Obraćanje predsjedavajućeg Vijeća ministara na Regionalnom energetsкom forumu

Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine dr. Niкola Špirić obratio se učesnicima dvodnevnog Regionalnog energetsкog foruma кoji se, u organizaciji Evropsкe banкe za obnovu i razvoj (EBRD) i Energetsкe zajednice, održava u Sarajevu.(Govor objavljen u cjelosti)

VAŠA EKSELENCIJO KOMESARU PIBALGS,
UVAŽENI PREDSJEDNIČE MIROU,
MINISTRI, EKSELENCIJE,
DAME I GOSPODO,

POŠTOVANI PRIJATELJI,

Velika mi je čast da vam poželim dobrodošlicu u ime Savjeta ministara Bosne i Hercegovine na Regionalni energetski forum, koji su EBRD i Energetska zajednica odlučili da organizuju ovdje u Sarajevu.

Fokus današnjeg događaja, usmjeren na investicije u oblast proizvodnje električne energije i obnovljivih izvora energije, izuzetno je privlačan. Sve bitne analize koje se tiču energetskog razvoja u južnoj i jugoistočnoj Evropi koncentrišu se na ova pitanja, ukazujući time na značajne potrebe za investicijama i ulogu obnovljivih izvora. Stoga je opravdano reći da naše diskusije u vezi s ovim nisu samo pravovremene, već i da su u skladu sa stvarnim životnim potrebama.

Zbog toga mi predstavlja zadovoljstvo da vam mogu poželiti dobrodošlicu u Sarajevo na Regionalni energetski forum za vrijeme mandata Bosne i Hercegovine kao predsjedavajuće Energetskom zajednicom. Dozvolite mi da napomenem da je u decembru 2008. godine, kada je preuzimala predsjedavanje, Bosna i Hercegovina jasno naglasila da su promocija investicija u oblasti energetike i eksplicitno fokusiranje na energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije dva ključna prioriteta u radu. Iz tog razloga želim, u ime Energetske zajednice, izraziti naše stanovište i uvjerenje da će ovaj događaj dati efikasan doprinos konkretnim rezultatima u oba pravca, kako na regionalnom, tako i na državnom nivou.

U smislu regionalne perspektive, želio bih podsjetiti da su se sve Ugovorne strane politički i pravno obavezale na poštivanje zahtjeva Sporazuma, dijeleći tako energetsku politiku EU, koja postepeno prerasta u energetsku politiku Evrope.

Dopustite da Vas uvjerim da će Bosna i Hercegovina ostati opredijeljena da slijedi ovaj put napretka. Stoga dodatno želim naglasiti našu zahvalnost Evropskoj komisiji i EBRD-u na njihovoj aktivnoj svakodnevnoj podršci Bosni i Hercegovini na njenom reformskom putu u svim sektorima, uključujući i energetiku.

Komesaru Pibalgs i predsjedniče Mirow, dozvolite da Vas uvjerim da veoma cijenimo pomoć institucija koje predstavljate, kao i Vaš lični angažman, budući da vjerujemo da su to napori koji doprinose evropskoj perspektivi Bosne i Hercegovine.

Dopustite da dodam par detalja u vezi sa mogućim investicijama u resurse obnovljive energije Bosne i Hercegovine. Kao što Vam je možda već poznato, Bosna i Hercegovina je i dalje većinski izvoznik električne energije u regiji zahvaljujući svojim autohtonim vodenim i ugljenim resursima. Ostvaruje se značajna proizvodnja električne energije iz vodenih izvora. U zavisnosti od hidroloških uslova, do 45% (procjene za 2010. godinu navode 6000 GWh) od ukupne proizvodnje može biti iz hidroelektrana čiji instalisani hidro kapacitet predstavlja oko 57% (2000MW) ukupnog instalisanog kapaciteta.

Budući da nije iskorišten puni kapacitet svih hidro-proizvodnih jedinica, može se očekivati dodatno širenje hidro-sistema. Procijenjeno je da je trenutno samo oko 40% iskoristive hidroenergije u upotrebi. Takođe, postoji značajan potencijal za razvoj malih hidroelektrana. Nedavno provedenom Studijom energetskog sektora ustanovljeno je skoro 300 MW u planiranim malim hidroelektranama, dok bi budući potencijal mogao dostići i do 1000 MW. Drugi potencijalni obnovljivi izvori energije u BiH uključuju biomasu, vjetroenergiju, solarnu i geotermalnu energiju. Biomasa, takođe, predstavlja bitan resurs budući da Bosna i Hercegovina raspolaže značajnom drvnom industrijom, gdje čak 30% drveta biva neiskorišteno i moglo bi poslužiti kao biomasa.

Studija energetskog sektora utvrdila je potencijale za hidro-proizvodnju, čiji je ukupan kapacitet 1824 MW u Federaciji BiH i 1177 MW u Republici Srpskoj, što ukupno iznosi oko 3000 MW. Ovo predstavlja značajan resurs i za mnoge od ovih elektrana su pripremljene studije predizvodljivosti, preliminarni projekti ili finansijske studije. Iskorištavanje ovog potencijala se uklapa u energetsku politiku EU, a naročito kada je riječ o EU direktivi 20/20/20 za energetsku politiku.

DAME I GOSPODO,

Svjesni smo da sa stanovišta značajnih investicija u energetski sektor regionalni pristup ima bolje šanse za uspjeh. Privlačenje investicija, uključujući i investicije u proizvodnju električne energije i obnovljive izvore energije, pitanje je koje je odavno prešlo državne granice. Zbog toga smo se – uprkos poteškoćama – opredijelili da napredujemo zajedno sa ostalim stranama potpisnicama Sporazuma o osnivanju Energetske zajednice ka uspostavljanju zajedničkog investicijskog okvira.

U cilju pravilnog usklađivanja napora, kako na regionalnom, tako i na državnom nivou, nastavićemo se oslanjati na pomoć Energetske zajednice i EBRD-a. Svakako, potrebno je istaći i pomoć koju pružaju ostali donatori i međunarodne finansijske institucije.

Želim svakako iskoristiti ovu priliku da naglasim da će razvoj energetskih kapaciteta i ulaganje u energiju kreirati nova radna mjesta i svakako ubrzati ekonomski rast i zemlje i regiona. Sve je to izuzetno važno u aktuelnom trenutku globalne finansijsko ekonomske kriza kada razvoj energetskog sektora mora poslužiti kao jedan od odgovora za oporavak ekonomskog rasta.

Stoga Vas u zaključku želim uvjeriti da smo mi u Bosni i Hercergovini opredijeljeni da ovim putem napretka kročimo zajedno sa našim partnerima u kontekstu Sporazuma o Energetskoj zajednici i evropske perspektive naše zemlje.

Hvala na pažnji.