Obraćanje predsjedatelja VM Adnana Terzića učesnicima Konferencije Pakta stabilnosti o slobodnoj trgovini u jugoistočnoj Europi u Bukureštu

Govori ( 06.04.2006 )
Obraćanje predsjedatelja VM Adnana Terzića učesnicima Konferencije Pakta stabilnosti o slobodnoj trgovini u jugoistočnoj Europi u Bukureštu
«Današnji sastanak za nas je iznimno važan. Pored želje svih nas da unaprijedimo trgovinu kreiranjem zone slobodne trgovine važno je da u tom procesu riješimo sve loše strane postojećeg režima trgovine, te da kroz modifikaciju ugovora o CEFTA uspostavimo, posebno želim da naglasim, fer i pravedan sistem slobodne trgovine u regiji i jasan mehanizam njenog monitoringa» (Govor objavljen u cijelosti)

Poštovane dame i gospodo, uvažene kolege,

Dozvolite mi da se najprije zahvalim našim domaćinima na mogućnosti da se danas skupimo u Bukureštu i razgovaramo o važnoj temi unapređenja međusobne trgovine. Posebno mi je zadovoljstvo biti prisutan skupu na kojem trebamo dogovoriti Zajedničku izjavu o kreiranju zone slobodne trgovine u regiji jugoistočne Evrope. Zahvalnost dugujemo Evropskoj komisiji i predstavnicima Pakta stabilnosti koji su podržali ovu inicijativu i pomažu nam da dođe do njene realizacije.

BiH već duži period inicira uspostavu slobodne trgovinske zone u regiji jugoistočne Evrope. Vjerujemo da je to efikasniji vid liberalizacije slobodne trgovine u odnosu na postojeći režim implementacije bilateralnih sporazuma o slobodnoj trgovini. Prednosti su brojne. Zona slobodne trgovine vodit će daljoj liberalizaciji trgovine, ali i jačanju konkurentnosti domaćih ekonomija na putu ka evropskim integracijama.

BiH podržava uspostavu zone slobodne trgovine na bazi novog CEFTA ugovora. Čak u postojećem sistemu implementiranja bilateralnih sporazuma o slobodnoj trgovini, podaci o trgovinskoj razmjeni jasno ukazuju da je BiH implementirala najotvoreniji režim slobodne trgovine u regiji. Sama činjenica da naša ukupna robna razmjena čini preko 100% od GDP BiH, govori u prilog da je koeficijent otvorenosti BiH za trgovinu daleko iznad prosjeka zemalja u regiji, a koji iznosi 76 procenata.

Sa druge strane, prosječna stopa rasta izvoza u regiji u posljednje tri godine, koja iznosi 16 procenata, niža je od prosječne stope rasta izvoza BiH, a koja iznosi 22 procenta. Udio trgovinske razmjene BiH sa zemljama potpisnicama sporazuma o slobodnoj trgovini čini 42 procenta od ukupne trgovinske razmjene sa svijetom, što je najviši nivo u odnosu na druge zemlje u regiji. Skoro polovina našeg izvoza koncentrisana je prema zemljama potpisnicama sporazuma o slobodnoj trgovini.

Međutim, bez obzira na sve, postojeći režim implementacije bilateralnih sporazuma o slobodnoj trgovini imao je i brojnih nedostataka. Ukupan rezultat ne može se ocijeniti kao zadovoljavajući, jer postojeći režim nije doveo do značajnijeg rasta trgovine među zemljama u regiji.

Naime, podaci jasno ukazuju da zemlje u regiji još uvijek više trguju sa zemljama van regije, nego sa zemljama u regiji, usporkos postojanju bilateralnih sporazuma o slobodnoj trgovini. Tako npr. među najvećim trgovinskim partnerima BiH u 2005 samo su dvije zemlje iz regije. Prisutan je različit stepen otvorenosti za trgovinu, što je jedan od najvećih problema. Izuzetak u svemu ovome čini trgovinska razmjena između BiH, Srbije i Crne Gore i Hrvatske, koja je rasla po daleko većim stopama nego trgovinska razmjena drugih zemalja u regiji.

Međutim, i sama trgovinska razmjena BiH sa zemljama potpisinicama sporazuma o slobodnoj trgovini u procentu većem od 80 odsto koncentrirana je samo na Hrvatsku i Srbiju i Crnu Goru. Hrvatska je najveći trgovinski partner BiH. U prošloj godini, u odnosu na 2004.g. izvoz BiH u Hrvatsku porastao je za 26 odsto, a u Srbiju i Crnu Goru za čak 30 odsto. Sa druge strane BiH je za Hrvatsku i Srbiju i Crnu Goru još uvijek najveće izvozno tržište.

Veliki nedostatak postojećeg režima slobodne trgovine leži u činjenici da nikada nije kreiran efikasan mehanizam za otklanjanje brojnih vancarinskih i najrazličitijih adminstrativnih barijera. Privreda BiH bila je žrtva postojanja ovih barijera, što jasno upućuje na zaključak da baš i nije uvijek postojala iskrena želja za uspostavom fer i pravedanog sistema trgovine u regiji. Pakt stabilnosti, koji je kreator ove inicijative, nije pratio na potreban način nivo njene implementacije. Zemlje kao što su BiH, koje nisu imale dovoljno razvijen institucionalni okvir, i koje nisu članice WTO, platile su visoku cijenu nepostojanju efikasnog mehanizma zaštite od vancarinskih barijera i nedostaku efiksnijeg mehanizma za rješavanje trgovinskih sporova.

Pored postojanja brojnih vancarinskih barijera i slabog mehanizma za rješavanje privrednih sporova, zemlje u regiji nisu pokazale potreban nivo fleksibilnosti za rješavanja problema u trgovini poljoprivrednih proizvoda, koji su u svim zemljama posebno osjetljivi. To je vodilo kompromitaciji sporazuma o slobodnoj trgovini u zemljama u regiji, pa tako i u BiH, i gubitku javne podrške, te kreiranju stalnih centara za pritisak za njihovu izmjenu ili suspenziju.

Stoga je današnji sastanak iznimno važan. Pored želje svih nas da unaprijedimo trgovinu kreiranjem zone slobodne trgovine važno je da u tom procesu riješimo sve loše strane postojećeg režima trgovine, te da kroz modifikaciju ugovora o CEFTA uspostavimo, posebno želim da naglasim, fer i pravedan sistem slobodne trgovine u regiji i jasan mehanizam njenog monitoringa.

S ovim u vezi želim ponovi istaći:

• spremnost BiH da ide u dalju liberalizaciju trgovine u regiji Jugoistočne Evrope u kontekstu sklapanja regionalnog sporazuma o slobodnoj trgovini u okviru, nove, modernizirane CEFTA-e, kao i spremnost

• BiH da u sklopu ove incijative u zadatim rokovima pristupi pregovorima oko zaključenja regionalnog sporazuma o slobodnoj trgovini.


• Međutim, naša strana insistira:

• da se pored otvaranja pregovora oko novog regionalnog sporazuma o slobodnoj trgovini, moraju otvoriti pregovori radi usaglašavanja anex-a postojećih bilateralnih sporazuma, posebno za osjetljive grupe poljoprivrednih proizvoda.Bosna i Hercegovina je trenutno u jasno dokazivom i nepovoljnom položaju i o tome već dugo govori.

Mi posebno podržavamo:

• dio Zajedničke izjave koja predviđa uspostavu efikasnog mehanizma radi rješevanja privrednih sporova. Međutim, pored ovoga, a uzimajući u obzir veoma loša iskustva BiH u implementaciji postojećih bilateralnih sporazuma o slobodnoj trgovini, naša strana smatra da se, u okviru predstojećih pregovora o novom regionalnom sporazumu, posebna pažnja treba posvetiti iznalaženju mehanizma za otklanjanje bilo kakvih necarinskih barijera za promet robama i uslugama (npr. slučajevi nepriznavanja domaćih certifikata o kvalitetu kod izvoza roba).

Uzimajući u obzir orijentaciju svih zemalja, budućih potpisnica regionalnog sporazuma o slobodnoj trgovini, ka kreiranju pretpostavki za bržu intergaciju u EU, te interes EU da integrira ove zemlje, želim podstaći Evropsku komisiju da i sa budućim članicama nove, reorganizirane CEFTA uspostavi istovjetan trgovinski režim, te im prizna dijagonalnu kumulaciju [1] porijekla roba.
Dozvolite mi da ovom prilikom skrenem pažnju i na druge oblasti od kojih će ovisiti uspjeh budućeg CEFTA ugovora. Naime, prema istraživanjima EBRD oko 80 odsto putne mreže u zemljama u regiji zahjteva značajnu rekonstrukciju. Prema istom istraživanju samo oko 10 odsto željezničke mreže zadovoljava EU standarde. Preko 80 odsto carinskih prelaza je neadekvatno i usporava trgovinu. Planiranje zajedničkih infrastrukturalnih radova u budućnosti će također biti važno za unapređenje trgovine i ekonomske integracije regije. Vjerujem da će današnji sastanak otvoriti prostor da se svi još jače i intenzivnije posvetimo riješavaju ovog problema, jer će od njegovog riješavanja zavisiti i brzina daljnjeg ekonomskog razvoja kako regiona tako i zemalja pojedinačno.

Na kraju, dozvolite mi da se još jednom zahvalim našim domaćinima, predstavnicima
Evropske komisije i Pakta stabilnosti, na pruženoj prilici da danas razgovaramo o, za sve
nas, važnoj temi. (Kraj)