Obraćanje predsjedatelja VM BiH na zasjedanju Vijeća sigurnosti UN

Govori ( 19.05.2008 )
Obraćanje predsjedatelja VM BiH na zasjedanju Vijeća sigurnosti UN
Predsjedatelj Vijeća ministara Bosne i Hercegovine dr. Nikola Špirić je govorio pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda u New Yorku. (Obraćanje predsjedatelja objavljeno u cjelosti)

Gospodine predsjedniče,
Ekselencije,
Gospodine Visoki predstavniče,
Dame i gospodo,



Dozvolite mi da vas na samom početku srdačno pozdravim i izrazim zadovoljstvo što se poslije novembra 2007 godine ponovo susrećemo ali ovaj put u značajno drugačijim okolnostima.

Kao što se sjećate Bosna i Hercegovina je u novembru prošle godine prolazila kroz prilično turbulentan period. Sa zadovoljstvom konstatujem da su domaći nosioci vlasti u tom momentu shvatili da je osnova uspjeha Bosne i Hercegovine dijalog i kompromis te su dokazali da smo sposobni da upravljamo krizom a ne da kriza upravlja nama.

U periodu od novembra do danas u mojoj zemlji se desilo dosta pozitivnih pomaka.

Savjet ministara je od oktobra do februara radio u tehničkom mandatu ali nas to nije spriječilo da se suočimo i radimo na mnogobrojnim izazovima i teškim zadacima koji su postavljeni pred nas. U svom radu smo se rukovodili sa dvije osnovne ideje, rekao bih ideje vodilje, a to su dalja integracija u Evropsku uniju i punopravno članstvo u NATO savezu.

Brisel je takvo ponašanje nagradio parafiranjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju a NATO odlukom da se Bosni i Hercegovini dodijeli faza intenzivnog dijaloga na čemu smo im posebno zahvalni. To ujedno predstavlja i ohrabrenje da nastavimo raditi dalje u ispunjavanju uslova za punopravno članstvo u NATO savezu.

Parafiranje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju je pred Savjet ministara stavilo mnogobrojne izazove. Najozbiljniji je svakako bila reforma policije, pitanje koje se bezuspješno pokušavalo riješiti jako dug period. Savjet ministara je preuzeo lidersku ulogu u vođenju ove reforme. Iako je u poslednjem trenutku dio parlamentarne većine pokazao nerazumjevanje i nespremnost da ovu reformu podrži, ja sam posebno sretan što je na kraju Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine usvojila predložene zakone čime smo ispunili i poslednji politički uslov za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Nadam se da smo iz prethodnih neuspjeha naučili lekciju da nosioci reformskih zahvata moraju biti domaće institucije a ne da one budu zaobiđene ili čak potpuno isključene kao što je bio slučaj sa Savjetom ministara BiH. Sada od Brisela sa pravom očekujemo da i formalno odredi datum potpisivanja a od domaćih institucija vlasti da nastave predano raditi na ispunjavanju obaveza koje je Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira stavio pred nas.

Savjet ministara je usvojio niz drugih važnih zakona i odluka, a posebno bih naglasio Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima, Zakon o fiskalnom savjetu, Okvirni zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, Zakon o poljoprivredi i ruralnom razviju, Zakon o sportu... Očekujemo odgovorno ponašanje od Parlamentarne skupštine BiH u smislu usvajanja predloženih zakona

Poseban akcenat smo stavili na reformu obrazovanja koju smo zaokružili usvajajući Zakon o srednjem stručnom obrazovanju, Odluku o usvajanju dokumenata potrebnih za dalju implementaciju Bolonjskog procesa u BiH, Odluku o početku rada Centra za informisanje i priznavanje dokumenata iz oblasti visokog obrazovanja, Odluku o početku rada Agencije za razvoj visokog obrazovanja, itd. Zajedno sam entitetskim premijerima i gradonačelnikom Brčko distrikta sam potpisao Memorandum o razumjevanju kojim je uspostavljena Konferencija ministara obrazovanjua u BiH kao stalno i najviše savjetodavno tijelo u ovom domenu. Uspostavljanje ovog tijela i njegovo uspješno funkcionisanje će dati jači podsticaj aktivnostima svih organa, institucija i tijela u koordinaciji obrazovnog sektora.

Pitanje saradnje sa Haškim tribunalom je pitanje koje dugo opterećuje domaće institucije i odnose unutar BiH. Institucija na čijem sam čelu je u potpunosti posvećena konačnom rješavanju ovog pitanja i zatvaranju tog poglavlja. U tom smislu činimo sve što možemo. Domaće institucije zajedno sa predstavnicima međunarodnih organizacija svakodnevno vrše pritisak na osobe za koje se sumnja da pripadaju mreži pomagača osoba osumnjičenih za ratne zločine. Predstavnik monitoring misije Evropske unije zadužene za ocjenjivanje reformskih procesa u BiH je na sastanku u februaru saradnju Bosne i Hercegovina sa Haškim tribunalom ocjenio kao zadovoljavajuću.

Nastavićemo predano raditi i na reformi javne uprave gdje smo realno u prethodnom periodu ostvarili vidljiv narpedak. Ne tvrdim da je napredak dovoljan ali su pomaci značajni.

Kada je u pitanju ekonomija, nažalost ne možemo govoriti o dobroj ekonomiji ali zato možemo govoriti o ekonomiji koja je na dobrom putu. U 2007. godini smo ostvarili realni rast bruto društvenog perioda od 6,1% ; za 2008. godinu je planiran rast od 6,5% a komparativni rast se očekuje i u 2009. i 2010 godini. Osnovni doprinos privrednom rastu se očekuje od povećanog izvoza, industrijske proizvodnje i investicija, a pogotovo ino-investicija koje pokazuju trend stalnog rasta. U toku 2007. godine su zabilježena rekordna strana ulaganja u BiH. Pitanje koje je gorući problem u BiH jeste nezaposlenost a najveći doprinos rješavanju tog pitanja jesu greenfield investicije. Upravo iz tog razloga, sam zajedno sa entitetskim premijerima donio odluku da podržimo održavanje Crans Montana Foruma u Bosni i Hercegovini sa ciljem pozitivne promocije BiH kao i privlačenja stranih investicija.

Gospodine predsjedniče,
Ekselencije,
Dame i gospodo

Sve ovo što sam naveo svjedoči o postignutom napretku u BiH, ali iskreno govoreći postoje obaveze koje nismo uspjeli zavšiti. Nismo uspjeli donijeti Zakon o državnoj imovini, obezbjediti Sporazum o metodologiji utvrđivanja stalnog koeficijenta za raspodjelu prihoda sa jedinstvenog računa, Strategiju za reformu pravosudnog sektora, strategiju za pitanje ratnih zločina, itd. Na ovim obavezama ćemo nastaviti predano raditi i uvjeren sam da ćemo doći do opšte prihvatljivih zakonskih rješenja.

Jedan od stalnih izazova sa kojim se susrećemo jeste svakako i reforma ustava. Moj stav po tom pitanju je jasan, reforma ustava se ni po koju cijenu ne može bazirati na negacijama, niti Vašingtonskog niti Dejtonskog sporazuma. Zato bih preporučio svima da se vrate Vašingtonskom i Dejtonskom sporazumu u izvornom smislu. Želim javno da upozorim da dovođenje dejtonskog ustava u pitanje može snažno ugroziti rezultate koji su postignuti do sada. Nadogradnja tog sporazuma je moguća i poželjna, ali ona mora biti plod unutrašnjeg koncenzusa i kompromisa a nikada rješenje nametnuto izvan BiH.

Ustav BiH treba reformisati na način da on ne predstavlja usko grlo na putu evro-atlantskog integrisanja, a negacija entiteta, koju neki priželjkuju, nije saveznik uspješne reforme ustava. Ona bi čak mogla predstavljati snažan poticaj generisanju nestabilnosti sa nesagledivim posljedicama.

Dopustite mi da na ovom mjestu istaknem važnost jednog pitanja koje se, namjerno ili ne, ostavlja po strani. Pitanje vladavine prava odnosno vladavine zakona je pitanje na kome počiva budućnost Bosne i Hercegovine i pravne sigurnosti njenih građana. Izgradnja pravne države je jedini garant da će BiH biti pouzdan partner međunarodnoj zajednici.

Bude li u našoj zemlji onih koji smatraju da su iznad ili izvan zakona, pa makar to bili i ministri ili najviši nosioci vlasti, nisam siguran da ćemo biti pouzdan partner bilo kome. U tom segmentu očekujem snažnu podršku međunarodne zajednice i ovog uvaženog tijela.

Takođe želim da ovom prilikom naglasim da je Bosna i Hercegovina opredjeljena za dobru susjedsku i regionalnu saradnju jer to smatramo važnom dimenzijom našeg zajedničkog puta ka evropskim integracijama.

Na samom kraju dozvolite da se zahvalim visokom predstavniku na novom pristupu koji podrazumjeva buđenje svijesti o značaju provođenja reformi u Bosni i Hercegovini izbjegavajući primjenu bonskih ovlaštenja.

Hvala na pažnji,