Speeches
Obraćanje predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH na Samitu premijera država CEI u Moldaviji
Speeches
11/28/2008
Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine dr. Nikola Špirić obratio se premijerima država Centralno-evropske inicijative (CEI) na Samitu u Kišnjevu u Moldaviji. (Govor predsjedavajućeg objavljen u cjelosti).
Predsjedavajući,
Ekselencije,
Dame i gospodo,
Dozvolite mi da vas na samom početku srdačno pozdravim i izrazim zadovoljstvo zbog ukazane prilike da učestvujem na ovom eminetnom skupu.
Takođe mi dozvolite da izrazim moju iskrenu zahvalnost našem domaćinu, Vladi Republike Moldavije, na organizaciji ovog značajnog sastanka.
Prilika je ovo da još jednom naglasimo važnost Centralno-evropske inicijative kao regionalne mreže koja je utemeljila okvir među svojih 18 zemalja članica, s ciljem jačanja saradnje među njima, unaprijeđujući njihovo učešće u procesu evropskih integracija i ubrzavajući proces tranzicije zemalja članica.
Uprkos različitom stepenu demokratskog i ekonomskog razvoja zemalja članica, kao i njihovom različitom statusu ili odnosima sa ostalim evropskim strukturama, CEI predstavlja saradnju prilagođenu vremenu, okolnostima i izazovima sa kojima živimo danas.
Saradnja unutar okvira CEI-a, i pogotovo, konsultacije u vezi sa političkim pitanjima od zajedničkog značaja, značajno su doprinijele jačanju stabilnosti, prosperiteta i ekonomskog razvoja regije, unaprijeđujući opštu klimu i bilateralne odnose među članicama. Ukupna CEI-strategija jačanja kohezije i ublažavanja podjela i razlika u razvoju između članica, značajno je doprinijela promovisanju duha zajedništva i zajedničkog djelovanja.
Mišljenja sam da je sve veća važnost interakcije između članica koje su u EU i onih koje nisu, u kontekstu zajedničkih projekata i pokretanja programa za pomoć u usvajanju evropskih standarda, kao i razmjene iskustava članica EU koja su za nas koji stojimo pred vratima ove zajednice dragocjena.
BiH očekuje snažnu podršku Evropske komisije i financijskih institucija za projekte CEI-a, posebno za projekte koji se direktno odnose na razvoj i jačanje političke, ekonomske i kulturne saradnje zemalja članica.
Ja smatram da ova inicijativa treba nastaviti da igra važnu ulogu, te da što intenzivnije preuzme liderstvo u podršci procesima društvene i ekonomske transformacije koji se odvijaju u onim članicama koje su, za sada, van Evropske unije.
Gospodine predsjedavajući,
Želim iskoristiti ovu priliku da se osvrnem i na aktivnosti koje smo mi u Bosni i Hercegovini provodili u posljednjoj godini dana, a koje su jako bitne za dalji razvoj i integraciju zemlje.
Takođe želim da istaknem šta je to što mi moramo uraditi u narednom periodu kako bi se BiH mogla nositi sa svim izazovima koji postoje i koji će biti postavljeni pred sve institucije vlasti BiH.
Bosna i Hercegovina je u 2008. godini potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom, otvorili smo pregovore o liberalizaciji viznog režima sa Evropskom unijom, stupili u novu fazu odnosa sa NATO savezom kroz Intenzivni dijalog, uspješno privodimo kraju pregovore sa Svjetskom trgovinskom organizacijom.
Kada je u pitanju ekonomija Bosne i Hercegovine, mi još uvijek ne možemo govoriti o dobroj ekonomiji ali sasvim sigurno možemo reći da je ekonomija na dobrom putu što potvrđuju i sljedeći indikatori. Iako su ti indikatori različiti u entitetima: Republici Srpskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine, zbirni podaci za BiH ukazuju da u poslednjih par godina bilježimo dinamičan rast bruto društvenog proizvoda od preko 6% te komparativni rast očekujemo i za 2008. godinu, u prvoj polovini 2008. godine rast industrijske proizvodnje iznosio je 5,8%, rast zaposlenosti 5,2%, rast plata 14,5%, rast penzija 24,8% rast deviznih rezervi od 10,7%. Ono što jeste realan izazov sa kojim se susrećemo jeste visok spoljnotrgovinski deficit, što je bio problem sa kojim su se susretale i ostale zemlje u tranziciji sve dok nisu transformisale ekonomski sektor da bude kompatibilan sa ekonomskim sektorom Evropske unije. Mišljenja sam da i ovakvi skupovi mogu pomoći na tom planu u smislu razmjene iskustava i dobrih savjeta
Sa pravom mogu reći da ne postoji sektor u BiH koji u većoj ili manjoj mjeri nije zahvaćen reformama. Neke se provedene sa više a neke sa manje uspjeha, što je to bio slučaj i u drugim zemljama u tranziciji.
Takođe sam mišljenja sam da se ne smije zanemariti činjenica da je BiH jedina zemlja u Evropi koja je paraleno vodila tri izuzetno teška i zahtjevna procesa: obnova ratom uništene zemlje i uspostavljanje povjerenja između, do juče, tri zaraćene strane, proces tranzicije i proces integracije u evro-atlantske tokove. Bez obzira što mnogi tvrde da se moglo postići i više - i ja ću se saglasiti - ostaje činjenica da je urađeno mnogo više nego što su mnogi mogli i sanjati prije samo deset godina.
Prije nekoliko dana predstavnici EU uručili su našoj zemlji novi pristup EU prema BiH „Politika Evropske unije u BiH - Put naprijed“ koju su usvojili ministri spoljnih poslova i odbrane država članica EU na zajedničkom sastanku u Briselu. Želim istaći da je ovo veoma bitan dokument, koji obavezuje Savjet ministara BiH da nastavi da bude konstantno i neprekidno posvećen ispunjavanju uslova koji znače ubrzanje puta BiH ka Evropskoj uniji. Ovaj dokument doživljavam kao poziv bosanskohercegovačkim vlastima da preuzmu odgovornost i obnove napore kako bi se neophodne reforme nastavile i osigurao napredak Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji.
Veliki napredak je postignut kada kažemo da je gotovo sigurno da se nalazimo u procesu tranzicije Kancelarije visokog predstavnika, ali mi u Bosni i Hercegovini moramo mnogo više pažnje posvetiti zajedničkoj viziji unutar BiH, koja bi značila ubrzanje njenog puta ka EU. Postoji samo jedan put, a to je otvoreni dijalog i razgovor o svim otvorenim pitanjima, jer svaki sporazum unutar BiH, jeste poziv na širi dogovor i ispunjavanje obaveza, kako bi zemlja uspjela u interesu svih. Smatram da je ispred Bosne i Hercegovine novo vrijeme koje će, nadam se, biti obilježeno duhom kompromisa i dijaloga.
Gospodine predsjedavajući,
Smatram da je ovo dobra prilika da naglasim važnost regionalne saradnje koja je, usudio bih se reči, od vitalnog značaja za dalji napredak zemalja Jugoistočne Evrope jer su dobrosusjedski odnosi i regionalna saradnja ne samo potreba nego i suština Evropske unije kao i osnovna pretpostavka za stabilnost i zaštitu zajedničkih interesa zemalja iz okruženja. Takođe sam mišljenja da efikasna regionalna saradnja može poslužiti kao snažan podsticaj daljoj integraciji regije zapadnog Balkana u Evropsku uniju.
Ja lično pozdravljam svaku inicijativu za novim oblicima regionalne saradnje, jer su razlozi za to mnogobrojni: počevši od već naglašene potrebe političkog i ekonomskog približavanja Evropskoj uniji i drugim modelima i vidovima evropskih integracija pa do upućenosti susjeda u regionu jednih na druge. Posebno pozdravljam regionalne projekte poput uspostavljanja Regionalnog centra za suzbijanje požara u Jugoistočnoj Evropi i Regionalnog mehanizma osiguranja od prirodnih nepogoda, za što je Savjet ministara BiH i zvanično potvrdio interes na sjednici održanoj ove sedmice. Smatram da su regionalni projekti u vezi sa integrisanim korištenjem unutrašnjih plovnih puteva, kao i regionalnom željezničkom i putnom infrastrukturom takođe veoma značajni.
Svaka od postojećih regionalnih inicijativa ima svoje sopstvene kriterijume i perspektive i CEI treba da radi na jačanju partnerstva sa drugim regionalnim organizacijama, kako bi pojačala efekte za region. Bosna i Hercegovina, takođe, želi ohrabriti Inicijativu da se, u saradnji sa drugim regionalnim i međunarodnim organizacijama, fokusira na aktivno učešće u iznalaženju odgovora na izazove koje aktualni trenutak nosi na unutarevropskom, ali i na globalnom planu.
Mišljenja sam da CEI predstavlja važan mehanizam i za jačanje prekogranične saradnje i intenziviranje kulturnih, naučnih i svih drugih veza, jer na ovaj način daje direktan doprinos stvaranju jakog političkog okvira za kontinuiranu saradnju i rješavanje trans-nacionalnih i preko-graničnih pitanja.
Shodno tome, CEI treba da nastavi blisku saradnju s drugim partnerima kako bi podijelio iskustvo i djelovao kao katalizator za rast i razvoj, koji će voditi ka bržoj europskoj integraciji. Zemljama zapadnog Balkana biće još uvijek potrebna kontinuirana podrška na njihovom europskom putu. Naša je nada da će nivo pomoći i u tu namjenu formirani fondovi biti dovoljni da omoguće svim zainteresovanim da sustignu ostatak kontinenta.
Ubijeđen sam da na putu ka ostvarenju željenih ciljeva, u interesu naših građana, moramo nastaviti jačati povjerenje i razumjevanje među našim zemljama.
Na kraju želim naglasiti da potpuna integracija Bosne i Hercegovine u političke i ekonomske evropske tokove svakako ostaje naš glavni cilj. Nastavljamo činiti nove napore u ispunjavanju svih obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU. I ono što je najbitnije da se postigne željeni napredak jeste to da svi mi u BiH trebamo konačno shvatiti da promjene treba da stignu iz BiH, a ne u BiH, te da svoje ponašanje uskladimo s tim. Lično ću biti posvećen realizaciji tog cilja.
Hvala na pažnji.
Ekselencije,
Dame i gospodo,
Dozvolite mi da vas na samom početku srdačno pozdravim i izrazim zadovoljstvo zbog ukazane prilike da učestvujem na ovom eminetnom skupu.
Takođe mi dozvolite da izrazim moju iskrenu zahvalnost našem domaćinu, Vladi Republike Moldavije, na organizaciji ovog značajnog sastanka.
Prilika je ovo da još jednom naglasimo važnost Centralno-evropske inicijative kao regionalne mreže koja je utemeljila okvir među svojih 18 zemalja članica, s ciljem jačanja saradnje među njima, unaprijeđujući njihovo učešće u procesu evropskih integracija i ubrzavajući proces tranzicije zemalja članica.
Uprkos različitom stepenu demokratskog i ekonomskog razvoja zemalja članica, kao i njihovom različitom statusu ili odnosima sa ostalim evropskim strukturama, CEI predstavlja saradnju prilagođenu vremenu, okolnostima i izazovima sa kojima živimo danas.
Saradnja unutar okvira CEI-a, i pogotovo, konsultacije u vezi sa političkim pitanjima od zajedničkog značaja, značajno su doprinijele jačanju stabilnosti, prosperiteta i ekonomskog razvoja regije, unaprijeđujući opštu klimu i bilateralne odnose među članicama. Ukupna CEI-strategija jačanja kohezije i ublažavanja podjela i razlika u razvoju između članica, značajno je doprinijela promovisanju duha zajedništva i zajedničkog djelovanja.
Mišljenja sam da je sve veća važnost interakcije između članica koje su u EU i onih koje nisu, u kontekstu zajedničkih projekata i pokretanja programa za pomoć u usvajanju evropskih standarda, kao i razmjene iskustava članica EU koja su za nas koji stojimo pred vratima ove zajednice dragocjena.
BiH očekuje snažnu podršku Evropske komisije i financijskih institucija za projekte CEI-a, posebno za projekte koji se direktno odnose na razvoj i jačanje političke, ekonomske i kulturne saradnje zemalja članica.
Ja smatram da ova inicijativa treba nastaviti da igra važnu ulogu, te da što intenzivnije preuzme liderstvo u podršci procesima društvene i ekonomske transformacije koji se odvijaju u onim članicama koje su, za sada, van Evropske unije.
Gospodine predsjedavajući,
Želim iskoristiti ovu priliku da se osvrnem i na aktivnosti koje smo mi u Bosni i Hercegovini provodili u posljednjoj godini dana, a koje su jako bitne za dalji razvoj i integraciju zemlje.
Takođe želim da istaknem šta je to što mi moramo uraditi u narednom periodu kako bi se BiH mogla nositi sa svim izazovima koji postoje i koji će biti postavljeni pred sve institucije vlasti BiH.
Bosna i Hercegovina je u 2008. godini potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom, otvorili smo pregovore o liberalizaciji viznog režima sa Evropskom unijom, stupili u novu fazu odnosa sa NATO savezom kroz Intenzivni dijalog, uspješno privodimo kraju pregovore sa Svjetskom trgovinskom organizacijom.
Kada je u pitanju ekonomija Bosne i Hercegovine, mi još uvijek ne možemo govoriti o dobroj ekonomiji ali sasvim sigurno možemo reći da je ekonomija na dobrom putu što potvrđuju i sljedeći indikatori. Iako su ti indikatori različiti u entitetima: Republici Srpskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine, zbirni podaci za BiH ukazuju da u poslednjih par godina bilježimo dinamičan rast bruto društvenog proizvoda od preko 6% te komparativni rast očekujemo i za 2008. godinu, u prvoj polovini 2008. godine rast industrijske proizvodnje iznosio je 5,8%, rast zaposlenosti 5,2%, rast plata 14,5%, rast penzija 24,8% rast deviznih rezervi od 10,7%. Ono što jeste realan izazov sa kojim se susrećemo jeste visok spoljnotrgovinski deficit, što je bio problem sa kojim su se susretale i ostale zemlje u tranziciji sve dok nisu transformisale ekonomski sektor da bude kompatibilan sa ekonomskim sektorom Evropske unije. Mišljenja sam da i ovakvi skupovi mogu pomoći na tom planu u smislu razmjene iskustava i dobrih savjeta
Sa pravom mogu reći da ne postoji sektor u BiH koji u većoj ili manjoj mjeri nije zahvaćen reformama. Neke se provedene sa više a neke sa manje uspjeha, što je to bio slučaj i u drugim zemljama u tranziciji.
Takođe sam mišljenja sam da se ne smije zanemariti činjenica da je BiH jedina zemlja u Evropi koja je paraleno vodila tri izuzetno teška i zahtjevna procesa: obnova ratom uništene zemlje i uspostavljanje povjerenja između, do juče, tri zaraćene strane, proces tranzicije i proces integracije u evro-atlantske tokove. Bez obzira što mnogi tvrde da se moglo postići i više - i ja ću se saglasiti - ostaje činjenica da je urađeno mnogo više nego što su mnogi mogli i sanjati prije samo deset godina.
Prije nekoliko dana predstavnici EU uručili su našoj zemlji novi pristup EU prema BiH „Politika Evropske unije u BiH - Put naprijed“ koju su usvojili ministri spoljnih poslova i odbrane država članica EU na zajedničkom sastanku u Briselu. Želim istaći da je ovo veoma bitan dokument, koji obavezuje Savjet ministara BiH da nastavi da bude konstantno i neprekidno posvećen ispunjavanju uslova koji znače ubrzanje puta BiH ka Evropskoj uniji. Ovaj dokument doživljavam kao poziv bosanskohercegovačkim vlastima da preuzmu odgovornost i obnove napore kako bi se neophodne reforme nastavile i osigurao napredak Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji.
Veliki napredak je postignut kada kažemo da je gotovo sigurno da se nalazimo u procesu tranzicije Kancelarije visokog predstavnika, ali mi u Bosni i Hercegovini moramo mnogo više pažnje posvetiti zajedničkoj viziji unutar BiH, koja bi značila ubrzanje njenog puta ka EU. Postoji samo jedan put, a to je otvoreni dijalog i razgovor o svim otvorenim pitanjima, jer svaki sporazum unutar BiH, jeste poziv na širi dogovor i ispunjavanje obaveza, kako bi zemlja uspjela u interesu svih. Smatram da je ispred Bosne i Hercegovine novo vrijeme koje će, nadam se, biti obilježeno duhom kompromisa i dijaloga.
Gospodine predsjedavajući,
Smatram da je ovo dobra prilika da naglasim važnost regionalne saradnje koja je, usudio bih se reči, od vitalnog značaja za dalji napredak zemalja Jugoistočne Evrope jer su dobrosusjedski odnosi i regionalna saradnja ne samo potreba nego i suština Evropske unije kao i osnovna pretpostavka za stabilnost i zaštitu zajedničkih interesa zemalja iz okruženja. Takođe sam mišljenja da efikasna regionalna saradnja može poslužiti kao snažan podsticaj daljoj integraciji regije zapadnog Balkana u Evropsku uniju.
Ja lično pozdravljam svaku inicijativu za novim oblicima regionalne saradnje, jer su razlozi za to mnogobrojni: počevši od već naglašene potrebe političkog i ekonomskog približavanja Evropskoj uniji i drugim modelima i vidovima evropskih integracija pa do upućenosti susjeda u regionu jednih na druge. Posebno pozdravljam regionalne projekte poput uspostavljanja Regionalnog centra za suzbijanje požara u Jugoistočnoj Evropi i Regionalnog mehanizma osiguranja od prirodnih nepogoda, za što je Savjet ministara BiH i zvanično potvrdio interes na sjednici održanoj ove sedmice. Smatram da su regionalni projekti u vezi sa integrisanim korištenjem unutrašnjih plovnih puteva, kao i regionalnom željezničkom i putnom infrastrukturom takođe veoma značajni.
Svaka od postojećih regionalnih inicijativa ima svoje sopstvene kriterijume i perspektive i CEI treba da radi na jačanju partnerstva sa drugim regionalnim organizacijama, kako bi pojačala efekte za region. Bosna i Hercegovina, takođe, želi ohrabriti Inicijativu da se, u saradnji sa drugim regionalnim i međunarodnim organizacijama, fokusira na aktivno učešće u iznalaženju odgovora na izazove koje aktualni trenutak nosi na unutarevropskom, ali i na globalnom planu.
Mišljenja sam da CEI predstavlja važan mehanizam i za jačanje prekogranične saradnje i intenziviranje kulturnih, naučnih i svih drugih veza, jer na ovaj način daje direktan doprinos stvaranju jakog političkog okvira za kontinuiranu saradnju i rješavanje trans-nacionalnih i preko-graničnih pitanja.
Shodno tome, CEI treba da nastavi blisku saradnju s drugim partnerima kako bi podijelio iskustvo i djelovao kao katalizator za rast i razvoj, koji će voditi ka bržoj europskoj integraciji. Zemljama zapadnog Balkana biće još uvijek potrebna kontinuirana podrška na njihovom europskom putu. Naša je nada da će nivo pomoći i u tu namjenu formirani fondovi biti dovoljni da omoguće svim zainteresovanim da sustignu ostatak kontinenta.
Ubijeđen sam da na putu ka ostvarenju željenih ciljeva, u interesu naših građana, moramo nastaviti jačati povjerenje i razumjevanje među našim zemljama.
Na kraju želim naglasiti da potpuna integracija Bosne i Hercegovine u političke i ekonomske evropske tokove svakako ostaje naš glavni cilj. Nastavljamo činiti nove napore u ispunjavanju svih obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU. I ono što je najbitnije da se postigne željeni napredak jeste to da svi mi u BiH trebamo konačno shvatiti da promjene treba da stignu iz BiH, a ne u BiH, te da svoje ponašanje uskladimo s tim. Lično ću biti posvećen realizaciji tog cilja.
Hvala na pažnji.