GOVOR PREDSJEDAVAJUĆEG VIJEĆA MINISTARA BOSNE I HERCEGOVINE ADNANA TERZIĆA U CAVTATU NA REGIONALNOM EKONOMSKOM FORUMU

Govori ( 23.11.2004 )
GOVOR PREDSJEDAVAJUĆEG VIJEĆA MINISTARA BOSNE I HERCEGOVINE ADNANA TERZIĆA U CAVTATU NA REGIONALNOM EKONOMSKOM FORUMU

Obraćajući se učesnicima Regionalnog ekonomskog forumu za Jugoistočnu Evropu o temi «Konkurenti i partneri na putu ka Evropskoj uniji» predsjedavajući Terzić izrazio je zadovoljstvo činjenicom da Jugoistočna Evropa izaziva sve veću pažnju i sve više se definira kao poseban region.

«Ovo je prilika da se zahvalim grupi naučnih radnika iz Bosne i Hercegovine okupljenih u Akademiji nauka i umjetnosti BiH i oko MIT centra Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, koji već od 2000.g. rade izvještaje o konkurentnosti BiH. Zahvaljujući ovome, BiH je od ove godine uvrštena u Izvještaj o globalnoj konkuretnosti kojeg svake godine objavljuje Svjetski ekonomski forum», rekao je Terzić i dodao:
Rangovi konkurentnosti u Izvještaju o globalnoj konkurentnosti za ovu godinu pokazuju da BiH zauzima 81. od 104. mjesta po indeksu potencijala za rast, a 85. mjesto po indeksu poslovne konkurentnosti. Upoređujući rang konkurentnosti BiH po ovim indeksima sa indeksima drugih zemaljama u regionu, može se primjetiti da neke zemlje, koje nisu prošle kroz ratna stradanja kao BiH, zauzimaju i lošije mjesto, što nas upućuje na zaključak da svi pojedinačno moramo ubrzati implementaciju niza reformi kojima ćemo unaprijediti svoju konkurentnost.
Istovremno, podaci Izvještaja o globalnoj konkurentnosti upućuju na potrebu da svoju konkurentnost ne razvijamo samo u pravcu provođenja izoliranih nacionalnih reformi u želji da steknemo konkurentske prednosti jednih u odnosu na druge, nego da kroz produbljivanje političke i ekonomske saradnje jačamo konkuretnost regiona i kroz njega svoju nacionalnu konkurentnost.
Izvještaj o globalnoj konkurentnosti cijenim kao važan dokument za sve vlade u BiH. On će biti svrstan u grupu dokumenata koji će uticati na buduće ekonomske politike u našoj zemlji. Međutim, cijenim da je, bar kada je u pitanju BiH, ubuduće potrebno obuhvatiti više elemenata radi davanja preciznijih ocjena o konkuretnosti naše zemlje.
Tako npr. neki od zaključaka iz izvještaja nisu u skladu sa analizama i ocjenama drugih, također uticajnih međunarodnih institucija, koje direktno ili indirektno daju ocjenu o konkuretnosti zemalja.
Podsjetit ću da je EBRD u svom posljednjem tranzicijskom izvještaju rangirao BiH na prvo mjesto po uspješnosti u realizaciji tranzicijskih reformi koje su u uskoj vezi sa unapređenjem konkuretnosti. Prema analizi jednog od najuticajnih ekonomista u BiH, rađenih na bazi objavljenih domaćih i međunarodnih podataka, BiH je u periodu od 1998. do 2003. g. od svih zemalja u tranziciji ostvarila najveći rast GDP mjereno po paritetu kupovne moći. Globalni izvještaj UNDP-a o humanom razvoju za 2003. i 2004. g. rangirao je BiH na 66. mjesto od ukupno 2002. zemlje koje su uvršetene u taj izvještaj.
Uvjeren sam da nedostatak adekvatne statistike, ne samo u BiH nego i u većini zemalja u regiji, još uvijek onemogućava istraživače da daju precizniju ocjenu stanja. Kao primjer ću navesti segment nezaposlenosti koji je važan za mjerenje konkurentnosti svake zemlje. Ja lično teško da mogu i jednu domaću vladinu ili nevladinu instituciju koja tvrdi da je nezaposlenost u BiH 45 odsto smatrati ozbiljnom. Svakom stranom posjetiocu koji se i periferno bavi ekonomskom analitikom jasno je da je taj procenat u BiH daleko manji, a posljednja anketna mjerenja su pokazala da je stopa nezaposlenosti oko 20 odsto, što je nažalost još uvijek jako visoko.
Isto se odnosi i na deficit tekućeg računa koji je također jedan od važnih indikatora za mjerenje konkurentnosti. Usljed nerazvijenog statističkog sistema još uvijek kao zvaničan podatak koristimo podatak MMF-a koji ukazuje da je deficit tekućeg računa u BiH oko 18 odsto od GDP. Međutim, ovaj podatak nije uključio sivu ekonomiju, za koju se svi u zemlji i van nje slažemo da čini oko 40 odsto našeg GDP. Ukoliko bi se u GDP uključila siva ekonomija, kao što je urađeno u više nerazvijenih i razvijenih zemalja, podatak o deficitu trekućeg računu bio bi drugačiji i uticao bi na ocjenu konkurentnosti BiH.
Pred BiH je četvorogodišnji period implementacije Srednjoročne razvojne strategije. Implementacijom njenih reformi mi želimo značajno unaprijediti našu konkurentnost koja će nam omogućitio veći priliv stranih investicija, brži rast privatnog sektora, veći izvoz i ispunjenje najvažnijih kopenhagenških principa za punopravno članstvo u EU.
Zadovoljstvo mi je i ovaj put primjetiti da smo u pripremi Srednjoročne razvojne strategije BiH koristili gore pomenute izvještaje o konkuretnosti BiH koje su radili domaći stručnjaci. U ovom segmentu želimo ići korak naprijed te ću uskoro formirati savjetodavno tijelo sastavljeno od naučnih radnika koji će zajedno sa istaknutim predstavnicima privatnog sektora i visokorangiranim državnim funkcionerima činiti Vijeće za praćenje konkuretnosti BiH, kakvo već postoji u većini zemalja u regiji.
Ono čemu sada želim dati posebnu važnost jeste pitanje šta je to što zemlje u regiji mogu zajednički uraditi kako bi unaprijedili konkuretnost regiona, a time i svoju nacionalnu konkurentnost. Ovakva promišljanja i aktivnosti su nam potrebna.
Kao prvo moramo dosljedno liberalizirati trgovinu u regiji. Pozitivno je da smo do sada uspjeli potpisati većinu bilateralnih sporazuma o slobodnoj trgovini. Međutim, iskrenom analizom možemo utvrditi da oni još uvijek ne daju prave rezultate. Naime, većina naše trgovinske razmjene ipak se obavlja sa zemljama van regiona, mada je uočljiv rast trgovinske razmjene u okviru zemalja bivše Jugoslavije.
Pod okriljem Pakta stabilnosti nedavno je urađena studija koja jasno ukazuje na postojanje još uvijek velikog broja vancarinskih barijera za trgovinu u regionu. Stoga sam uvjeren da bi trebali potpisati multilateralni regionalni sporazum o trgovini čime bismo uklonili postojeći nivo bescarinske zaštite. Ovim bismo još više integrisali naša tržišta, povećali konkuretnost regije i svih zemalja pojedinačno te na taj način postali više atraktivni za strana ulaganja.
Dovoljno je osvrnuti se na primjer zemalja centralne Evrope i Baltika, koje su prije petnaestak godina bile na skoro istom stepenu razvoja kao zemlje Jugoistočne Evrope. Ove zemlje su u mnogim segmentima svojim zajedničkim aktivnostima unaprijedile pojedinačnu konkurentnost i ubrzale integraciju u EU.
Tako npr. zemlje centralne Evrope i Baltika su u periodu 1990. – 2003.g. privukle $125 milijardi na ime stranih investicija, ili oko četiri puta više nego zemlje iz našeg regiona.
Prema podacima EBRD izvoz ovih zemalja mjereno u odnosu na GDP skoro je duplo veći nego izvoz zemalja iz naše regije, prosjek deficita tekućeg računa zemalja Jugoistočne Evrope od oko 10 odsto od GDP duplo je veći nego recimo prosjek deficita tekućeg računa zemalja Centralne Evrope i Baltika. Sve ove zemlje već se nalaze u EU.

Osim dalje liberalizacije trgovine, područja na kojima trebamo intenzivirati saradnju, a koja će pozitivno uticati na unapređenje naše pojedinačne konkuretnosti, su: očuvanje stabilosti u regiji, borba protiv ilegalne imigracije, korupcije i organizovanog kriminala, a posebno razvoj regionalne infrastrukture.
U nedavno objavljenoj studiji Evropske komisije (REBIS) o stanju transportnog sektora u jugoistočnoj Evropi navedeno je da je na oko 70 odsto putne mreže potrebno izvršiti ozbiljne popravke, a da je samo oko 10 odsto željezničke infrastrukture u zadovoljavajućem stanju. Većina carinskih prelaza nije adekvatno opremljena i predstavlja smetnju za brži protok roba i ljudi. Realizacija već definiranih regionalnih projekata u oblasti infrastrukture, po uzoru na aktivnosti koje se odvijaju u vezi uspostave regionalnog tržišta enerije, svakako će voditi unapređenju konkuretnosti regije i svih njenih zemalja.
Unapređenje konkurentnosti BiH bitan je segment najvažnijeg cilja kojeg su pred sebe postavile vlasti i ljudi u BiH, a to je članstvo u EU. Svjesni smo težine reformi koje moramo provesti da bi postigli ove ciljeve. Ali za nas evropski put nema alternative. Stoga sam uvjeren da ćemo naredne godine imati puno bolju situaciju kada je u pitanju rangiranje BiH u okviru Izvještaja o globalnoj konkurentnosti.
Želim nas sve ovdje prisustne potaknuti da učinimo sve što je u našoj moći i ispunimo želju organizatora da Regionalni efonomski forum u Cavtatu postane regionalni Davos, jer se ne radi samo o prestižu organizatora nego i potrebi svih zemalja u regiji i njihovih ekonomija i njihovih poduzetnika- rekao je Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Adnan Terzić.(kraj)