ODRŽANA 178. SJEDNICA VIJEĆA MINISTARA BiH

Vijeće ministara BiH na današnjoj sjednici u Sarajevu jednoglasno je prihvatilo više prijedloga sporazuma te pokrenulo inicijative kojima će biti osigurano više od 64 milijuna eura usmjerenih, između ostalog, za projekte energetske učinkovitosti u entitetima te razvojne projekte u lokalnim zajednicama, kao i infrastrukturne projekte. 

FINANCIRANJE PROGRAMA AKTIVNOSTI PREKOGRANIČNE SURADNJE BiH – SRBIJA

 

Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog sporazuma o financiranju programa aktivnosti prekogranične suradnje Bosna i Hercegovina – Srbija za 2018. godinu između Europske komisije, Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Srbije, vrijedan 2.352.941 eura.

Doprinos Europske unije za 2018. godinu je dva milijuna eura, a 352.941 euro osigurat će korisnici granta, uglavnom niže razine vlasti.

Cilj programa je unapređenje socijalno-ekonomskog razvoja u pograničnom području između  Bosne i Hercegovine i Republike Srbije.

Ukupno procijenjena vrijednost programa u srednjoročnom razdoblju 2018. - 2020 je 6.823.529

eura, od čega EU financira grantom 5.800.000 eura, a 1.023.529 eura sufinanciraju korisnici

granta.

Programom je obuhvaćena 31 općina u Srbiji i 67 općina u Bosni i Hercegovini. Rok za izvršenje ovog sporazuma o financiranju je 12 godina, odnosno razdoblje operativne provedbe šest godina od stupanja na snagu.

Ministarstvo financija i trezora dostavit će Prijedlog sporazuma s osnovama za njegovo zaključivanje Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru, a za bh. potpisnika je predložen direktor Direkcije za europske integracije.   

 

             ZA ENERGETSKU UČINKOVITOST 19,5 MILIJUNA EURA GRANTA VLADE SR NJEMAČKE

 

        Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog sporazuma o financiranju i projektu između KfW-a, Frankfurt na Majni (KfW), i Bosne i Hercegovine (primatelj), koju predstavlja Ministarstvo financija i trezora, i Federacije Bosne i Hercegovine, koju predstavljaju Federalno ministarstvo financija i Federalno ministarstvo prostornog uređenja (agencije za izvršenje projekta), u iznosu 9.500.000,00 eura – Energetska učinkovitost u javnim zgradama, s Osnovama za njegovo zaključivanje.

        Na sjednici je utvrđen  i Prijedlog sporazuma o financiranju i projektu između KfW-a,

        Frankfurt na Majni (KfW), i Bosne i Hercegovine (primatelj), koju predstavlja Ministarstvo financija i trezora, i Republike Srpske, koju predstavljaju Ministarstvo financija i Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju (agencija za izvršenje projekta), u iznosu 10 milijuna eura – Energetska učinkovitost u javnim zgradama, s Osnovama za zaključivanje ovog sporazuma.

        Cilj ovih projekata je osigurati energetsku učinkovitost javnih objekata entiteta, uz  prihvatljive troškove, što za cilj ima unapređenje uvjeta života stanovnika.

        Grant sredstva za ove projekte osigurala je Vlada SR Njemačke.

        Pojedinačni prijedlozi sporazuma bit će dostavljeni Predsjedništvu BiH, a za bh. potpisnika je predložen ministar financija i trezora.

 

           REALIZACIJA PROJEKTA AUTOCESTA / BRZA CESTA SARAJEVO – BEOGRAD – SARAJEVO

 

        Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog sporazuma između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Srbije o suradnji na realizaciji Projekta autocesta / brza

        cesta Sarajevo – Beograd – Sarajevo, s Izvješćem o obavljenim pregovorima. Sporazumom se definira koordiniranje aktivnosti na realizaciji Projekta izgradnje autoceste / brze ceste Sarajevo – Beograd – Sarajevo, kao i plan aktivnosti u vezi s izgradnjom međudržavnog mosta preko rijeke Save, na lokaciji Sremska Rača – Rača, zajedničke točke autoceste / brze ceste  na granici Bosne i Hercegovine i Republike Srbije.

        Dvije države, u skladu s ovim sporazumom, suglasne su da dogovaraju plan aktivnosti u vezi s izgradnjom novog zajedničkog graničnog prijelaza na lokaciji Sremska Rača – Rača i izgradnjom/rekonstrukcijom graničnog prijelaza  na lokaciji Kotroman – Vardište.       

        Prijedlog sporazuma bit će dostavljen Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru, a za bh. potpisnika predložen je ministar komunikacija i prometa.

 
MODERNIZACIJA HE „ČAPLJINA“

 

        Vijeće ministara BiH prihvatilo je inicijativu Ministarstva financija i trezora za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma o zajmu i projektu između KfW-a, Frankfurt

        na Majni (KfW), i Bosne i Hercegovine, koju predstavlja Ministarstvo financija i trezora (zajmoprimac), i Federacije Bosne i Hercegovine, koju predstavlja Federalno ministarstvo financija, i Elektroprivrede HZ Herceg-Bosne d. d. Mostar (EP HZHB) (agencija za izvršenje projekta) u iznosu 15 milijuna eura - Rehabilitacija i modernizacija Pumpno-akumulacijske hidroelektrane "Čapljina".  

        Cilj je produženje životnog vijeka Pumpno-akumulacijske hidroelektrane "Čapljina",          odnosno zamjena dotrajale opreme i modernizacija postrojenja starog 40 godina.      

        Očekuje se povećanje moguće proizvodnje električne energije te povećanje raspoloživosti hidroelektrane za pružanje pomoćnih usluga elektroenergetskom sustavu (EES) BiH i bloku

        Srbija/Hrvatska/BiH.

         Indirektnu korist od ovog projekta imat će lokalna zajednica, kao i svi korisnici EES-a u Bosni i Hercegovini. Lokalna zajednica će imati stabilniji prihod u vidu naknada iz proizvedene električne energije zbog manjeg broja zastoja, a svi korisnici EES-a u vidu stabilnijeg i kvalitetnijeg snabdijevanja električnom energijom.

 

          PRIHVAĆENA INICIJATIVA ZA JAČANJE ZAŠTITE OD POPLAVA U SLIVU SAVE

 

Vijeće ministara BiH prihvatilo je inicijativu Ministarstva financija i trezora za vođenje          pregovora radi zaključivanja Ugovora o financiranju (mjere zaštite od poplava Republike Srpske) između Bosne i Hercegovine i Republike Srpske i Europske investicijske banke, u iznosu 19 milijuna eura.

        Radi se o drugoj fazi realizacije Projekta mjere zaštite od poplava u Republici Srpskoj, u        okviru koje će biti nastavljene aktivnosti na izgradnji nasipa u općinama u ovom bh. entitetu.         Cilj je značajno povećati otpornost u slučaju poplava u prioritetnim područjima u slivu rijeke Save.

        Ukupna vrijednost ove faze realizacije Projekta procijenjena je na 41,83 milijuna eura te će,         uz 19 milijuna eura kreditnih sredstava od EIB-a, 22,08 milijuna biti osigurano od domaće          kontribucije i iz drugih izvora.

 

USVOJENI PRAVILNICI

 

Vijeće ministara BiH usvojilo je Pravilnik o izgledu i načinu korištenja zaštićenog znaka oznake podrijetla, oznake zemljopisnog podrijetla i oznake zajamčeno tradicionalnog specijaliteta prehrambenih proizvoda.

Ovim pravilnikom uređuje se izgled i način korištenja zaštićenog znaka oznake u Bosni i Hercegovini te način izdavanja znaka.

Na ovaj način vrše se usklađivanje s Pravilnikom o sustavima kvalitete za prehrambene proizvode, prvenstveno u pogledu termina zaštićenih oznaka.      

Vijeće ministara BiH usvojilo je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o metodama za kontrolu meda i drugih pčelinjih proizvoda, radi usuglašavanja postojećih metoda o kontroli kvalitete meda u BiH s međunarodnim standardima.       

Ovim pravilnikom se utvrđuju uvjeti koje u pogledu sastava mora ispunjavati  med i drugi pčelinji proizvodi prilikom stavljanja na tržište te štite prava potrošača da dobiju  točne i jasne informacije o hrani koja se konzumira.

Dopunama Pravilnika uvrštena je HPLC metoda za određivanje šećera u medu.

Agencija za sigurnost hrane BiH je pripremila izmjene i dopune Pravilnika na osnovi prijedloga subjekata u poslovanju s hranom i laboratorija koji vrše kontrolu kvaliteta meda i drugih pčelinjih proizvoda, kao i promjena koje su se odvijale u ovom segmentu na tržištu primjenom novih metoda za kontrolu meda.

Vijeće ministara BiH usvojilo je Pravilnik o voćnim sokovima i određenim sličnim proizvodima namijenjenim za ishranu ljudi, kojim se vrši usuglašavanje s europskom pravnom stečevinom u ovoj oblasti.

Donošenjem ovog pravilnika  štite se  potrošači i stvaraju jednaki uvjeti za proizvođače, čime se unapređuje njihova konkurentnost.

Pravilnik sadrži pet aneksa kojima se precizno definiraju nazivi proizvoda, osobine, dozvoljeni sastojci i postupci koji se koriste u proizvodnji, sirovine, posebno deklariranje ili označavanje pojedinih proizvoda. Također, istaknute su odredbe za voćne nektare, kao i za određene zahtjeve kvaliteta voćnih sokova i kaša.    

U PROŠLOJ GODINI ODA POMOĆ U BiH POVEĆANA ZA GOTOVO 70 % 

Članice Foruma za koordinaciju razvojnih partnera u Bosni i Hercegovini alocirale su ukupno 726,57 milijuna eura službene razvojne pomoći (ODA) u 2018. godini, od čega su 206,09 milijuna eura grantovi, a 520,48 milijuna eura zajmovi. To je za 298,86 milijuna eura ili 69,9 % više u usporedbi s 2017. godinom.

Navodi se ovo u Izvješću Ministarstva financija i trezora Pregled aktivnosti razvojnih partnera 2018. godine, koje je usvojilo Vijeće ministara BiH. 

Najveći zajmodavci su bili Europska investicijska banka (EIB), Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), Svjetska banka i Njemačka, dok su Europska unija, Sjedinjene Američke Države / USAID, Švicarska i Švedska/Sida osigurale najviše grant sredstava.

Najveći udio međunarodne razvojne pomoći u 2018. godini izdvojen je u sektorima prometa
50 %, konkurentnost i inovacija l7 %  te demokracije i upravljanja 8 %.

Ministarstvo financija i trezora nastavit će aktivnosti daljnjeg jačanja suradnje s razvojnim partnerima u Bosni i Hercegovini u cilju efikasnijeg korištenja ODA pomoći, a u skladu s prioritetima Bosne i Hercegovine i načelima definiranim u Globalnom partnerstvu za efikasnu razvojnu suradnju.

Izvješće će biti objavljeno na web-stranici Ministarstva financija i trezora te Foruma za koordinaciju razvojnih partnera.

  

         USVOJEN  SREDNJOROČNI PROGRAM RADA VMBiH 2020. – 2022.

 

        Vijeće ministara BiH usvojilo je Srednjoročni program rada od 2020. do 2022. godine,         kao plansku osnovu za kvalitetno upravljanje razvojem, uz prihvaćene izmjene na sjednici.          Riječ je o pregledu srednjoročnih ciljeva s pokazateljima praćenja, čijom će realizacijom 55 institucija, koje za svoj rad odgovaraju Vijeću ministara BiH, doprinijeti ostvarenju općih i strateških ciljeva koji su identificirani u dokumentu „Strateški okvir za BiH“.

Strateški ciljevi razvoja su makroekonomska stabilnost, razvoj konkurentnog ekonomskog okruženja i ljudskih resursa, povećanje industrijske konkurentnosti, unapređenje kulture i kreativnih sektora, ravnomjeran regionalni razvoj, poboljšanje upravljanja okolišem, brži razvoj poljoprivrede, energetskih potencijala, s naglaskom na obnovljive izvore i energetsku efikasnost i ruralni razvoj, povećanje mogućnosti zapošljavanja, promocija inkluzivnosti u obrazovanju, smanjenje siromaštva, unapređenje zdravstvene zaštite i ubrzanje procesa tranzicije.

Program sadrži tabelarni prikaz Akcijskog plana, s pregledom zakona i drugih propisa i razvojno-investicijskih projekata/programa s financijskim pregledom po srednjoročnim ciljevima.

Opći principi razvoja povezani su sa strategijom Europa 2020 i strategijom Jugoistočna Europa 2020, uključujući principe razvoja: integriran, pametan, održiv, inkluzivni rast i princip upravljanja u funkciji rasta.

Srednjoročni program rada Vijeća ministara BiH bit će objavljen na web-stranicama Vijeća ministara BiH i Direkcije za ekonomsko planiranje. 

 

RATIFIKACIJA  

 

Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog odluke o ratifikaciji Ugovora o grantu (Koridor Vc u RS – dio I) između Bosne i Hercegovine i Europske banke za obnovu i razvoj koji se odnosi na investicijski grant iz programa Europskog zajedničkog fonda za Zapadni Balkan, vrijedan 12,9 milijuna eura.

Utvrđen je i Prijedlog odluke o ratifikaciji amandmana na Rimski statut Međunarodnog kaznenog suda (Kampala amandmani).

Pojedinačni prijedlozi odluka bit će dostavljeni Predsjedništvu BiH u daljnji postupak ratifikacije.

  

USVOJENA INFORMACIJA O FISKALNOJ ODRŽIVOSTI ZA BiH

 

Vijeće ministara BiH razmotrilo je i usvojilo Informaciju o fiskalnoj održivosti za Bosnu i Hercegovinu, koju je pripremila Direkcija za ekonomsko planiranje BiH.

Bosna i Hercegovina, u usporedbi s drugim tranzicijskim zemljama, ima umjerenu zaduženost, odnosno razinu javnog duga u iznosu 34,7 % BDP-a, što predstavlja održivu razinu duga. Osim toga, posljednjih godina sektor opće vlade bilježi proračunske suficite, pa je i s ovog stanovišta održiva fiskalna politika Bosne i Hercegovine.

Ostvareni suficit i održiva razina javnog duga doveli su do još jednog povoljnog pokazatelja održivosti, a to je smanjenje potrebe za financiranjem.

Ono što bi se moglo identificirati kao potencijalni rizik za fiskalnu održivost Bosne i Hercegovine u srednjem roku su: ekonomski rast, proračunska bilanca, povećanje udjela direktnog duga entiteta u ukupnom vanjskom dugu, povećanje servisa javnog duga, a osobito unutarnjeg, kamatno opterećenje, kamatne stope, rizici deviznog tečaja, rizik refinanciranja, ali i kreditni rejting.

       

EKONOMSKI RAST 2,3 %

 

Vijeće ministara BiH upoznato je s Informacijom o kretanju makroekonomskih pokazatelja za siječanj – lipanj 2019. godine, u kojoj se procjenjuje da je Bosna i Hercegovina ostvarila ekonomski rast od 2,3 %. 

Usporavanje ekonomskog rasta u odnosu na prethodnu godinu u velikoj mjeri posljedica je slabljenja ekonomskih kretanja u međunarodnom ekonomskom okruženju, prvenstveno u zemljama Europske unije. 

Nastavljen je rast zaposlenih, i u lipnju ove godine prosječan broj zaposlenih iznosio je 815,7 tisuća, što je porast za 2,3 % u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Za prvih sedam mjeseci ove godine prikupljeno je 9,1 milijardu javnih prihoda, što je za 4,7 %  više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. 

       

 USVOJENO IZVJEŠĆE O DRŽAVNOJ POMOĆI U BiH U 2018. GODINI

 

Vijeće ministara BiH usvojilo je Izvješće o državnoj pomoći u Bosni i Hercegovini u 2018. godini, iz kojeg je vidljivo da je došlo do njezina smanjenja  u odnosu na prethodne dvije godine, a pozitivni pokazatelj je i što dominira državna pomoć dostupna cijelom gospodarstvu (horizontalna) nad sektorskom (vertikalnom) državnom pomoći.

U BiH je u 2018. godini dodijeljena državna pomoć u ukupnom iznosu 289.991.741,00 KM, što je za 30.103.007,00 KM, odnosno 9,4 % manje u odnosu na 2017. godinu, a za 51.241.483,00 KM ili 15,01 % manje u odnosu na 2016. godinu.

Prema Izvješću Vijeća za državnu pomoć BiH, udio državne pomoći u BDP-u BiH u 2018. godini iznosio je 0,88 %, u 2017. godini 0,99 %, a u 2016. godini 1,10 %.

Istodobno, državna pomoć po stanovniku u 2018. godini iznosila je 82,12 KM, što predstavlja smanjenje za 9,4 % u odnosu na 2017. godinu.  

Državna pomoć u sektoru industrije i usluga (horizontalna + vertikalna + regionalna) dodijeljena je u apsolutnom iznosu 72.031.001,00 KM, čime ona sudjeluje s 24,83 % u ukupno dodijeljenoj državnoj pomoći u 2018. godini.

Sektoru poljoprivrede i ribarstva u 2018. godini dodijeljena je državna pomoć u apsolutnom iznosu 167.773.140,00 KM, odnosno više od 57 % ukupno dodijeljene državne pomoći u 2018. godini.

Državna pomoć male vrijednosti u ukupno dodijeljenoj državnoj pomoći u 2018. godini sudjeluje s 11,99 % i iznosi 34.794.647,00 KM, dok državna pomoć za obavljanje usluge od općeg ekonomskog interesa u ukupno dodijeljenoj državnoj pomoći u 2018. godini sudjeluje s 5,3 % i iznosi 15.392.943,00 KM.

Među vrstama/instrumentima korištenim za dodjelu državne pomoći dominiraju subvencije/poticaji, nepovratna pomoć i grantovi, koji u ukupno dodijeljenoj državnoj pomoći u 2018. godini sudjeluju s 87,47 %.

 

PUNOPRAVNO ČLANSTVO U EU STRATEŠKI PRIORITET BiH

 

Vijeće ministara BiH usvojilo je dokument „Bosna i Hercegovina – izvješće o razvoju – godišnje izvješće 2018.“, koji je pripremila Direkcija za ekonomsko planiranje BiH.

U Bosni i Hercegovini je u 2018. godini ostvaren ekonomski rast, uz smanjenje nezaposlenosti, kao i smanjenje javnog duga države.

Jedan od prioriteta u Bosni i Hercegovini je uspostavljanje jedinstvenog ekonomskog prostora kojim bi se uklonile prepreke za slobodno kretanje robe i usluga.

Punopravno članstvo u EU-u je jedan od strateških prioriteta Bosne i Hercegovine. Pokretanje reformskih procesa, aktivno sudjelovanje u ekonomskom dijalogu s EK i državama članicama EU-a, podrška usvajanju Globalnog programa za održivi razvoj do 2030., usvajanje i provedba novog okvira RJU, izrada ostalih sektorskih strategija kao i efikasna i profesionalna javna uprava, vladavina prava i borba protiv korupcije su ključni izazovi koje trebamo prevladati na tom putu, navodi se, između ostalog, u ovom izvješću.

                                                                     (kraj)