Vijeće ministara BiH zadužilo je resorna ministarstva (Ministarstvo komunikacija i prometa BiH, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Ministarstvo financija i trezora BiH i Ministarstvo vanjskih poslova BiH) i Upravu za neizravno oporezivanje BiH da do sljedeće sjednice dostave informacije o tome što je poduzeto u povodu zahtjeva konzorcija Logistika BiH. Na temelju toga bit će utvrđeni daljnji koraci s ciljem rješavanja problema bh. prijevoznika.

PRISTUPANJE KONVENCIJI PROTIV TRGOVINE LJUDSKIM ORGANIMA

Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog osnova za pristupanje Bosne i Hercegovine Konvenciji Vijeća Europe protiv trgovine ljudskim organima.

Ministarstvo pravde BiH zaduženo je da tekst Konvencije s osnovama za pristupanje Bosne i Hercegovine ovoj konvenciji dostavi Predsjedništvu BiH u daljnju zakonom predviđenu proceduru.

Svrha Konvencije je sprječavanje i borba protiv trgovine ljudskim organima kroz inkriminaciju određenih djela, zaštitu prava žrtava kaznenih djela utvrđenih u skladu s ovom konvencijom, olakšavanje suradnje na nacionalnoj i međunarodnoj razini u mjerama suzbijanja trgovine ljudskim organima, kao i mjere prevencije na nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Pristupanjem Konvenciji Bosna i Hercegovina bi pokazala snažnu odlučnost u borbi protiv neovlaštene trgovine ljudskim organima te se pridružila inicijativi jačanja mehanizama međunarodne suradnje na prevenciji i efikasnom sankcioniranju takve prakse.

BIH NASTAVLJA SURADNJU S EBRD-om ZA ZAŠTITU DEPOZITA

Vijeće ministara BiH je prihvatilo Inicijativu za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma o kreditu između Bosne i Hercegovine i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za kreditnu liniju III za Agenciju za osiguranje depozita Bosne i Hercegovine, u iznosu od 30 milijuna eura. Ministarstvo financija i trezora BiH zaduženo je da nakon završenih pregovora Vijeću ministara dostavi nacrt kreditnog sporazuma i osnove za njegovo zaključivanje.

Upravni odbor Agencije za osiguranje depozita BiH je na sjednici održanoj 27. 2. 2025. godine usvojio Odluku o odobravanju eventualnog budućeg zaduženja Agencije za osiguranje depozita BiH u visini od 30 milijuna eura kod EBRD-a putem stand-by aranžmana rezerviranjem navedenih sredstava. Na osnovu toga Agencija za osiguranje depozita BiH je uputila zahtjev Ministarstvu financija i trezora BiH da pokrene proceduru za stvaranje obveze po osnovu vanjskog državnog duga. Također,  preporuka misije Međunarodnog monetarnog fonda je da Agencija za osiguranje depozita BiH ima kontinuirano dostupnu kreditnu liniju.

Cilj ovog kreditnog aranžmana je osigurati brzu dostupnost sredstava za zaštitu depozita fizičkih i pravnih osoba  u bankama u slučaju eventualnih problema u nekoj od banaka. S obzirom na to da Fond za osiguranje depozita nema zakonsku mogućnost „posljednjeg utočišta“ u okviru proračuna ili kod Centralne banke BIH, ovakva stand-by linija služi kao efikasan mehanizam za jačanje povjerenja u bankarski sektor i očuvanje ukupne financijske stabilnosti u zemlji.

Riječ je o stand-by kreditnoj liniji u iznosu od 30 milijuna eura kod EBRD-a, s razdobljem raspoloživosti od pet godina. Ova inicijativa predstavlja nastavak uspješne suradnje, s obzirom na to da postojeća kreditna linija istječe u listopadu 2025. godine, a prethodna je bila aktivna u razdoblju od 2010. do 2017. godine.

Važno je istaknuti da prethodne kreditne linije, iako su bile na raspolaganju, nikada nisu aktivirane, odnosno nije bilo potrebe za povlačenjem sredstava. To potvrđuje stabilnost domaćeg bankarskog sektora i adekvatnu kapitaliziranost Fonda za osiguranje depozita. Osiguravanje ovakvog aranžmana za potrebe likvidnosti ujedno je i korak k daljnjem usklađivanju s direktivama Europske unije o sustavima osiguranja depozita.

UTVRĐEN PRIJEDLOG ODLUKE O RATIFIKACIJI

Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog odluke o ratifikaciji Amandmana br. 3 na Ugovor o financiranju (Distribucija električne energije u BiH/C), zaključen između Bosne i Hercegovine i Europske investicijske banke (EIB) 19. 5. 2014. godine u Sarajevu i 5. 6. 2014. godine u Luxembourgu,  koji će Ministarstvo vanjskih poslova dostaviti Predsjedništvu BiH u daljnji postupak ratifikacije.

Amandman br. 3 na Ugovor o financiranju potpisan je 6. 3. 2025. godine u Luxembourgu i 24. 6. 2025. godine u Sarajevu. Ovim amandmanom se produžava rok raspoloživosti kredita EIB-a do 31. 12. 2027. godine, koji je zatražila JP Elektroprivreda BiH posredstvom Federalnog ministarstva financija.

Podsjećamo da je ranije zaključenim ugovorom Bosni i Hercegovini, odnosno implementatoru projekta JP Elektroprivredi BiH odobreno 15.000.000 eura, s ciljem održavanja, moderniziranja i proširenja mreže distribucije električne energije.

FORMIRANA RADNA SKUPINA ZA IZMJENE ZAKONA O SPRJEČAVANJU I SUZBIJANJU ZLOUPORABE OPOJNIH DROGA

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva sigurnosti BiH, donijelo je Odluku o formiranju Radne skupine za izradu Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju i suzbijanju zlouporabe opojnih droga.

U Radnu skupinu imenovani su delegirani predstavnici nadležnih ministarstava i drugih upravnih organizacija s razine BiH, Republike Srpske, Federacije BiH i Brčko distrikta BiH. Njihov zadatak je da u roku od šest mjeseci izrade nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju i suzbijanju zlouporabe opojnih droga, uzimajući u obzir međunarodne standarde utvrđene konvencijama iz ove oblasti, te da izvrše njegovo usklađivanje s pravnom stečevinom EU-a (acquis communautaire).

Cilj izrade nacrta  je prevladavanje pravnih praznina u postojećem zakonu, te usklađivanje s međunarodnim konvencijama, standardima Europske unije i preporukama relevantnih domaćih i međunarodnih tijela. Posebno je istaknuta potreba za učinkovitom koordinacijom institucija na svim razinama vlasti, boljim definiranjem nadležnosti, kao i uvođenjem suvremenih mjera prevencije, liječenja i resocijalizacije korisnika droga.

SUDJELOVANJE BIH U PROGRAMU O KULTURNIM RUTAMA VIJEĆA EUROPE

Vijeće ministara BiH usvojilo je Izvješće o radu Savjetodavnog vijeća za implementaciju Proširenog parcijalnog sporazuma Vijeća Europe o uspostavi kulturnih ruta za Bosnu i Hercegovinu za razdoblje svibanj 2024. - svibanj 2025. godina.

Vijeće Europe je program o kulturnim rutama pokrenulo 1987. godine i provodi ga u okviru tzv. Proširenog parcijalnog sporazuma s 38 zemalja članica. Bosna i Hercegovina je u lipnju 2016. godine pristupila ovom sporazumu, čiji je cilj oblikovati zajednički kulturni prostor kroz razvoj kulturnih ruta, s posebnim naglaskom na podizanje svijesti o nasljeđu, obrazovanje, umrežavanje, kvalitetan i održiv prekogranični turizam, te druge povezane djelatnosti. Trenutno postoji 48 certificiranih kulturnih ruta koje prolaze kroz čitavu Europu

Bosna i Hercegovina formalno sudjeluje u šest kulturnih ruta Vijeća Europe, i to: Europskoj ruti židovskog nasljeđa, Europskoj ruti grobalja, Dunavskoj ruti željeznog doba, Vinskoj ruti, Putu rimskih careva i dunavskom putu vina, te Europskoj ruti povijesnih ljekarni i ljekovitih vrtova.

Savjetodavno vijeće za implementaciju Proširenog parcijalnog sporazuma je u izvještajnom razdoblju iskazalo interes za uključivanje Bosne i Hercegovine u još četiri rute, i to: Europsku rutu industrijskog nasljeđa, Transhumantno stočarstvo, Rutu oslobođenja Europe i Europsku rutu megalitske kulture.

Također, razmatrano je formiranje nove rute pod nazivom Srednjovjekovni kraljevski gradovi. Ova bi ruta obuhvatila gradove: Bobovac. Visoko, Tešanj, Vranduk, Maglaj, Doboj, Dobor kod Modriče, Srebrenik, Lašvu, Travnik, Jajce, Ključ, itd. Tema posjeduje potencijal za uključenje drugih država u ovu rutu, a što predstavlja jedan od kriterija za formiranje nove rute Vijeća Europe.

Krajem 2024. godine završen je dokument Mapiranje kulturnih ruta za Bosnu i Hercegovinu (Country Mapping document for Bosnia and Herzegovina), koji nudi sveobuhvatnu ocjenu trenutne situacije i primarne ciljeve, naglašavajući razvojni potencijal programa kulturnih ruta Vijeća Europe u Bosni i Hercegovini. Dokument je dostupan na web-stranici kulturnih ruta Vijeća Europe.

USPJEŠNA PROVEDBA STRATEGIJE JAVNIH NABAVA U 2024. GODINI

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Agencije za javne nabave, usvojilo je Godišnje izvješće o implementaciji Strategije javnih nabava za razdoblje  2024. - 2028. godine u Bosni i Hercegovini za 2024. godinu.

U procesu razvoja Strategije urađena je detaljna situacijska analiza sustava javnih nabava te su razvijene 43 mjere sa 72 konkretne aktivnosti. Za 2024. godinu je bilo planirano 12 mjera i sve su realizirane, čime je u potpunosti ostvaren plan.

Strategija predstavlja ključni korak u usklađivanju praksi javnih nabava u Bosni i Hercegovini s europskim standardima i preporukama. Opći cilj je uspostava modernog, transparentnog, konkurentnog i efikasnog sustava javnih nabava u BiH, usklađenog s pravnim poretkom Europske unije.

USVOJENO IZVJEŠĆE O IZVRŠENJU PRORAČUNA ZA PRVO POLUGODIŠTE 2025. 

Vijeće ministara BiH usvojilo je Izvješće o izvršenju Proračuna institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine za razdoblje I. - VI. 2025. godine, koje će biti dostavljeno Predsjedništvu BiH i Parlamentarnoj skupštini BiH na razmatranje i usvajanje.

Ukupno ostvareni prihodi, primici i financiranje institucija BiH u prvom polugodištu 2025. godine iznosili su 593.351.278 KM, od čega su 489.906.000 KM prihodi s Jedinstvenog računa Uprave za neizravno oporezivanje BiH.

Ukupno ostvareni rashodi i izdaci proračuna institucija BiH u razdoblju I. - VI. 2025. godine iznosili su 600.581.598 KM.

Po osnovi obveza vanjskog državnog duga u prvom polugodištu 2025. godine isplaćeno je 648,32 milijuna KM, čime su u potpunosti izvršene sve preuzete obveze.

Generalno tajništvo Vijeća ministra BiH i Ministarstvo financija i trezora BiH zaduženi su da Izvješće o izvršenju Proračuna institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine za razdoblje I. -VI. 2025. godine objave na svojim web- stranicama.

KORIŠTENJE SREDSTAVA TEKUĆE PRIČUVE

Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju Ministarstva financija i trezora o raspodjeli i korištenju sredstava tekuće pričuve za razdoblje I. - VI. 2025. godine i zadužilo Ministarstvo financija i trezora da taj dokument dostavi Parlamentarnoj skupštini BiH u daljnju proceduru. 

U Informaciji se navodi da je od planiranih 2.118.000 KM sredstava tekuće pričuve, tijekom 2025. godine, odobreno ukupno 144.500,00 KM, od čega je realizirano 142.899,62 KM. U okviru ostatka sredstava u iznosu od 1.975.100,38 KM nalaze se sredstva u iznosu od 1.600,38 KM odobrena odlukama Vijeća ministara i dana na raspolaganje, a koja nisu realizirana u razdoblju izvještavanja.

Inače, za Vijeće ministara BiH u tekućoj pričuvi za razdoblje I. – VI. 2025. godine planirano je 1.038.000 KM, odobreno 33.000 KM, a realizirano 31.399,62 KM.

Za članove Kolegija oba doma Parlamentarne skupštine BiH planirano je 180.000 KM, te odobreno i realizirano 66.500 KM, a za članove Predsjedništva BiH planirano 540.000 KM, a ništa nije odobreno ni realizirano.

Za predsjedateljicu i zamjenike predsjedateljice Vijeća ministara BiH planirano je 360.000 KM, a odobreno i realizirano 45.000 KM.

PROVEDBA OKVIRNOG ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU

Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju o provedbi Okvirnog zakona o visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini za 2024. godinu, koju je pripremilo Ministarstvo civilnih poslova na osnovi podataka dostavljenih od nadležnih obrazovnih vlasti i agencija.

Ministarstvo civilnih poslova zaduženo je da Informaciju dostavi entitetskim i kantonalnim ministarstvima obrazovanja, Odjelu za obrazovanje Vlade Brčko distrikta BiH, Agenciji za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete i Centru za informiranje i priznavanje dokumenata iz područja visokog obrazovanja.

U Informaciji je naglašena nužnost izmjena, odnosno dopuna Okvirnog zakona o visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini, donesenog 2007. godine, na što su ukazale i nadležne obrazovne vlasti i agencije.

USVOJENA INFORMACIJA O OSMOM SASTANKU PODODBORA ZA TRGOVINU, INDUSTRIJU, CARINU I OPOREZIVANJE IZMEĐU EU-a I BIH

Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju o održanom osmom sastanku Pododbora za trgovinu, industriju, carinu i oporezivanje između Europske unije i Bosne i Hercegovine, 29. 4. 2025. godine.

Na ovom sastanku, koji je održan u Bruxellesu, uz mogućnost online praćenja i sudjelovanja, razmotrena su pitanja provođenja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, usklađivanja zakonodavstva u Bosni i Hercegovini s acquisom EU-a i provođenja drugih preuzetih obaveza u sljedećim oblastima: trgovine, slobodnog kretanja robe, industrijske politike, malog i srednjeg poduzetništva, carina i oporezivanja.

Kako je uobičajena praksa, naknadno je Europska komisija dostavila preporuke Europske unije, kao i listu dodatnih pitanja, kako bi joj institucije u Bosni i Hercegovini pružile dodatne informacije po pojedinim pitanjima u sektorima koji su bili predmet razmatranja ovog sastanka. Odgovore na dostavljena pitanje Europske komisije prikupila je Direkcija za europske integracije u suradnji s nadležnim institucijama na svim razinama vlasti.

Direkcija za europske integracije zadužena je da uime Vijeća ministara Bosne i Hercegovine obavijesti nadležne institucije Vijeća ministara BiH, vlade entiteta, kantona i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine o Informaciji i da od njih zatraži da dostave informacije o provođenju preporuka Europske komisije.

Također, Direkcija za europske integracije zadužena je da Europskoj komisiji dostavi odgovore institucija u Bosni i Hercegovini na dodatna pitanja.

INFORMACIJA O SASTANKU PODODBORA ZA POLJOPRIVREDU I RIBARSTVO IZMEĐU EU I BIH

Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju Direkcije za europske integracije o održanom osmom sastanku Pododbora za poljoprivredu i ribarstvo između Europske unije i Bosne i Hercegovine, 19. 11. 2024. godine.

Na sastanku, održanom putem online platforme, izaslanstva su razmotrila pitanja provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u trgovinskim i tržišnim aspektima, kao i razvoja bilateralnih trgovinskih odnosa u sektorima poljoprivrede i ribarstva, poljoprivrede i ruralnog razvoja, fitosanitarne, veterinarske i oblasti sigurnosti hrane te ribarstva i akvakulture.

Europska komisija je tek 29. 7. 2025. u pisanom obliku dostavila preporuke i popis daljnjih aktivnosti koje su institucije u Bosni i Hercegovini u obvezi ispuniti a dodatne informacije i dokumente dostaviti Europskoj komisiji radi pružanja informacija po pojedinim pitanjima u svim oblastima koje su bile predmet razmatranja ovog sastanka. Preporuke i popis daljnjih aktivnosti su sastavni dio ove informacije.

Direkcija za europske integracije zadužena je da obavijesti nadležne institucije Vijeća ministara BiH, vlade entiteta, kantona i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine o usvojenoj informaciji i da od njih zatraži da dostave informacije o provođenju preporuka i sve dodatne informacije i dokumente nakon održanog osmog sastanka Pododbora. Prikupljene informacije i dokumente Direkcija za europske integracije zadužena je dostaviti Vijeću ministara BiH na upoznavanje, a potom Europskoj komisiji.

ANALIZA TRGOVINSKE RAZMJENE POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENIH PROIZVODA

Vijeće ministara BiH usvojilo je Analizu trgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda Bosne i Hercegovine sa svijetom za 2024. godinu, koju je pripremilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.

Prema analizi, obujam vanjskotrgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda Bosne i Hercegovine sa svijetom u 2024. godini je dostigao rekordnih šest milijardi KM s deficitom od 3,8 milijardi KM. Izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz BiH na vanjska tržišta je iznosio 1,1 milijardu KM i veći je za 9 %, dok je vrijednost uvoza znatno veća i iznosila je 4,9 milijardi KM te je zabilježen rast od 10 %.

S ukupnom vrijednošću uvoza od 2,8 milijardi i izvoza od 495 milijuna KM Europska unija je najznačajniji trgovinski partner BiH kada je riječ o trgovinskoj razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Oko 45 % ukupne vrijednosti izvoza plasirano je na tržište EU-a, dok je oko 56 % poljoprivredno-prehrambenih proizvoda na tržište BiH uvezeno iz EU-a.

Ukupna ostvarena vrijednost izvoza prema CEFTA partnerima u 2024. godini je iznosila 459 milijuna KM (11 % više od izvoza u 2023. godini), dok je vrijednost uvoza iznosila 1,4 milijarde KM (7 % više nego 2023. godine), pri čemu je zabilježen deficit u iznosu od 914 milijuna KM. CEFTA u ukupnom izvozu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda ima udio od 42 %, dok je udio u ukupnom uvozu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda manji i iznosi oko 28 %.

Promatrajući pojedinačno zemlje trgovinske partnere, 20 % ukupnog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz Bosne i Hercegovine plasira se u Hrvatsku, 19 % u Srbiju, 11 % u Crnu Goru, 8 % u Sjevernu Makedoniju, 7 % u Tursku, 5 % u Sloveniju, 4 % u Italiju, 4 % u Njemačku, 3 % u Austriju i 3 % na Kosovo*. Oko 25 % ukupnog uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda na tržište Bosne i Hercegovine uvozi se iz Srbije, 12 % iz Hrvatske, 8 % iz Njemačke, 7 % iz Italije, 6 % iz Mađarske, 5 % iz Brazila, 5 % iz Poljske, 4 % iz Nizozemske, 3 % iz Turske, 3 % iz Austrije i 2 % iz Slovenije.

U strukturi izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda dominiraju primarni proizvodi poput mlijeka, smrznutih malina, pšeničnog brašna, konzerviranih proizvoda, dok su prerađeni proizvodi manje zastupljeni poput kečapa i ostalih umaka od rajčice, slatkog keksa, vafla i oblatni i dr. Za razliku od izvoza, u uvozu top deset poljoprivredno-prehrambenih proizvoda dominiraju prerađeni proizvodi poput vode, piva dobivenog od slada, cigareta, bezalkoholnih pića, goveđeg mesa, zatim primarnih poput šećera za rafiniranje, kave i dr.

____________________

*Ovaj naziv ne prejudicira status Kosova i u skladu je s Rezolucijom 1244 SB UN i odlukom Međunarodnog suda pravde o kosovskoj deklaraciji o neovisnosti.

ANALIZA AFTERCARE PROGRAMA: STRANI ULAGAČI PLANIRAJU ŠIRENJE I NOVA ZAPOŠLJAVANJA

Vijeće ministara BiH primilo je na znanje Analizu Aftercare programa za 2024. godinu.

U sklopu ovog programa, FIPA je posjetila 30 kompanija sa stranim kapitalom, s ukupnim realiziranim investicijama u iznosu od 727,4 milijuna eura (1,4 milijarde KM), koje zapošljavaju 5683 radnika. Od tog broja, 5417 radnika su novozaposleni, dok je 266 preuzeto privatizacijom ili akvizicijom. Planirane investicije u naredne tri godine iznose 163,4 milijuna eura, a očekuje se otvaranje 1777 novih radnih mjesta.

Od 30 posjećenih kompanija, njih 21, odnosno 70 %, je iz proizvodnog sektora. Realizirane investicije u okviru proizvodnje su 569,9 milijuna eura (početne investicije 172,6 milijuna eura i reinvesticije 397,3 milijuna eura). Zaposlena su 3074 radnika od kojih je 2.946 novih radnih mjesta i 128 preuzetih radnika. U naredne tri godine planirane su investicije u okviru proizvodnje u iznosu od 123,1 milijun eura i zaposlenje za novih 1340 radnika. Od 21 proizvodne kompanije, samo tri su navele da ne planiraju reinvesticije i povećanje broja radnika, dok 18 kompanija ili 85,7 % planira rast i nova zapošljavanja.

Aftercare program predstavlja sustavnu aktivnost kojom se prate investicije nakon njihove realizacije. Glavni cilj je održavanje kontakta s investitorima, pomoć u rješavanju problema i stvaranje poticajnog okruženja za njihovo širenje i reinvestiranje.

SUGLASNOST ZAKLADI MIKROFIN ZA APLICIRANJE KOD RAZVOJNE BANKE VIJEĆA EUROPE

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva financija i trezora, dalo je suglasnost mikrokreditnoj zakladi MIKROFIN Banjaluka za podnošenje aplikacije Razvojnoj banci Vijeća Europe za programski zajam u sektoru mikrofinanciranja.

Razvojna banka Vijeća Europe dodjeljuje kredit MIKROFIN-u u iznosu od 10.000.000 eura za djelomično financiranje njenih aktivnosti mikrokreditiranja za poslovne i poljoprivredne kredite kao potporu ženama i poduzećima u vlasništvu žena za stjecanje proizvodnih sredstava, obrtni kapital ili izgradnju i proširenje poslovnih prostora, čime se daje doprinos stvaranju mikropoduzeća i samozapošljavanje.

MIKROFIN, kao zajmoprimac, u potpunosti snosi rizik otplate kredita, rizik financiranja u ciljnom sektoru i osigurava kreditoru sva potrebna pokrića i jamstva za odobrenje kredita.

Obveza davanja suglasnosti za investicije koje Razvojna banka Vijeća Europe provodi u Bosni i Hercegovini proističu iz članaka II. i VII. Statuta (Articles of Agreement) Razvojne banke Vijeća Europe i nije vezana za zaduživanje Bosne i Hercegovine niti za izdavanje suverenih državnih jamstava.

DRŽAVLJANSTVO BIH U PODRUČJU EKONOMIJE

Vijeće ministara BiH donijelo je Odluku o stjecanju državljanstva Bosne i Hercgovine, za državljanina Sjedinjenih Američkih Država Seana Christophera Kearneya, na prijedlog Gospodarske komore Federacije BiH.

Kearney je izvršni financijski direktor (chief financial officer) i član upravnog odbora američke grupacije kompanija Genomenon, Inc, koja se bavi razvojem softvera za genetsku umjetnu inteligenciju te već duži niz godina, indirektno i direktno, investira u Bosnu i Hercegovinu.

SUGLASNOST ZA IMENOVANJE

Vijeće ministara BiH, na prijedlog  Ministarstva vanjskih poslova, dalo je suglasnost za imenovanje majora Pi Yaoxiana na tajnika vojnog atašea Narodne Republike Kine u Bosni i Hercegovini. (kraj) 

Fotografije možete preuzeti na linku:

https://www.flickr.com/photos/vijeceministara/albums/72177720328931168/