Obraćanje predsjedavajućeg VM na Samitu Centralnoevropske inicijative



„Poštovani predsjedniče Cvetkoviću,

poštovani gospodine Fancelter,

uvažene ekselencije, 

dame i gospodo,

Velika mi je čast da budem ovdje i zahvalan sam za mogućnost da u ime delegacije Bosne i Hercegovine našim domaćinima čestitam na organizaciji ovog značajnog skupa i pozdravim sve uvažene učesnike Samita Centralnoevropske inicijative.  Uvjeren sam da će današnja razmjena mišljenja biti konstruktivna te da će doprinijeti unapređenju saradnje u okviru CEI-ja, sa posebnim fokusom na jačanje konkurentnosti u svjetlu zajedničke evropske budućnosti država članica Inicijative.

Centralna tema 12. samita CEI-ja, održanog prije dvije godine, bila je Put naprijed - prema boljoj budućnosti. Prevazilaženje tada razmatranih izazova aktuelno je i danas jer se čini da problematika ekonomske krize poprima novu dinamiku i novu dimenziju. To je dodatni razlog da se i na ovom samitu fokusiramo na pitanja od značaja za podsticanje ekonomskog razvoja, a čemu svakako doprinosi konkurentnost. Da bi naša rasprava poprimila regionalne konture, pitanje konkurentosti treba smjestiti u kontekst evropskih integracija kao procesa u kome članice Incijative učestvuju kao članice Evropske unije, ili kandidati, odnosno potencijalni kandidati za članstvo u Uniji.  

S obzirom na nedavno objavljeni paket proširenja Evropske komisije, ne mogu a da se ne osvrnem na njegove pozitivne odrednice. Čestitam kolegama iz Hrvatske koja je završetkom pristupnih pregovora svoju evropsku perspektivu učinila realnom. Uvjeren sam da će ta vijest biti  jedna od osnovnih poruka i ovog foruma – dakle, reformski napori na kraju se zaista  isplate. I to ne samo članstva  radi, nego radi nas samih, radi unutrašnjih promjena koje vode boljim uslovima za obavljanje privredne djelatnosti, unapređenje konkurentnosti i razvoju proizvodnih snaga, što kao rezultat ima porast bruto društvenog proizvoda i poboljšanje uslova života građana.

Ova poruka i vijest, kao i ostale dobre vijesti iz regije - preporuka za otvaranje pristupnih pregovora sa Crnom Gorom, te preporuka za dodjelu kandidatskog statusa Republici Srbiji – daju Bosni i Hercegovini podsticaj za ispunjavanje obaveza na evropskom putu. Prilika je ovo i da vas informišem o napretku u određenim oblastima u Bosni i Hercegovini. Savjet ministara je  pokrenuo određene aktivnosti usmjerene ka realizaciji prioritetnih zadataka značajnih za podnošenje kredibilne aplikacije za članstvo u EU. Zakonski prijedlozi su u parlamentarnoj proceduri. Ad hok parlamentarna komisija aktivno radi na rješavanju pitanja implementacije presude Evropskog suda za ljudska prava, što predstavlja jedan od bitnih uslova za daljni napredak na evropskom putu.

Dame i gospodo,

Jačanje konkurentnosti privrede sastavni je dio procesa evropskih integracija jer predstavlja jedan od formalnih zahtjeva definisanih u okviru Kopenhagenških kriterijuma, koji od država zahtijevaju postojanje funkcionalne tržišne ekonomije, sposobne da se nosi sa konkurentskim pritiskom u okviru unutrašnjeg tržišta.

Konkurentnost predstavlja temeljni izazov bh. ekonomije, najmanje konkurentne evropske ekonomije. Da bi povećala konkuretnost, BiH treba da mapira klastere i lance vrijednosti, razvije  trening centre i podupre inovativne aktivnosti 40 glavnih izvoznih proizvoda. Ulaganja u istraživanja i razvoj treba povećati na minimalno 1 % budžeta.

Takođe, Bosni i Hercegovini je nužno potrebno deset godina provođenja dobro osmišljenih i koordinisanih  ekonomskih politika kako bi dostigla nivo  najmanje konkurentnih zemalja članica EU i tako ispunila jedan ekonomski kriterijum za članstvo u EU. Ovo se može postaviti kao cilj i svih ostalih zemalja u regiji.

Generalno, na putu oporavka od svjetske ekonomske krize, sve ekonomije svijeta, uključujući i evropske, suočavaju se sa brojnim izazovima, kao što su prezaduženost, visoka stopa nezaposlenosti, strukturalni problemi, te sa pratećim sociološkim i političkim posljedicama ovakvih ekonomskih kretanja.

Učestalost finansijskih i ekonomskih kriza zahtijeva postavljanje pitanja dugoročne finansijske stabilnosti kao jednog od najvažnijih pitanja čovječanstva danas. Koristi i blagodeti globalizacijskih procesa moraju biti distribuirane na šire slojeve društva i usmjerene na smanjenje siromaštva ukoliko se želi postići  šira podrška unutar zajednica.

Istoriju evropske izgradnje obilježava jasan trend da je Evropa iz svake krize izlazila jača i osnaženija. U teškim trenucima i uprkos prisutnom skepticizmu, čini nam se da je zajedničko djelovanje najbolji način prevazilaženja postojećih izazova. Već oprobani recept produbljavanja procesa integracija dosad je dao dobre rezultate. Nema razloga da tako ne bude i ovog puta.

Za države koje su još izvan EU ova iskustva treba da budu inspirativna. Naime, treba da tražimo odgovore na pitanja o tome kako slabije razvijene evropske ekonomije, u koje spada i veći broj država učesnica Centralnoevropske inicijative, mogu odgovoriti izazovima koje nameću globalni ekonomski trendovi i procesi regionalnog povezivanja i tržišnog integrisanja. Privrede našeg regiona su kompatibilne i ovu prednost treba iskoristiti tako što će se uočiti komparativne prednosti i na tom osnovu unapređivati konkurentnost. Nezaobilazan segment ovog pristupa je i uspostavljanje ambijenta koji će biti privlačan za direktna strana ulaganja.

Dosad se pokazalo da zajednička akcija u regionalnom okviru predstavlja pozitivan ambijent za unapređenje konkurentnosti. Stoga bi bilo dobro da Biznis-forum, koji se odvija u okviru ovog samita, rezultuje konkretnim zaključcima o tome kako da se profiliše djelovanje CEI-ja radi ostvarivanja ovog jasnog rezultata.

Takođe  se pokazalo da su konkretni instrumenti koji doprinose poboljšanju konkurentnosti: sklapanje i korištenje kapaciteta bilateralnih i multilateralnih sporazuma, potencijal dijaspore, rekonstrukcija infrastrukture, reforma obrazovnog sistema i sistema socijalne zaštite, a sve u skladu sa ekonomskim potrebama i evropskim standardima.

Iz iskustva Bosne i Hercegovine mogu navesti konkretno područje u kojem   bilježimo određeni uspjeh u postizanju konkurentnosti u kontekstu evropskih integracija, a to je područje rada i zapošljavanja. U skladu sa ključnim prioritetima Evropskog partnerstva, Bosna i Hercegovina je preuzela obavezu da u ovom sektoru smanji strukturalne rigidnosti koje narušavaju funkcionisanje tržišta rada, te omogući veću mobilnost radnika, a sve s krajnjim ciljem povećanja stope zaposlenosti. Entiteti u BiH, u čijoj je nadležnosti kreiranje politike zapošljavanja, provode programe za mlade koji su diplomirali kako bi olakšali njihov ulazak na tržište rada. Ovakvi i slični izazovi zajednički su svim zemljama regiona, čime značaj razmjene iskustava i know-how transfera postaje još važniji.

Razmjenom ovih iskustava, kao i današnjim sastankom, potvrđujemo kako regionalna saradnja nije samo obaveza i važan element Procesa stabilizacije i pridruživanja nego i interes svih nas. Regionalna saradnja je adekvatan okvir za prevazilaženje mnogih izazova u ovom procesu. Konkretni i brojni forumi i okviri za dijalog koji postoje unutar CEI-ija najbolji su primjer za to. Napredak svake zemlje pojedinačno i regiona u cjelini važan je za uspjeh i dinamiku daljnih reformi, kao i za ekonomski napredak i politički entuzijazam. Svi ovi faktori zajedno predstavljaju potrebnu pokretačku snagu za promjene. Inicirajući regionalnu saradnju i radeći na konsolidovanju naših društava za koja želimo da budu demokratska, tržišno orijentisana i socijalno odgovorna, postajemo u punom smislu kreatori svoje sudbine.

Dozvolite da na kraju spomenem još jednu bitnu poruku. Proces proširenja Evropske unije je pod budnim okom javnosti i zavisi o njenog mišljenja, bilo da se radi o javnosti u članicama EU, bilo u zemljama koje teže članstvu. U Bosni i Hercegovini 88 % građana podržava pristupanje države Evropskoj uniji. Ovako značajnu podršku obavezni smo iskoristiti i vjerujem da će ona biti  podsticaj da aktivnosti u vezi sa napretkom u procesu stavimo na vrh  prioriteta našeg rada. Hvala.“(kraj)