Održana 159. sjednica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine

ZATRAŽITI UKIDANJE CARINA NA ROBU IZ BOSNE I HERCEGOVINE 

Vijeće ministara BiH razmotrilo je Informaciju o uvođenju carina za uvoz proizvoda iz BiH na Kosovo* te je od kosovske strane zatražilo da hitno ukine pristojbe na robu iz BiH jer su u suprotnosti s CEFTA sporazumom.

Također, zaključeno je da se Europska komisija treba hitno uključiti u rješavanje ovog problema i da za sada Bosna i Hercegovina neće razmatrati mogućnost uvođenja kontramjera.

Prije dva dana Vlada Kosova* donijela je odluku o uvođenju carina od 100 posto na robu iz BiH i Srbije, ali Bosna i Hercegovina nije o tome službeno obaviještena, nego je odluka objavljena na web-stranici nadležnog kosovskog ministarstva.

 

UNAPREĐIVANJE BORBE PROTIV MEĐUNARODNOG KRIMINALA I TERORIZMA

Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog osnova za zaključivanje Sporazuma o suradnji između Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine i Ministarstva unutarnje sigurnosti Sjedinjenih Američkih Država o suradnji u vezi s uporabom putničkih informacija.

Ovim sporazumom unaprijedit će se suradnja na području borbe protiv transnacionalnog kriminala, transnacionalnih kriminalnih mreža i aktivnosti, međunarodnog terorizma i potencijalnih prijetnji po državnu sigurnost. Sporazumom je predviđena i tehnička pomoć u uspostavi API (Advance Passenger Information) sustava koji omogućava tijelima nadležnim za vršenje graničnih provjera dobivanje podataka o putnicima prije njihova dolaska na međunarodne aerodrome kako bi se poslovi graničnih službenika vršili kvalitetnije i učinkovitije, a uz najkraće zadržavanje putnika.

Ministarstvo sigurnosti BiH će Prijedlog osnova  za zaključivanje Sporazuma dostaviti Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru, uz prijedlog da se za potpisnika odredi ministar sigurnosti BiH.

 

PONAVLJANJE UVOZNIH KVOTA ZA NABAVU REPROMATERIJALA

Vijeće ministara BiH donijelo je Odluku o ponavljanju količina tarifnih kvota u 2018. godini koje se odnose na uvoz sirovog šećera od šećerne trske za rafiniranje.

Vijeće ministara je, u skladu sa Zakonom o carinskoj tarifi, izašlo ususret zahtjevima domaćeg proizvođača jer su količine tarifnih kvota za ove repromaterijale, koji se ne mogu nabaviti po prihvatljivim cijenama na domaćem tržištu, prema podacima UNO-a BiH sredinom  2018. godine iskorištene više od 50 %. Sva nabavljena roba u okviru uvoznih kvota podliježe strogom carinskom nadzoru krajnje uporabe.

 

 

ODREĐENA GODIŠNJA KVOTA ZA ZAPOŠLJAVANJE STRANACA U 2019. GODINI

Vijeće ministara BiH donijelo je Odluku o utvrđivanju godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u Bosni i Hercegovini za 2019. godinu. Donošenjem ove odluke kvalitetnije se zadovoljavaju potrebe tržišta rada u Bosni i Hercegovini, a da pri tome nije ugrožena ponuda domaće radne snage. Također se osigurava veća kontrola tržišta rada i smanjenje rada na crno.

Ukupna godišnja kvota radnih dozvola za produženje i novo zapošljavanje stranaca u našoj zemlji u 2019. godini iznosi 1.570 radnih dozvola, od čega se na Federaciju BiH odnosi 880, RS 600 i Brčko Distrikt BiH 90 radnih dozvola. Uvažavajući stanje na tržištu rada u BiH, za 2019. godinu se neće određivati kvote za sezonsko zapošljavanje.

Broj radnih dozvola koje se mogu izdati za produženje već izdanih radnih dozvola iznosi 975 radnih dozvola, od toga za Federaciju BiH 535, za RS 400 i Brčko Distrikt BiH 40 radnih dozvola.

Za novo zapošljavanje stranaca, u skladu s Odlukom bit će moguće izdati 595 radnih dozvola, od čega za Federaciju BiH, za RS 200 i za Brčko Distrikt BiH 50 radnih dozvola.

 

 

INFORMACIJA O STANJU U OBLASTI MIGRACIJA

Vijeće ministara BiH usvojilo je  Informaciju o stanju u oblasti migracija u Bosni i Hercegovini u vezi s povećanim prilivom migranata u Bosnu i Hercegovinu.

Zaključeno je da Ministarstvo sigurnosti dostavi detaljnu informaciju o realizaciji Akcijskog plana hitnih mjera i izvješće o utrošku donatorskih sredstava, da se pripreme i Vijeću ministara na usvajanje dostave odluke o davanju statusa prihvatnih centara objektima u kojima su smješteni migranti te da se među migrantskom populacijom napravi evidencija djece bez roditeljskog staranja.

U informaciji Ministarstva sigurnosti se navodi da se Bosna i Hercegovina  u 2018. godini suočila sa značajnim porastom nezakonitih migracija preko vlastitog teritorija te da su u razdoblju od 9. 11. 2018. do 19. 11. 2018. godine Službi za poslove sa strancima prijavljena 703 nezakonita migranta. Namjeru za podnošenje zahtjeva za azil u BiH u istom razdoblju iskazala je 661 osoba, dok nijedna osoba nije podnijela zahtjev za azil.

Prema raspoloživim podacima, od 1. l. 2018. do 19. 11. 2018. godine Službi za poslove sa strancima prijavljeno je 22.411 nezakonitih migranata na teritoriju BiH. Namjeru za podnošenje zahtjeva za azil u BiH u istom razdoblju iskazalo je 21.158 osoba, a zahtjev za azil podnijelo je 1.316 osoba.

Najveći broj migranata dolazi iz Pakistana (7.428), Irana (3.519), Sirije (2.768), Afganistana (2.687), Iraka (2.043) i Libije (780).

Ministarstvo sigurnosti je, u suradnji s nadležnim institucijama, izradilo Akcijski plan hitnih mjera koje se trebaju poduzeti s fokusom na nezakonite migrante i propusnost granice, prije svega s istočnim susjedima Bosne i Hercegovine, a koji je usvojen na 142. sjednici Vijeća ministara BiH, 15. 5. 2018. godine.

Akcijski plan hitnih mjera sadrži pet prioriteta, 17 mjera i 73 aktivnosti.

Ministarstvo sigurnosti u suradnji s nadležnim institucijama i agencijama poduzima aktivnosti u skladu s navedenim akcijskim planom hitnih mjera i zaključcima Vijeća ministara BiH.

Pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu, Direkcije za koordinaciju policijskih tijela u BiH i Ministarstva unutarnjih poslova Republike Srpske i dalje pružaju pomoć Graničnoj policiji BiH u obavljanju poslova nadzora granice.

 

 

 

 

USVOJEN DOKUMENT ZA DISKUSIJU ZA SASTANAK PODODBORA IZMEĐU EU I BiH

Vijeće ministara BiH razmotrilo je i usvojilo Informaciju o održavanju trećeg sastanka Pododbora za promet, energiju, okoliš i regionalni razvoj između EU-a i BiH, koji će biti održan 13. 12. 2018. godine Bruxellesu. U vezi s tim, usvojen je  Dokument za diskusiju i dana suglasnost na prijedlog sastava izaslanstva BiH. Direkcija za europske integracije zadužena je da u suradnji s nadležnim institucijama u BiH provede sve preostale pripremne radnje za održavanje trećeg sastanka Pododbora za promet, energiju, okoliš i regionalni razvoj između EU-a i BiH.

 

PLAN AKTIVNOSTI ZA IZRADU PROGRAMA EKONOMSKIH REFORMI BiH

Vijeće ministara BiH usvojilo je Plan aktivnosti Programa ekonomskih reformi BiH za 2019. – 2021. godine (ERP).

Program ekonomskih reformi je poboljšana verzija Ekonomskog i fiskalnog programa (EFP), koji su podnosile zemlje potencijalni kandidati za članstvo u EU-u. Pred BiH se nalazi zadatak izrade Programa ekonomskih reformi za razdoblje 2019. – 2021. godine, koji sadrži srednjoročni makroekonomski okvir i okvir fiskalne politike, uključujući i fiskalne mjere te sveobuhvatan program strukturnih reformi u cilju poboljšanja rasta i konkurentnosti zemlje. ERP treba biti dostavljen Europskoj komisiji do kraja siječnja 2019. godine.

Direkcija za ekonomsko planiranje zadužena je da kao koordinator za Program ekonomskih reformi BiH za 2019. - 2021. godine na razini BiH u suradnji s entitetskim koordinatorima provede Plan aktivnosti i pripremi dokument.

 

 

USVOJEN SREDNJOROČNI PROGRAM RADA VMBiH 2019. – 2021.

Vijeće ministara BiH usvojilo je Srednjoročni program rada Vijeća ministara Bosne i Hercegovine 2019. – 2021., uz korekciju u dijelu koji se odnosi na provođenje mjera u sektoru pravde.

Srednjoročni program rada Vijeća ministara Bosne i Hercegovine 2019. – 2021. obuhvaća pregled srednjoročnih ciljeva s pokazateljima praćenja čijom će realizacijom 56 institucija, koje za svoj rad odgovaraju Vijeću ministara BiH, doprinijeti ostvarenju općih i strateških ciljeva koji su identificirani u dokumentu „Strateški okvir za BiH“. Dokument je sačinjen na osnovi ulaznih podataka koje su dostavile nadležne institucije, a za koje su u Aneksu 1- Akcijski plan Srednjoročnog programa rada Vijeća ministara BiH, iskazani programi, pokazatelji praćenja po godinama te procjena ukupnih troškova razvrstana po izvorima financiranja za iduće trogodišnje razdoblje. Aneks 2 daje pregled zakona i drugih propisa i razvojno-investicijskih projekata, dok je Aneksom 3 dan prikaz ukupnih potrebnih financijskih sredstava i izvora financiranja za realizaciju planiranih srednjoročnih ciljeva.

Opći principi razvoja povezani su sa strategijom Europa 2020 i strategijom Jugoistočna Europa 2020 kroz principe razvoja: integriran, pametan, održiv, inkluzivni rast i princip upravljanja u funkciji rasta. Strateški ciljevi razvoja su makroekonomska stabilnost, razvoj konkurentnog ekonomskog okruženja, razvoj ljudskih resursa, povećanje industrijske konkurentnosti, unapređenje kulture i kreativnih sektora, ravnomjeran regionalni razvoj, poboljšanje upravljanja okolišem, brži razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj, razvoj energetskih potencijala s naglaskom na obnovljive izvore i energetsku učinkovitost, povećanje mogućnosti zapošljavanja, promocija inkluzivnosti u obrazovanju, smanjenje siromaštva, unapređenje zdravstvene zaštite i ubrzanje procesa tranzicije. (kraj)

(*Ovaj naziv ne prejudicira status Kosova i u skladu je s Rezolucijom 1244 VS UN)