Održana 90. sjednica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine

USVOJEN PROGRAMA RADA VMBiH ZA 2017. GODINU 

Vijeće ministara BiH, uz korekcije na sjednici, usvojilo je svoj Program rada za 2017. godinu, koji sadrži oko 100 razvojno-investicijskih projekata i posvećen je procesu pristupanja EU-u, ispunjavanju obveza iz „Partnerstva za mir“, kao i daljnjem unapređenju regionalne i međunarodne suradnje.

Program rada Vijeća ministara sadrži Akcijski plan s nositeljima aktivnosti i rokovima za njihovo provođenje, pregled više od 40 zakona i oko 650 drugih propisa (odluka, izvješća, informacija, analiza, strategija, međunarodnih ugovora, kao i drugih materijala), koji će u 2017. godini biti na dnevnom redu Vijeća ministara BiH, uključujući i razvojno-investicijske projekte/programe.

Godišnji program je zasnovan na Srednjoročnom programu rada Vijeća ministara BiH, koji viziju razvoja Bosne i Hercegovine oslanja na pet općih principi razvoja (integrirani rast, pametni rast, održivi rast, inkluzivni rast, upravljanje u funkciji rasta) te na taj način povezuje rad Vijeća ministara BiH sa strategijom „Europa 2020“ i strategijom „Jugoistočna Europa 2020“.

Na dnevnom redu Vijeća ministara u 2017. godini bit će zakoni za razvoj sektora pravde, koji proizlaze iz Strukturalnog dijaloga BiH i EU i obveza proisteklih iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, više zakona u oblasti komunikacija, novi zakoni o hrani i veterinarstvu, o vršenju vanjskih poslova, kao i o pravima žrtava torture u BiH, o Službi za poslove sa strancima, o lijekovima i medicinskim sredstvima, o državnoj službi i drugi zakoni u cilju njihova usklađivanja sa zakonodavstvom EU.   

Planirano je, između ostalog, usvajanje više strategija, i to za borbu protiv organiziranog kriminala u Bosni i Hercegovini; za nadzor nad opojnim drogama; o reformi zdravstvenog sustava u BiH; kao i donošenje srednjoročne strategije upravljanja dugom u BiH i unapređenje pravnog okvira za suradnju s dijasporom usvajanjem politike i strategije o suradnji s bh.  iseljeništvom. 

Važan segment rada će biti jačanje suradnje i partnerstva na regionalnoj i međunarodnoj razini, što će biti praćeno zaključivanjem niza bilateralnih sporazuma,  kao i intenziviranje zajedničkih projekata s organizacijama civilnog društva u BiH.

U 2017. godini nastavit će se pregovori u okviru procesa pristupanja Bosne i Hercegovine Svjetskoj trgovinskoj organizaciji ( WTO).

 

RASTE INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA   

 

Vijeće ministara BiH primilo je na znanje Informaciju Direkcije za ekonomsko planiranje o kretanju makroekonomskih pokazatelja za razdoblje siječanj – listopad 2016. godine.

Industrijska proizvodnja u BiH u ovom razdoblju povećana je za 3,8 posto u odnosu na isto razdoblje 2015. godine, a najveće povećanje na mjesečnoj razini bilo je u veljači i iznosilo je 7,3 posto. Izvozno orijentirana prerađivačka industrija s povećanjem od 3,2 posto predstavljala je glavni oslonac rasta  uz sektore proizvodnje električne energije  i rudarstva, koji su ostvarili povećanje proizvodnje od 6,1 posto, odnosno 2,9 posto u odnosu na isto razdoblje 2015. godine. Promatrano na razini grana najviše stope rasta su ostvarene u okviru proizvodnje namještaja 15,3 posto, kemijskih i gotovih metalnih proizvoda oko 13 posto, prehrambenih i drvnih proizvoda oko 8 posto, odnosno 6 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

U rujnu 2016. broj zaposlenih osoba u BiH iznosio je 733,3 tisuće i veći je za 2 posto u usporedbi s istim mjesecom 2015. godine. Broj registriranih nezaposlenih osoba u listopadu 2016. godine iznosio je 512,5 tisuća i smanjen je za 4,5 posto na godišnjoj razini. Najznačajniji doprinos rastu broja zaposlenih bio je u  oblastima trgovine na veliko i malo, popravcima motornih vozila i motocikala te prerađivačkoj industriji.

Ukupan iznos depozita na kraju devetog mjeseca je dostigao 17,2 milijarde KM, a depoziti stanovništva do kraja rujna porasli su za 6,6 posto. 

Vanjskotrgovinski robni deficit u BiH u razdoblju siječanj – listopad 2016. godine iznosio je 5,551 milijardu KM i u odnosu na isto razdoblje prethodne godine smanjen je za 3,2 posto. Za 10 mjeseci prošle godine BiH je izvezla robe u vrijednosti od 7,692 milijarde KM,  što predstavlja povećanje od 2,6 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, dok je uvoz stagnirao i iznosio je 13,243 milijarde KM.

 

 ZAŠTITA PRAVA POTROŠAČA U BiH

 

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, donijelo je Odluku o usvajanju Državnog godišnjeg programa za zaštitu potrošača u Bosni i Hercegovini za 2017. godinu, koji je pripremilo Vijeće za zaštitu potrošača BiH.

Programom je planiran paket mjera koje će provesti nadležne institucije na državnoj, entitetskoj i razini Brčko Distrikta BiH u cilju poboljšanje kvalitete života svih građana Bosne i Hercegovine i promocije važnosti zdravlja i sigurnosti potrošača. Ciljevi ovog programa, između ostalog, su daljnje usklađivanje bh. zakonodavstva sa zakonodavstvom Europske unije u oblasti zaštite potrošača, stvaranje uvjeta za efikasno rješavanje uočenih problema u zaštiti potrošača, jačanje položaja potrošača na tržištu i podizanje njihove svijesti u odnosu na njihova prava i ulogu u tržišnom gospodarstvu.

Državni godišnji program za zaštitu potrošača u BiH za 2017. godinu je cjelovit dokument koji kreira okvirnu politiku zaštite potrošača, definira prioritete, određuje mjere za njihovo ostvarenje te utvrđuje nositelje aktivnosti za ispunjenje planiranih ciljeva i zadataka.

 

UNAPRIJEDITI SUSTAV PRIKUPLJANJA PODATAKA U OBRAZOVANJU

 

Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju Ministarstva civilnih poslova o izradi dokumenta „Smjernice za razvoj statističkog izvještavanja u oblasti obrazovanja“ u cilju usklađivanja ovog procesa s međunarodnim standardima i zahtjevima Europske unije.

Ministarstvo civilnih poslova BiH  će nastaviti suradnju sa svim relevantnim institucijama u cilju unapređenja statističkog izvještavanja u oblasti obrazovanja.

Ove smjernice osigurat će da se sustav prikupljanja podataka značajno unaprijedi i osigura nesmetano planiranje politika zasnovanih na dokazima te poboljša izvještavanje  BiH u skladu s međunarodnim obvezama. Također će služiti da se prepoznaju izvori i načini prikupljanja podataka neophodnih za izradu dokumenata strateškog tipa za srednje stručno obrazovanje i obuku u BiH, kao i ostalih strateških dokumenata u oblasti obrazovanja i obuke.

 

USKLADITI ZAKONE S OKVIRNIM ZAKONOM O VISOKOM OBRAZOVANJU U BiH

 

Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju Ministarstva civilnih poslova o izvršenju Okvirnog zakona o visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini za 2016. godinu.

Vijeće ministara BiH ukazalo je nadležnim obrazovnim vlastima na obvezu usuglašavanja važećih zakona o visokom obrazovanju s odredbama Okvirnog zakona o visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini, s naglaskom na poštivanje akademskih sloboda, akademske samouprave i autonomije visokoškolskih ustanova.        

Naglašena je potreba da nadležne obrazovne vlasti i visokoškolske ustanove, u suradnji s Agencijom za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete, u što kraćem roku započnu aktivnosti na procesu akreditacije studijskih programa na svim visokoškolskim ustanovama u Bosni i Hercegovini.

Vijeće ministara BiH zadužilo je agencije iz oblasti visokog obrazovanja - Agenciju za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete i Centar za informiranje i priznavanje dokumenata iz područja visokog obrazovanja da nastave s izvršavanjem obveza i aktivnosti proisteklih iz Okvirnog zakona o visokom obrazovanju u BiH.

Ministarstvo civilnih poslova će Informaciju o izvršenju Okvirnog zakona o visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini za 2016. godinu dostaviti entitetskim i kantonalnim ministarstvima obrazovanja i skupštinama, Odjelu za obrazovanje i Skupštini Brčko Distrikta BiH, Agenciji za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete, te Centru za informiranje i priznavanje dokumenata iz područja visokog obrazovanja.

 

STVORITI EFIKASNO TRŽIŠTE RADA U BiH

 

Vijeće ministara BiH, uz korekcije na sjednici, usvojilo je Informaciju Direkcije za europske integracije  o provedenim aktivnostima u vezi s planiranjem i programiranjem pomoći putem sektorske proračunske potpore u okviru IPA-e 2017., sektor zapošljavanja.

Radi se o provedenim aktivnostima na izradi akcijskog dokumenta – Sektorski reformski ugovor za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu politiku za sektorsku proračunsku potporu u okviru IPA-e 2017. godine, kojim se nastoji pomoći stvaranju efikasnog tržišta rada u BiH. Konkretni ciljevi uključuju: povećanje zapošljavanja mladih, osoba s invaliditetom i dugotrajno nezaposlenih osoba; povećanje učešća žena u zapošljavanju i na tržištu rada; unapređenje kvalitete i efikasnosti institucija i službi nadležnih za tržište rada; kao i povećanje zaposlenosti putem prilagođavanja obrazovnog/ih sustava zahtjevima tržišta rada, s posebnim naglaskom na daljnji razvoj i provođenje Kvalifikacijskog okvira u BiH.

 

BiH SUDJELUJE U ŠEST PROGRAMA TERITORIJALNE SURADNJE U OKVIRU IPA-E II 2014. – 2020.

 

Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju o napretku u provedbi programa iz okvira IPA-e I i IPA-e II prekogranične/teritorijalne suradnje za 2016. godinu, koju je pripremila  Direkcija za europske integracije. 

Prema Informaciji, Bosna i Hercegovina sudjeluje u šest programa u okviru druge komponente IPA-e 2007. – 2013., i to tri bilateralna sa susjednim zemljama: Hrvatskom, Crnom Gorom i Srbijom, IPA Jadranski program prekogranične suradnje i dva transnacionalna programa: SEE (Jugoistočna Europa) i MED (Mediteran). Ciljevi, prioriteti i mjere svakog programa definirani su programskim dokumentima koje je Europska komisija odobrila 2007. godine.

U okviru IPA-e II 2014. – 2020. godine BiH sudjeluje u ukupno šest programa teritorijalne suradnje. Riječ je o dva bilateralna programa (BiH i Crna Gora te BiH i Srbija), jednom trilateralnom programu prekogranične suradnje sa susjednim zemljama (Hrvatska - BiH - Crna Gora) i tri transnacionalna programa (Dunavski, Jadransko-jonski i Mediteranski). Ciljevi, prioriteti i mjere svakog programa su definirani programskim dokumentima koje je Europska komisija odobrila krajem 2014. i  u 2015. godini.

Svi ovi programi implementiraju se putem javnih poziva za podnošenje projektnih prijedloga koji se periodično objavljuju. (Kraj)