvoj i činjenicu da
će se povećanje konkurentnosti zasnivati na znanju i inovacijama u navedenim
oblastima.
Dakle, uvaženi investitori,
unapređenje ekonomije u BiH, stvaranje pozitivne poduzetničke klime,
povećanje konkurentnosti gospodarskog sektora, poticanje domaćih i privlačenje stranih
investitora, intenziviranje promocije naših ekonomskih i investicijskih potencijala
su najvažniji ciljevi svih razina vlasti u BiH, pa ću se u tom smislu kao predsjedatelj
Vijeća ministara BiH kratko osvrnuti na ono što smo mi uradili i što je ujedno direktan
doprinos razvoju bh. ekonomije u nekoliko proteklih godina, a što je jasno vidljivo
kroz poboljšanje najvažnijih ekonomskih parametara u BiH.
Rast GDP-a je, kao i prethodnih nekoliko godina, i u 2018. godini bio
iznad 3 posto, i taj trend se nastavio i u 2019 godini.
Bh. izvoz, kao jedan od ključnih indikatora ekonomskog razvoja, u 2017.
godini je porastao za 17,5 %, dok je u 2018. porastao za 7,8 % u odnosu na 2017.,
- obujam vanjskotrgovinske razmjene BiH
se u 2018. godini prvi put približio iznosu od 32 milijarde KM, što znači da
smo u protekle četiri godine povećali izvoz za više od 3,5 milijardi KM. Takav
trend se nastavio i u 2019. godini, što znači da ćemo imati povećanje izvoza za
dodatnih 10 – 12 % u odnosu na 2018. godinu.
Ovakvi pokazatelji, poštovane dame i gospodo, u konačnici znače da se
izvoz BiH za četiri godine povećao za impresivnih gotovo 50 %.
Istovremeno,
pokrivenost uvoza izvozom je premašila iznos od 62 %, dok pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama EU-a,
kao glavnim i najvažnijim izvoznim tržištem i vanjskotrgovinskim partnerom BiH,
iznosi više od 75 %.
Dozvolite mi da iznesem
nekoliko eklatantnih primjera koji govore o činjenici jačanja kvaliteta i konkurentnosti
naših izvoznih proizvoda:
Njemačka je, na primjer,
i dalje najvažniji trgovinski partner BiH – obujam trgovinske razmjene je
premašio 4 milijarde KM, a pokrivenost uvoza izvozom iznosi blizu 76 posto.
Italija je i dalje
ostala jedan od najvažnijih trgovinskih partnera naše države: prošlogodišnji
izvoz u Italiju premašio je 1,4 milijarde KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom
iznosila 64 % posto. BiH s
Austrijom i Slovenijom ostvaruje suficit – u slučaju Slovenije od 15 posto, za
koliko je izvoz iz BiH u Sloveniju bio veći od uvoza u 2018. godini i premašio
iznos od 1,05 milijardi KM.
Želim
istaknuti – imajući u vidu i činjenicu da je BiH, osim spomenutih zemalja, najviše izvozila u Hrvatsku (1,32
milijarde), Srbiju (1,15 milijardi) i Tursku 432 milijuna KM, da je riječ o
pozitivnim trendovima koji, kada je u pitanju rast izvoza, stavljaju BiH u
lidersku poziciju u našoj regiji.
BiH je i
dalje najmanje zadužena država u regiji i Europi – naš dug je manji od 35 %
GDP-a, dok istovremeno imamo najbolju strukturu vanjskog duga.
Prihodi
od neizravnih poreza su u prošloj godini porasli za 7,5 %, i veći su za više od
500 milijuna KM.
Bosna i Hercegovina je u 2018. godini imala rekordnih 800 milijuna KM
izravnih stranih ulaganja, što je povećanje od
oko 50 posto u odnosu na prethodnu godinu, i ono što je za nas
najvažnije, jest činjenica da se taj trend rasta nastavlja i u 2019. godini, što
pokazuje da su brojne provedene reforme dale svoje rezultate i da je BiH postala vrlo atraktivna destinacija za
strane investitore iz regije, EU-a i cijeloga svijeta.
Najveći
strani ulagači u BiH su Njemačka, Austrija, a zatim slijede Hrvatska i Srbija,
te Slovenija dok su najveća ulaganja bila u sektoru proizvodnje (34 %).
Broj zaposlenih u BiH je odavno prešao brojku od 820 tisuća, a želim
vas podsjetiti da je u travnju 2015., kada je imenovano VMBiH kojim ja predsjedavam,
broj zaposlenih na razini BiH bio oko 700 tisuća.
Stopa
nezaposlenosti se s 25,4 posto u 2016. godini smanjila na 20,5 posto na kraju
2017. godine, a prema podacima iz ankete o radnoj snazi u 2018. godini stopa
nezaposlenosti je iznosila 18,4 %, u prvom kvartalu 2019. već pada ispod 18%,
što pokazuje kako se ovaj za nas veoma važan makroekonomski pokazatelj i dalje
popravlja.
Vijeće ministara je u ovom sazivu aktivno radilo i na rješavanju
administrativnih zapreka za izvoz naših proizvoda, posebno iz prehrambene
industrije, pa je tako tržište Europske unije danas otvoreno za našu mljekarsku
industriju i pileće meso, a izvoznici mesnih proizvoda i voća i povrća su
napravili velike izvozne poslove na tržišta EU-a, Turske, Rusije. Uskoro
očekujemo i izvoz poljoprivrednih proizvoda u Kinu, zahvaljujući postignutim bilateralnim
sporazumima.
Usvojili smo na razini VM BiH niz važnih strategija od kojih posebno
ističem prometnu, energetsku, ruralnog razvoja i zaštite okoliša, kao i
strategiju reforme javne uprave u cilju unapređenja njezine profesionalnosti i
efikasnosti. Usvajanjem ovih strategija stvorene su pretpostavke za nove
investicije u infrastrukturu, prije svega u izgradnju novih cestovnih pravaca i
autocesta. Osigurano je više od 1,3 milijarde eura kredit-invest sredstava, kao
i 160 milijuna eura grant sredstava za cestovnu infrastrukturu, te deblokirana
sredstva IPA fondova u iznosu 360 milijuna eura za razdoblje do 2020. godine.
U ovim procesima značajnu ulogu ima EBRD
koji je kumulativno investirao više
od 2,3 milijarde eura u BiH, u više od 160 različitih projekata, od čega se 82
posto odnosi na investicije u infrastrukturu. EBRD je u 2018. godini u BiH
uložio 200 mil. eura, što je značajno povećanje u odnosu na 130 milijuna eura u
2017. godini. Očekujem da će doći do daljnje ekspanzije i da će te investicije
premašiti iznos od 300 mil. eura u 2019. godini, ne samo u sektoru infrastrukture
nego i u jačanju privatnog sektora i razvoju malih i srednjih poduzeća,
energetskoj efikasnosti i zelenoj ekonomiji.
Osim toga, EBRD također daje savjetodavnu
pomoć malim poduzećima širom zemlje, dok kreditne linije za poboljšanje konkurentnosti
malih i srednjih poduzeća ili za pomoć kućanstvima u poboljšanju
energetske efikasnosti uključuju kombinaciju kredita s grant sredstvima za
plaćanje poticaja. EBRD ulaže i u komunalnu infrastrukturu kroz projekte u
sektorima gradskog prometa, vodovoda i kanalizacije i centralnog grijanja. EBRD
također daje kreditne linije lokalnim bankama za kreditiranje poduzeća u BiH u
cilju jačanja njihove konkurentnosti i za projekte energetske učinkovitosti u
kućanstvima.
Politike koje ćemo nastaviti provoditi
imat će za cilj povećanje potencijala rasta i saniranje strukturalnih slabosti,
uz očuvanje ekonomske i financijske stabilnosti. Među njima su i strukturalne
reforme kojima se potiče potencijal rasta i zapošljavanja putem unapređenja investicijske
klime, preorijentiranje strukture javne potrošnje s ukupnih izdvajanja za plaće
na kapitalne investicije, unapređenje financijskog regulatornog okvira i
unapređenje financijske stabilnosti, te jačanje jedinstvenog ekonomskog
prostora.
Na kraju želim posebno podvući potrebu za jednom od najvažnijih reformi,
a to je reforma obrazovanja. Politike zapošljavanja i obrazovanja moraju biti
usklađene jer moramo prestati kreirati kadrove koji nisu konkurentni na tržištu
rada, koji nisu educirani da razvijaju vlastite ideje i inicijative. Mladim
ljudima moramo omogućiti stjecanje suvremenih znanja i vještina koje su
kompatibilne s potrebama tržišta rada. Mladi ljudi su naš najvažniji i najvrjedniji
resurs i fokus našeg rada i rada svih budućih vlada je bio i mora ostati na
pitanju kreiranja novih radnih mjesta, na obitelji kao osnovnoj ćeliji društva
i na većoj socijalnoj pravdi.
Radujem se da će danas tijekom panel-sesije uspješni biznismeni iz BiH,
panelisti današnje sesije, podijeliti svoje pozitivne priče i prenijeti svoja
pozitivna iskustva u pet sektora i predstaviti ogromne investicijske
potencijale koje Bosna i Hercegovina posjeduje.
Uvažene dame i gospodo, dragi prijatelji!
Želim vam uspješan rad na današnjoj Investicijskoj panel-sesiji, i
nadam se da će današnje diskusije doprinijeti jačanju bosanskohercegovačke
ekonomije.
Pozivam vas da više ulažete u Bosnu i Hercegovinu i da budete dio našeg
uspjeha.
Posebno želim naglasiti dragim investitorima da su im vrata u BiH
uvijek širom otvorena.
Srdačno vas pozdravljam i želim vam svako dobro.
AUDIOZAPIS uvodnog izlaganja