Održana 114. sjednica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine

DONESENA EI ODLUKA O PRAVILIMA DODJELE POMOĆI MALE VRIJEDNOSTI

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, donijelo je Odluku o pravilima dodjele pomoći male vrijednosti - (de minimis pomoć) s oznakom 'EI', kao potvrdom odgovarajuće usklađenosti sa zakonodavstvom Evropske unije (EU), uz korekciju na sjednici. 

Donošenje ove odluke u funkciji je osiguranja pravne sigurnosti, transparentnosti i jednakog tretmana svih privrednih subjekata koji koriste ovu vrstu pomoći, kao i usklađivanja s relevantnim propisima EU.

Odlukom se omogućava brža i jednostavnija finansijska podrška privrednim subjektima koja ne podliježe obavezi prijave i odobrenju Vijeća za državnu pomoć BiH.

Ukupan iznos de minimis pomoći koja se dodjeljuje jednom privrednom subjektu u Bosni i Hercegovini ne smije premašiti 300.000 eura u protuvrijednosti KM, tokom bilo kojeg trogodišnjeg perioda.

De minimis pomoć dodjeljuju davatelji državnih podrški definirani Zakonom o sistemu državne podrške u Bosni i Hercegovini.

Ova se odluka primjenjuje na pomoć male vrijednosti koja se dodjeljuje privrednim subjektima u svim sektorima, uz određene izuzetke u sektorima ribarstva, akvakulture, primarne poljoprivredne proizvodnje, prerade i stavljanja na tržište poljoprivrednih proizvoda i djelatnosti povezanih s izvozom.

Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u „Službenom glasniku BiH“.

JAVNOM RTV SERVISU BiH ŠEST MILIONA KM

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva komunikacija i prometa, donijelo je Odluku o načinu korištenja sredstava akumuliranog viška prihoda nad rashodima Regulatorne agencije za komunikacije Bosne i Hercegovine (RAK BiH)  u ukupnom iznosu 11.794.543,16 KM, zaključno s 31. 12. 2025.

Od toga je 10.000.000 KM namijenjeno podršci razvoju i unapređenju sektora komunikacija u BiH u skladu s posebnom odlukom Vijeća ministara BiH, na prijedlog Ministarstva komunikacija i prometa.   

Preostalih 1.794.543,16 KM iskoristit će RAK BiH za unapređenje i daljnji razvoj svojih tehničkih i informacijskih kapaciteta. Regulatorna agencija za komunikacije BiH ova sredstva utrošit će za realizaciju projekata nadogradnje određenih sistema te senzorske mreže radi uspostave sveobuhvatnijeg sistema monitoringa radiofrekvencijskog spektra u BiH, unapređenja zaštite njegovih korisnika i jačanja kapaciteta za ispunjavanje nacionalnih i međunarodnih obaveza.

Odlukom o upotrebi 10.000.000 KM akumuliranog viška prihoda nad rashodima Regulatorne agencije za komunikacije BiH, ostvarenog zaključno s 31. 12. 2025. godine, Javnom radiotelevizijskom servisu Bosne i Hercegovine (BHRT) dodijeljeno je 6.000.000 KM, a vladama Federacije Bosne i Hercegovine i  Republike Srpske po 2.000.000 KM.

Vijeće ministara BiH ovom odlukom podržava unapređenje rada elektronskih medija u BiH radi kvalitetnije proizvodnje programa i dostizanja savremenih tehnoloških standarda.

Javni radiotelevizijski servis BiH će dodijeljena sredstva koristiti za provedbu razvojnog projekta modernizacije i digitalizacije produkcijsko-tehničkih kapaciteta.

Preostali iznos, u skladu s odlukama entitetskih vlada, koristit će se kao podsticaj razvoju sektora elektronskih medija i stvaranju preduvjeta za jačanje medijskog pluralizma.

IZMJENE ODLUKA

Na prijedlog Ministarstva komunikacija i prometa prethodno su donesene pojedinačne odluke o izmjenama dviju odluka, i to o upotrebi dijela sredstava akumuliranog viška prihoda nad rashodima Regulatorne agencije za komunikacije BiH ostvarenog do 31. 12. 2021. godine, kao i o utvrđivanju namjene dijela sredstava uplaćenih od dozvola za korištenje radiofrekvencijskog spektra za pružanje usluga putem mobilnih pristupnih sistema.

Također, donesena je i Odluka o izmjeni Odluke o korištenju prenesenih namjenskih sredstava uplaćenih na ime dodijeljene dozvole za univerzalne mobilne telekomunikacijske sisteme.

Izmjenama ovih odluka omogućava se korisnicima sredstava da u roku od dvije godine od dana prijenosa sredstava dostave izvještaje o njihovom namjenskom utrošku. Izvještaj se podnosi Vijeću ministara BiH, putem Ministarstva komunikacija i prometa.

Ranijim odlukama precizirana je obaveza podnošenja ovog izvještaja do 31. 12. 2025. godine, ali zbog kašnjenja u donošenju ovih odluka bilo je potrebno pomjeriti rok.

SAGLASNOST NA PRIJEDLOG PRAVILNIKA O UNIFORMI, OZNAKAMA I ZNAČKAMA SUDSKE POLICIJE BIH

Vijeće ministara BiH u drugom krugu glasanja dalo je saglasnost na Prijedlog pravilnika o izgledu uniforme sudske policije, oznake i značke sudske policije i oznake vozila sudske policije Bosne i Hercegovine u novom tekstu, a koji donosi ministar pravde BiH

Ovim pravilnikom uređuje se izgled uniforme, oznake i značke sudske policije i oznake njenih vozila, i to u pogledu sastavnih dijelova, boje, vrste materijala i količine, te procedure u vezi sa zaduženjem policijske uniforme, uvjetima za njenu zamjenu i rokovima njenog trajanja.

Ukupno potrebna sredstva za nabavku službene uniforme i opreme prema ovom prijedlogu pravilnika u 2026. godini iznose 264.594 KM bez PDV-a.

Realizacija nabavke službenih uniformi i opreme za službenike Sudske policije Bosne i Hercegovine će se vršiti u skladu s istekom vijeka trajanja pojedinih dijelova uniforme i opreme koji je propisan prijedlogom pravilnika, što znači da u 2027. godini neće biti potrebno osigurati sredstva za ovu namjenu, a u 2028. godini će biti potrebno osigurati 173.884 KM bez PDV-a.

INFORMACIJA O BESPOVRATNIH 45,7 MILIONA EURA FONDA SOLIDARNOSTI EU ZA BiH

Na sjednici je usvojena Informacija Kabineta predsjedavajuće Vijeće ministara Bosne i Hercegovine o sredstvima Fonda solidarnosti Evropske unije (EUSF) i mogući modeli implementacije. 

Bosna i Hercegovina prvi put će dobiti sredstva iz Fonda solidarnosti EU na osnovu uspješno i pravovremeno pripremljene aplikacije Tima za pripremu aplikacije Vijeća ministara BiH, koju je predala predsjedavajuća Borjana Krišto, nakon katastrofalnih bujičnih poplava u BiH početkom oktobra 2024. godine.

Radi se o 45,7 miliona eura bespovratnih sredstava za Bosnu i Hercegovinu, a visina odobrenih sredstava korespondira s oko šest posto ukupne procijenjene štete, koliko i iznosi maksimalno moguće odobrenje bespovratnih sredstava Fonda solidarnosti EU, koji je u nadležnosti Glavne uprave za regionalnu i urbanu politiku (DG REGIO).

Prema Uredbi (EZ) o osnivanju Fonda solidarnosti, sredstva se mogu koristiti za obnovu javne infrastrukture (energetske, vodne, zdravstvene, obrazovne, cestovne), privremeni smještaj, preventivne mjere, zaštitu kulturne baštine i operacije čišćenja (hitne interventne mjere) te ne pokrivaju privatne gubitke privatnih stambenih i privrednih objekata.

Tim je pripremio Plan za implementaciju sredstava Fonda solidarnosti EU-a, u skladu s ranijim zaključkom Vijeća ministara BiH i EZ Uredbom.

Imajući u vidu činjenicu da se odobrena bespovratna sredstva implementiraju u roku 18 mjeseci od dobivanja, bez mogućnosti produženja definiranog roka, ovaj plan daje pregled mogućih finansijskih modela za hitno osiguranje dodatnih sredstava, koji će olakšati i rasteretiti rok za implementaciju bespovratnih sredstava. 

DG REGIO je odabrao UNDP i IOM kao provedbene partnere za implementaciju EUSF sredstava.

RATIFIKACIJA UGOVORA BiH S HRVATSKOM O GRANIČNIM PRIJELAZIMA

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva vanjskih poslova, utvrdilo je jednoglasno Prijedlog odluke o ratifikaciji Ugovora između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o graničnim prijelazima, koji će biti upućen Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru.

Podsjećamo da su predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto i predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković potpisali ovaj ugovor u Sarajevu, 8. juna 2026. godine, s ciljem daljnjeg jačanja bilateralnih veza u području granice.

PREVENTIVNA MJERA: VMBiH DONIO ODLUKU O TRAŽENJU MEĐUNARODNE POMOĆI U SLUČAJU VELIKIH POŽARA U BiH

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva sigurnosti, donijelo je Odluku o traženju međunarodne pomoći za zaštitu i spašavanje u gašenju požara, zbog povećanog rizika od izbijanja i širenja velikih požara na teritoriji Bosne i Hercegovine.

Pravovremenim donošenjem ove odluke Vijeće ministara BiH osigurava unaprijed definiran institucionalni i proceduralni okvir za aktiviranje međunarodne pomoći u slučaju velikih požara.

Vijeće ministara BiH tražit će međunarodnu pomoć nakon što potpuno angažira vlastite snage i sredstva na svim nivoima vlasti (vatrogasne jedinice, resurse civilne zaštite, Oružane snage BiH i druge nadležne bh. službe), a procjena situacije koju vrši Ministarstvo sigurnosti pokaže da BiH nije u mogućnosti efikasno odgovoriti na prijetnju vlastitim resursima i da je međunarodna pomoć neophodna.

Odluka omogućava traženje međunarodne pomoći za zaštitu i spašavanje, u vidu vatrogasnih snaga, sredstava i letjelica za gašenje požara s posadom, od svih država s kojima BiH ima potpisane sporazume i memorandume o saradnji u području zaštite i spašavanja, kao i putem Mehanizma civilne zaštite EU.

Nadležna tijela za civilnu zaštitu u BiH primaju međunarodnu pomoć za gašenje požara.

Finansijska sredstva potrebna za primanje međunarodne pomoći iz ove odluke bit će osigurana iz sredstava tekuće budžetske rezerve, o čemu će Vijeće ministara BiH donijeti posebnu odluku.

UGOVOR O PORAVNANJU: OBUSTAVA ISCID ARBITRAŽE EGS-a PROTIV BiH U WASHINGTONU 

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Pravobranilaštva BiH, dalo je saglasnost na Ugovor o poravnanju preostalih neriješenih potraživanja „Elektrogospodarstva Slovenije – razvoj in inženiring“ d.o.o. (EGS) i Bosne i Hercegovine u ISCID arbitražnom postupku pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu te je za njegovog potpisnika uime BiH ovlašteno  Pravobranilaštvo BiH.

Ovlašteno je Pravobranilaštvo BiH da nakon potpisivanja ovog ugovora uime Bosne i Hercegovine  potvrdi zajednički stav o obustavi ISCID arbitraže, koju EGS vodi protiv BiH u Washingtonu na osnovu samoupravnih sporazuma u vezi s izgradnjom termoelektrane Ugljevik,  gdje je odštetni zahtjev iznosio 695.175.000 eura.

Ugovor o poravnanju zaključuje se nakon potpisivanja Sporazuma o izmirenju duga između EGS-a, RiTe „Ugljevik“ i Elektroprivrede Republike Srpske (ERS) kojim je postignuta nagodba o izmirenju preostalih neriješenih potraživanja. Vlada Republike Srpske dala je dodatnu garanciju za izmirivanje preostalih obaveza ako to ne ispune  RiTe „Ugljevik“ i ERS. 

Time se stavlja tačka na višedecenijski spor u vezi s izgradnjom Rudnika i termoelektrane „Ugljevik“, u kojem su učestvovali EGS i Republika Slovenija, s jedne strane, i Bosna i Hercegovina, odnosno Republika Srpska, RiTE „Ugljevik“ i ERS, s druge strane.

UČEŠĆE PRIPADNIKA OS BiH U MISIJI U GAZI

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva odbrane, usvojilo je Zaključak o Ocjeni opravdanosti učešća pripadnika Oružanih snaga Bosne i Hercegovine u misiji Međunarodnih stabilizacijskih snaga (ISF) u Gazi.

Na znanje je primljena Informacija i aspekti Ocjene opravdanosti učešća Oružanih snaga Bosne i Hercegovine u misiji Međunarodnih stabilizacijskih snaga u Gazi.

Vijeće ministara BiH ocijenilo je da je, prije angažmana, potrebno dopuniti Ocjenu opravdanosti nakon utvrđivanja uloge i mjesta doprinosa Oružanih snaga BiH unutar ukupne strukture ISF misije u Gazi.

Naloženo je Ministarstvu odbrane da, nakon održavanja Konferencije o generiranju snaga za Međunarodne stabilizacijske snage u Gazi, pripremi izmijenjenu Ocjenu opravdanosti za učešće do 64 pripadnika Oružanih snaga BiH u ISF misiji u Gazi.

NAKNADE ZA OBAVEZNO DEŽURSTVO ILI PRIPRAVNOST ZA RAD SUDIJA I TUŽILACA

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva pravde, donijelo je Odluku o visini, uvjetima i načinu ostvarivanja naknade za obavezno dežurstvo ili pripravnost za rad sudija i tužilaca.

Odluka se donosi u skladu sa Zakonom o plaćama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou Bosne i Hercegovine iz 2024. godine, kojim je provedena odluka Ustavnog suda BiH.

Prema Odluci, naknada za obavezno dežurstvo ili pripravnost za rad sudija i tužilaca u pravosudnim institucijama na nivou Bosne i Hercegovine utvrđuje se u odnosu na njihovu mjesečnu osnovnu plaću i radnim danom iznosi pet posto, a u dane vikenda i praznika sedam posto osnovne mjesečne plaće.

Sredstva za isplatu naknade po ovoj odluci osiguravaju se u budžetima Suda BiH za suce  i Tužilaštva BiH za tužioce. 

PORASTAO BROJ UPISANIH UČENIKA U SREDNJE ŠKOLE U BiH

Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju Ministarstva civilnih poslova o provedbi Okvirnog zakona o srednjem strukovnom obrazovanju i obuci u Bosni i Hercegovini za 2025. godinu.

Prema Informaciji, u školskoj 2024./2025. godini u 314 srednjih škola u Bosni i Hercegovini upisano je 108.057 učenika, što je u odnosu na prethodnu školsku godinu više za 314 učenika. U tehničke škole je upisano 61.816 učenika, među kojima je 32.219 učenica, dok je u stručne škole upisano 21.155 učenika, od toga 6.226 učenica. Evidentno je da najveći broj učenika pohađa tehničke škole, 57,2 posto, dok je u stručnim školama uključeno 19,6 posto učenika, a preostalih 23,2 posto odnosi se na učenike koji pohađaju gimnazije, umjetničke i vjerske srednje škole.

Ministarstvo civilnih poslova će ovu informaciju dostaviti nadležnim entitetskim i kantonalnim ministarstvima obrazovanja i skupštinama, Odjelu za obrazovanje u Vladi Brčko distrikta BiH i Skupštini, kao i Agenciji za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH.

GODIŠNJI IZVJEŠTAJ O ZBRINJAVANJU STRANACA I OSOBA POD SUPSIDIJARNOM ZAŠTITOM

Vijeće ministara BiH usvojilo je Izvještaj Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice o zbrinjavanju izbjeglica i stranaca pod supsidijarnom zaštitom u Bosni i Hercegovini za 2025. godinu.

Prema podacima iz decembra 2025. godine, 288 izbjeglica i stranaca pod supsidijarnom zaštitom evidentirano je u BiH, i to njih 44 sa statusom izbjeglice te 244 stranca pod supsidijarnom zaštitom, među kojima su 164 muškarca i 124 žene.

U Izbjegličko-prihvatnom centru „Salakovac“ u Mostaru tokom prošle godine boravilo je 39 osoba, od kojih su 24 bile s priznatim statusom supsidijarne zaštite, 11 državljana Bosne i Hercegovine (po pravu na jedinstvo porodice) i četiri osobe u statusu tražitelja azila.

U radnopravnom odnosu bilo je 37 osoba u statusu međunarodne zaštite (14 žena i 23 muškarac), dok je šest osoba u procesu samozapošljavanja imalo registrirane biznise (pet žena i jedan muškarac).

Ukupno je tokom 2025. godine utrošeno 418.227,08 KM za potrebe zdravstvenog osiguranja i socijalne zaštite izbjeglica i osoba s priznatim statusom supsidijarne zaštite u BiH, od čega iz budžeta Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice 401.738,38 KM, a iz projekta s UNHCR-om 16.488,70 KM.

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice dužno je najmanje jednom godišnje, po potrebi i češće, izvještavati Vijeće ministara i Parlamentarnu skupštinu BiH o napretku u ovom području.

JAČANJE INSTITUCIONALNOG OKVIRA ZA REALIZACIJU CILJEVA ODRŽIVOG RAZVOJA

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Direkcije za ekonomsko planiranje, usvojilo je Godišnji izvještaj o implementaciji Okvira za realizaciju Ciljeva održivog razvoja (SDG) u Bosni i Hercegovini.

Prema Izvještaju, nastavljeno je jačanje institucionalnog i strateškog okvira za implementaciju SDG-a. Svi ključni dokumenti koji se odnose na implementaciju Ciljeva održivog razvoja u Bosni i Hercegovini, uključujući Okvir za realizaciju SDG-a i Finansijski okvir, usvojeni su na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini.

Time  je potvrđen širok institucionalni i politički konsenzus o značaju održivog razvoja, kao i opredijeljenost različitih nivoa vlasti za zajedničko djelovanje u pravcu ostvarivanja razvojnih prioriteta definiranih Agendom 2030.

U idućem periodu bit će potrebno dodatno jačati sistem koordinacije,  unaprijediti kvalitet statističkih podataka i praćenja, mobilizirati dodatne izvore finansiranja te osigurati snažnije uključivanje svih nivoa vlasti i društvenih aktera u realizaciju razvojnih prioriteta. Poseban izazov ostaje potreba snažnijeg povezivanja Agende 2030 s procesom evropskih integracija, javnim investicijama i reformskim prioritetima.

AFTERCARE PROGRAM ZA UNAPRJEĐENJE I PRIVLAČENJE INVESTICIJA

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je primilo na znanje „Analizu Programa  postinvesticijske podrške  (aftercare programa) za 2025. godinu i Informaciju Agencije za unapređenje stranih investicija (FIPA) u BiH o provedenim aktivnostima na unapređenju poslovnog okruženja.

Prema Analizi, u okviru aftercare programa za 30 kompanija posjećenih u 2025. godini, karakteristično je da su investirale 2,5 milijardi KM i zapošljavaju više od četiri hiljade radnika te da njih 83,3 posto planira nove investicije, a 70 posto planira nova zapošljavanja u sljedeće tri godine.

Predstavnici  FIPA-e u okviru Programa  postinvesticijske podrške od 2007. do 2025. godine obavili su 835 posjeta kompanijama koje su investirale više od 15 milijardi KM i zapošljavaju više od 86 tisuća radnika. U prosjeku je 80 posto posjećenih kompanija  najavilo da planira nove investicije. U okviru unaprijeđenog Aftercare programa sa saradničkom mrežom obavljeno je 255 posjeta od 2013. godine.

DRŽAVLJANSTVO BiH ZA DOPRINOS U PODRUČJU SPORTA

Vijeće ministara BiH donijelo je Odluku kojom je u državljanstvo BiH primljen njemački državljanin Amil Šiljević, nogometaš na poziciji golmana i potencijalni reprezentativac A selekcije Nogometne reprezentacije BiH, kao osoba od posebne koristi za BiH u oblasti sporta, uz preporuku Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine.

Šiljević je rođen 2007. godine i čuvar je mreže njemačkog kluba „Eintracht“ iz Frankfurta.

SLOBODNA ZONA „BROD“

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, donijelo je Odluku o određivanju dijela carinskog područja BiH kao Slobodna zona „Brod“, u skladu sa Zakonom o slobodnim zonama u Bosni i Hercegovini.

Općina Brod je osnivač Slobodne zone „Brod“ ukupne površine 84,04 hektara.  

Ministarstvo vanjske trgovine, na prijedlog Komisije za utvrđivanje uvjeta za početak rada, donijet će rješenje kojim se utvrđuje da su ispunjeni uvjeti za početak rada ove slobodne zone i da slobodna zona može početi s radom. 

IMENOVANJA

Vijeće ministara BiH, u skladu s Mišljenjem Agencije za državnu službu BiH, za sekretara u Uredu za veterinarstvo Bosne i Hercegovine imenovalo je Džemila Hajrića, na mandatni period od četiri godine, kao najuspješnijeg kandidata s liste uspješnih nakon okončane javne konkursne procedure za imenovanje rukovodećeg državnog službenika.

Na sjednici je razmotren Izvještaj Ministarstva civilnih poslova o provedenom postupku Javnog oglasa za izbor i imenovanje direktora i dva zamjenika direktora Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta Bosne i Hercegovine.

Ministarstvo civilnih podlova dužno je da za poziciju direktora Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta BiH raspiše novi javni konkurs jer nijedan od tri kandidata nije osvojio maksimilan broj bodova u provedenom postupku Javnog konkursa te je njihovo imenovanje odbijeno na sjednici.

Za v.d. direktora imenovan je prof. dr. Mahir Zajmović do okončanja konkursne procedure, a najduže tri mjeseca.

Za zamjenike direktora imenovani su Stevo Škrbić i Irena Šiško na mandatni period od četiri godine, kao najbolje rangirani kandidati, nakon okonačne procedure javnog konkursa. (kraj)

Link za preuzimanje fotografija:

https://www.flickr.com/photos/vijeceministara/albums/72177720334510044