Govori
Obraćanje predsjedavajućeg Zvizdića na konferenciji u organizaciji Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu
09.02.2017
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine
Poštovane ekselencije,
cijenjeni premijeri i ministri,
uvaženi članovi akademske zajednice i studenti,
dragi prijatelji!
Zaista mi je čast i zadovoljstvo govoriti na jednoj ovakvoj konferenciji jer nisu baš česte i uobičajene prilike, a trebalo bi ih biti što je više moguće, da na jednom mjestu imamo predstavnike vlasti, poslovne i akademske zajednice, istraživače i studente koji će danas raspravljati o zasigurno najaktuelnijoj i najvažnijoj temi – ekonomskom razvoju i procesu reformi u Bosni i Hercegovini, pri čemu, prema mom mišljenju, u fokusu trebaju biti dva pojma koji moraju postati ključni orijentiri ukupnih napora svih nivoa vlasti u BiH, a to su reforme i modernizacija.
U tom smislu, želim jasno istaknuti da je moje lično opredjeljenje, kao i opredjeljenje Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, usmjereno ka dinamiziranom ekonomskom razvoju i prosperitetu naše zemlje, odnosno ka efikasnom i održivom upravljanju prirodnim i ljudskim resursima u cilju ubrzanja ekonomskog razvoja Bosne i Hercegovine, unapređenju poslovnog ambijenta da bi se dodatno ohrabrili domaći i privukli strani investitori, kako bismo u kondenziranom vremenskom periodu - kroz otvaranje novih radnih mjesta - riješili ključni makroekonomski problem s kojim se trenutno suočavamo i otvorili perspektivu mladim ljudima da svoja znanja i vještine, odnosno svoje ambicije vežu za BiH.
Da bismo to postigli – a govorim o baznim pretpostavkama za ispunjenje srednjoročnog dinamičnog ekonomskog rasta BiH - neophodno je ubrzano provođenje strukturalnih reformi koje će voditi poboljšanju produktivnosti, odnosno konkurentnosti i fleksibilnosti ekonomije BiH, kao i povećanju investicija, što će, sasvim sigurno, rezultirati višim nivoom izvoza i zaposlenosti te, u konačnici, većim kvalitetom života građana.
Pretpostavljam da je većina prisutnih već upoznata s jednim od izuzetno važnih strateških dokumenata koji sadrži čitav niz jasno definiranih mjera i aktivnosti u ključnim oblastima bitnim za ekonomski oporavak i razvoj BiH. Riječ je, naravno, o ekonomskoj Reformskoj agendi koja obuhvata politike u šest oblasti: javne finansije, oporezivanje i fiskalna održivost; poslovna klima i konkurentnost; tržište rada; reforma socijalne zaštite i penzija; vladavina prava i dobro upravljanje; te reformu javne uprave, a čijom je dosadašnjom provedbom pokrenut proces modernizacije privrede, unapređenja poslovne klime, rehabilitacije investicija i konačno novog zapošljavanja fokusiranog na mlade ljude i realni sektor.
Sa zadovoljstvom mogu podijeliti s vama informaciju da je stepen realizacije mjera definiranih na nivou Vijeća ministara BiH 55 posto, dok je stepen realiziranih mjera na svim nivoima vlasti, dakle konsolidirano, veći od 40 posto. Podsjećam vas da je Reformska agenda definirana u martu 2015., te da proces implementacije četverogodišnjeg plana aktivnosti traje nepuna 22 mjeseca.
Fokus vlasti u prvoj fazi provođenja Reformske agende bio je na jačanju upravljanja javnim finansijama, te dugo očekivanoj reformi tržišta rada, kao i neophodnoj reformi penzionog sistema za koju se nadamo da će biti uspješno finalizirana u kratkom periodu.
U sklopu reforme upravljanja javnim finansijama, zaustavljen je rast zapošljavanja u javnom sektoru. Smanjen je trošak plaća u javnom sektoru, a očekuje se da će se kroz naredne mjere u sklopu reforme javne uprave dodatno povećati efikasnost u potrošnji javnih sredstava. Istovremeno, izuzetnim stručnim i radnim angažmanom, posebno federalne poreske uprave, kao i poboljšanjem saradnje i razmjene podataka između svih poreznih uprava u BiH, imamo rast javnih prihoda na svim nivoima, od preko 4,8% ili 280 mil. KM na nivou BiH pa do npr. 8,6% ili 350 mil. KM na nivou Federacije BiH.
I pored otpora s kojima smo se suočavali, provedena je značajna reforma tržišta rada. Nova zakonska rješenja eliminirala su rigidnosti na tržištu rada, te stvorila uvjete za nova zapošljavanja. U protekla 22 mjeseca otvoreno je oko 30.000 novih radnih mjesta, što je direktan rezultat značajnog unapređenja poslovnog okruženja i stvaranja pozitivnog poslovnog ambijenta.
Zamah u ekonomskim reformama potvrđen je i pozitivnim ekonomskim trendovima. Izvoz iz BiH, kao jedan od osnovnih stubova privrednog razvoja, konstantno se povećava (u 2016. je porastao za 4,8 %, a EU i dalje ostaje glavni vanjskotrgovinski partner Bosne i Hercegovine, tako da u ukupnom obimu robne razmjene učestvuje sa skoro 70% - dok više od 73% ukupnog izvoza ide u zemlje EU, pri čemu imamo vrlo kvalitetnu pokrivenost uvoza izvozom – npr. sa Austrijom veću od 130%, Slovenijom 98 %, Njemačkom preko 80%, Italijom preko 65% itd.), trgovinski deficit je značajno smanjen, ukupna pokrivenost uvoza izvozom je skoro 60%, što znači da bh. privreda postaje sve konkurentnija, šta za posljedicu ima izuzetno važan trend - da BiH sve više izvozi a sve manje uvozi.
Neke industrijske grane, kao što je prehrambena industrija ili namjenska industrija, bilježe rast izvoza i do 100 posto, dok imamo suficit u izvozu el. energije, izvozu proizvoda i prerađevina od drveta (u 2016. je izvezeno više od 620 mil. eura) kao i u pojedinim granama metalne industrije ili u sektoru namjenske proizvodnje koja je u prošloj godini ostvarila promet od 250 mil. KM, uz stalan rast broja zemalja u koje se izvozi.
Istovremeno, BiH bilježi rekordne posjete i rast prihoda u turizmu. Još uvijek smo među 20 zemalja svijeta s najvećim procentualnim porastom turizma, dok je Sarajevo među 10-tak gradova Evrope koji na godišnjem nivou imaju više turista nego stanovnika.
Plan je da se u narednoj fazi napori vlada na svim nivoima usmjere u poboljšanje ekonomskog ambijenta, kako bismo stvorili okruženje koje će privući strane investitore, ali i dati povjerenje domaćim investitorima da šire vlastito poslovanje i razvijaju se. Ako želimo ostvariti dugoročan prosperitet, akcenat će se morati staviti na obrazovanje, vanjsku trgovinu, konkurentnost i mobilnost radne snage.
Ova pozitivna kretanja, o kojima se, nažalost, malo čuje u javnom prostoru, prepoznale su institucije EU. BiH je predala kredibilnu aplikaciju za članstvo u Evropskoj uniji, a napravljeni su i značajni koraci za pristupanje BiH u NATO. BiH je u završnim fazama pripreme odgovora na upitnik Evropske unije, a nadamo se da će nas do kraja 2017. godine sve obradovati vijesti o aktivaciji MAP-a, kandidatskom statusu BiH za članstvo u Evropskoj uniji, što će otvoriti novo poglavlje u odnosima BiH i EU, omogućiti pristup novim fondovima i donijeti nove benefite BiH kao i o članstvu u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji budući da se nalazimo u završnoj fazi toga procesa.
Poštovane dame i gospodo,
ključno pitanje, koje je i tema ove konferencije je: Da li će reforme u 2017. godini osigurati povoljniji ekonomski ambijent?
Odgovor je DA, ali reforme moraju biti provedene stručno i integralno, moraju biti bazirane na najboljim praksama i pravnoj stečevini EU, moraju imati svoju plansku dinamiku koja će omogućiti etapno prilagođavanje i adaptiranje poslovne zajednice i državne administracije na nove, efikasnije i profesionalnije standarde i procedure koje budu uspostavljene.
To, između ostalog, znači očuvanje makroekonomske stabilnosti, jačanje konkurentnosti, bolje funkcioniranje tržišta rada, unapređenje poslovnog okruženja i stvaranje optimalnih – administrativnih i finansijskih – pretpostavki za razvoj malih i srednjih preduzeća i otvaranje novih radnih mjesta, te strukturne reforme obrazovnog, zdravstvenog i penzionog sektora.
Kako bismo ostvarili ove ciljeve, neophodno je jačati produktivnost i konkurentnost domaće ekonomije kroz rješenja koja će dovesti do smanjenja poreskih i neporeskih opterećenja privrede, posebno u sferi doprinosa, kroz unapređenje poslovne klime, posebno u segmentu veće zaštite investicija, kroz povećanje mobilnosti tržišta radne snage, smanjenje neformalne ekonomije kao i drugih oblika nelojalne konkurencije.
Zbog toga se moramo stalno i iznova vraćati na pojmove koje sam spomenuo na početku, a koji zapravo predstavljaju vrlo složene procese – a to su reforme i modernizacija BiH. To su, zapravo, sinonimi za složene i vrlo često bolne, ali neophodne promjene aktuelnog legislativnog okvira i uspostavljenih praksi ponašanja u Bosni i Hercegovini i koje će, i to je ono što je najvažnije, uspostaviti mnogo efikasniji, transparentniji, pravedniji i produktivniji institucionalni ovir.
Ako bismo to preveli u formu praktičnog djelovanja, to bi, uz sve prethodno kazano, značilo neizbježno, obavezno i hitno provođenje reforme javne uprave na svim nivoima vlasti, te rad (jer se jedino napornim radom mogu postići željeni rezultati) – dakle, aktivan i permanentan na:
- stvaranju jedinstvenog ekonomskog prostora;
- podsticanju neophodnog restruktuiranja te na modernizaciji i standardizaciji poslovanja i razvoja proizvoda prema zahtjevima ključnih inozemnih tržišta;
- povećanju fleksibilnosti i poboljšanju funkcioniranja tržišta rada;
- osiguranju finansijske podrške osnivanju i razvoju MSP;
- jačanju podrške izvoznicima i privlačenju stranih investicija;
- jačanju klasterskih inicijativa i stvaranju uvjeta za javno-privatno partnerstvo (ističem važnost, izuzetan potencijal ali i potpunu neefikasnost ove teme – čini mi se da imamo vrlo malo, ili da kažem nedopustivo malo realiziranih projekata na bazi partnerstva privatnog i javnog);
- neophodnom uspostavljanju institucionalnog okvira za razvoj naučno-tehnološke i poslovne infrastrukture uz istovremeno unapređivanje infrastrukture kvaliteta;
- poboljšanju konkurentnosti u proizvodnji, preradi i trgovini uz podizanje nivoa kvaliteta i sigurnosti domaćih proizvoda;
- razvoju i uspostavljanju neophodne prakse upotrebe naprednih tehnologija;
- ili na segmentu kojem se, nažalost, ne posvećuje dovoljna pažnja, a to su planovi višeg i nižeg reda, dakle provedbeni planovi kao što su regulacioni plan ili urbanistički projekt pa do urbanističkih i prostornih planova. Ako izvršimo ozbiljnu analizu, vidjet ćemo da nepravovremena izrada potrebne – i neophodne – prostorno-planske i projektne faze predstavlja osnovni uzrok kašnjenja u realizaciji kapitalnih projekata – posebno u oblasti transportnog i energetskog sektora.
Uvažene dame i gospodo,
dragi prijatelji!
Želim vam uspješnu konferenciju i nadam se da će današnje diskusije doprinijeti prepoznavanju prilika i definiranju izazova s kojima se BiH suočava u reformskim procesima, te da će biti jasno artikuliran način na koji će se, mnogo aktivnije nego do sada, i akademska zajednica uključiti i dati svoj doprinos u reformskim procesima.
Ovdje posebno želim spomenuti jednu od najvažnijih reformi koja čeka BiH, a to je reforma obrazovanja s kojom, po mom mišljenju, već kasnimo.
Svima nam je jasno, i to je praktično i potvrđeno i dokazano, da naš obrazovni sistem te znanja i vještine koje stiču naši srednjoškolci i studenti, a govorim o strukovnom obrazovanju i poboljšanju vještina prilagođenih tržištu rada, nisu usklađeni sa stvarnim potrebama privrede, odnosno tržišta rada u BiH.
Naš zadatak, i mislim da je to najvažniji i najzahtjevniji zadatak, jeste da započnemo i u što kraćem roku provedemo reformu obrazovnog sektora, kako bismo stvorili uvjete za kreiranje društva znanja u kojem će istraživački potencijal i inovativnost postati okosnice ubrzanog razvoja, a stečene kompetencije odgovarati potrebama konkurentne ekonomije. Ne smijemo dozvoliti da budemo samo puki aplikanti aktuelnog i vrlo dinamičnog tehničko-tehnološkog, odnosno razvoja informacionih tehnologija, nego moramo postati aktivni učesnici i biti na samom izvoru kreacija dobrih, provedivih i profitabilnih ideja.
Zato je neophodno, i upravo se to očekuje od nadležnih vlada u BiH, podsticati zapošljavanje visokoobrazovanog kadra u privredi i povećanje konekciju stručnjaka između privrede i istraživačko-obrazovnih institucija.
Zato nas sve pozivam, posebno akademsku zajednicu koja mora biti lider ove reforme, da što prije započnemo taj teški, mukotrpni ali iscjeliteljski reformski proces koji će u konačnici preporoditi BiH.
Uz iskrene želje da današnja konferencija bude uspješna i da doprinese ovom našem zajedničkom cilju, srdačno vas pozdravljam.
Hvala na pažnji i svako dobro.(kraj)