VIENNA EKONOMSKI RAZGOVORI

INVESTIRANJE U BOSNU I HERCEGOVINU – INVESTIRANJE U REGIJU

 

 

 

Poštovani gospodine Busek,

Ekselencije,

Dame i gospodo,

Predstavnici medija,

 

 

Svjedoci smo, mnogobrojnih inicijativa koje se odnose na Bosnu i Hercegovinu i na regiju Zapadnog Balkana.

 

Po mom dubokom uvjerenju, današnji sastanak predstavlja jedan od malobrojnih sastanaka i inicijativa koje su poduzete sa svrhom i smislom i od kojeg ova regija i Bosna i Hercegovina zaista mogu imati koristi.

 

Želim, stoga, najprije zahvaliti gospodinu. Erhardu Buseku, koji je i  svojim ranijim radom dokazao predanost i odgovornost prema našoj regiji, a posebice Bosni i Hercegovini. Također, pozdravljam sve vas, koji ste osobnom nazočnošću uveličali ovaj sastanak i pridonijeli njegovoj realizaciji.

 

Drago mi je da se mogu obratiti na skupu, koji će razmotriti perspektive u gospodarskoj suradnji u regiji i mogućnosti investiranja u Bosnu i Hercegovinu, što je od krucijalnog značaja osobito u svjetlu ekonomske krize s kojom  smo suočeni.

 

Dopustite mi da se danas kratko osvrnem na:

 

1)      posljednje pokazatelje ekonomskih aktivnosti i krize u BiH,

2)      projekcije ekonomskih kretanja do konca ove godine i u narednoj godini

3)      mjere koje BiH poduzima na ublažavanju krize

4)      planirani politički pravac djelovanja za koji se osobno zalažem u smisli olakšanja uvjeta poslovanja i investiranja u BiH

 

Radi upoznavanja sa ekonomskom situacijom, dopustite  da vam prezentiram nekoliko pokazatelja:

 

Svjetska i europska recesija u posljednjih godinu dana naravno nisu zaobišli ni regiju  Zapadnog Balkana, pa ni Bosnu i Hercegovinu.

 

Dostupni  sektorski  podaci i podaci vanjske trgovine ukazuju na realni pad bh ekonomske aktivnosti u prvom polugodištu 2009. Pad svjetske trgovine je doveo do rekordnog pada bh. vanjskotrgovinske razmjene. Međutim, treba imati na umu da je do  ovakvog  pada vanjske trgovine, od oko 26% u odnosu na isto razdoblje prošle godine, došlo i zbog oštrog pada svjetskih cijena hrane i pića, industrijskih repromaterijala, posebice  aluminija, te pada cijena sirove nafte.

 

Zabilježen je i pad raspoloživog dohotka, pad novčanih priliva iz inozemstva i pad izvoznih šansi, što je dovelo do značajnog pada finalne potrošnje i investicija.

 

Svjetskom ekonomskom krizom uzrokovan oštar pad izvoza je u velikoj mjeri destimulirao privatne investicije.  Istodobno,  kriza financijskih tržišta u svijetu je, u  velikoj mjeri ograničila i poskupila izvore financiranja bh. investicija, koje se u uglavnom bile iz inozemstva. Podizanje kriterija za dobivanje kredita u zemljama EU je najvjerojatnije preneseno i na BiH, obzirom da su banke iz EU većinski vlasnici najznačajnijih banaka na ovom BiH tržištu. Time je dodano otežano financiranje investicija u BiH.

 

Međutim, iako su pokazatelji, za prvih šest mjeseci u 2009. godini, ukazivali da se kriza snažno odrazila i na bh. ekonomiju, određeni podaci su, za posljednje mjesece, ipak blago bolji - depoziti u bankama, izvoz, devizne rezerve, prihodi od neizravnih poreza, te broj zaposlenih i nezaposlenih osoba - odnosno pad ekonomskih aktivnosti je nešto ublažen.

 

Kao što znadete, prognoze za oporavak gospodarstva je nezahvalno davati, čak i u zemljama koje su globalni ekonomski lideri, a posebice u malim zemljama za potpuno otvorenom ekonomijom - kao što je BiH. Ali, u skladu  sa navedenim bh. pokazateljima i trendovima, te posljednjim ohrabrujućim pokazateljima i projekcijama o oporavku globalne ekonomije, smatram da će do kraja ove godine maksimalni realni pad BDP-a, u odnosu na 2008. godinu, iznositi 3%, a da će u 2010. godini ekonomija BiH biti stabilna. Ove projekcije za BiH potvrdio je i Međunarodni monetarni fond.

 

Na neto održanom sastanku skupine G 20 označen je izlazak iz svjetske ekonomske krize. Nadam se da će ovaj forum doprinijeti i potvrditi to isto i za BiH.

 

U cilju stabilizacije ekonomije, Vijeće ministara  donesenim mjerama,  iz  svojih ovlasti, pokušava osigurati  povoljnije uvjete za investiranje.   Izmjenama  i prilagodbama zakonske regulative nastoji se unaprijediti jedinstven ekonomski prostor i poboljšati poslovni ambijent.

 

U bliskoj suradnji sa Centralnom bankom BiH osigurana je stabilnost financijskog sektora. Pored toga, u okviru mjera za ublažavanje krize Vijeće ministara se obvezalo na:

 

1. ubrzanje procesa implementacije infrastrukturnih projekata,
2. osiguranje dodane potpore izvozu povećanjem jamstvenog fonda Agencije za izvozna jamstva, smanjenje i kontrolu primanja uposlenih u javnom sektoru koje neizravno utječu i na konkurentnost bh. privatnog sektora
3. redovitu fiskalnu koordinaciju, putem Fiskalnog vijeća, i poticaj entiteta na harmonizaciju zakonodavstva iz svih oblasti, a osobito iz oblasti izravnih poreza.

 

Također,   naglasio bih  intenzivnu suradnju s međunarodnim financijskim institucijama i aktivnosti na integriranju Bosne i Hercegovine u Europsku uniju što treba rezultirati  investiranjem dijela sredstava Europske komisije   u infrastrukturne projekte u Bosni i Hercegovini.

 

Po mome mišljenju, najbolja mjera, koju su bh. vlasti poduzela za ublažavanje krize, jeste potpisivanje Stand By aranžmana s MMF-om. I tu ne mislim na sredstva koja će nam, kratkoročno gledajući, nadoknaditi proračunske prihode, izgubljene u ovom vremenu krize. Važnije od sredstava je to, što, u doba globalne ekonomske krize,  a javnosti i ulagačima  s poznatim problemima održavanja razine potrošnje na socijalni sektor i održavanja razine plaća u javnom sektoru,  Stand By aranžman predstavlja signal ulagačima da će fiskalna politika zemlje biti    pod kontrolom i kvalitetnija, te da će   makroekonomski okvir biti «zdraviji». Ujedno, druge međunarodne financijske institucije, kao npr. Svjetska banka, plasirat će sada, svoja,  dodana sredstva u BiH.

 

Možemo, slobodno, reći da je Bosna i Hercegovina još uvijek neotkriveni potencijal za investiranje. Pred nama stoji privatizacija javnih poduzeća i najuspješnijih kompanija, a Bosna i Hercegovina raspolaže velikim resursima čije korištenje predstavlja isplativu investiciju. Atraktivni sektori za investiranje, poput energetike, građevinarstva, tekstilne i drvne industrije, prerada metala i automobilska industrija, te proizvodnja hrane i turizam, daju šaroliku mogućnost ulaganja, a pokazatelj isplativosti ulaganja u Bosni i Hercegovini predstavlja bankarski sektor, koji je uspješno privatiziran i u koji se dalje investira.

 

Iako smo već poduzeli brojne sektorske reforme na privlačenje investicija,  daljnje usmjerenje olakšanja uvjeta poslovanja i investiranja u BiH je u cilju osiguranja motivacije za strane investitore uz olakšanje poslovanja u BiH i pokretanje privatizacije strateški važnih poduzeća.

U tom smislu u narednom razdoblju zalažem se za sljedeće mjere:

 

• Fiskalne poticaje u oblasti infrastrukturinih projekata, koordinaciju upravljanja javnom infrastrukturom i modernizacija sustava upravljanja zemljištem i nekretninama.
• Smanjenje poreza i doprinosa na radnu snagu,
• Poboljšanje poslovnog ambijenta putem smanjenje potrebnih procedura za utemeljenje, vođenje i zatvaranje poduzeća
• Izgradnju istinski jedinstvenog ekonomskog prostora (harmonizacija izravnih poreza i doprinosa – što je spomenuto i u mjerama usvojenim od strane Vijeća ministara)
• Kontinuirani angažman u unapređivanju strukture i učinkovitosti javne potrošnje; te
• Završavanje procesa privatizacije i angažiranje u restrukturiranju poduzeća.

 

Jedino djelujući u ovom pravcu, BiH može osvariti prioritetne ekonomske ciljeve -  kratkoročni:  da uz što manje potresa preživi trenutačnu gospodarsku krizu, te dugoročni - osiguranja kontinuiranog gospodarskog razvoja i rasta u Bosni i Hercegovini. To se može postići jedino investiranjem a to zahtjeva određene uvjete, na čemu predano radimo. Za nas kapital nije obojen, i nema pripadnost – postoji samo interes investitora da uveća kapital, koji se podudara s našim interesom da kapital bude investiran u Bosni i Hercegovini i rezultira pozitivnim ekonomskim učincima za zemlju.

 

 

 

Dame i gospodo!

 

Realan sam čovjek, i svjestan, da, i pored navedenih ekonomskih mjera, nama, dužnosnicima Bosne i Hercegovine ostaje odgovoran zadatak demonstrirati političku volju na ostvarenju glavnog preduvjeta za razvitak i privlačenje investicija, a to je politička stabilnost. Za ostvarenje tog preduvjeta moramo osigurati vladavinu prava, dobro upravljanje, nastaviti pokrenuti rat protiv korupcije,  poticati ulogu civilnoga društva i proširivati prostore slobode za narode i pojedince.

 

Ostvarujući ovo, nadamo se stalnoj potpori  EU i drugih partnera koji moraju biti svjesni da je ulaganje u naš razvoj ujedno ulaganje  u njihov razvoj. Bez toga Bosna i Hercegovina će biti otvoreno pitanje za EU, bez odgovarajućeg doprinosa jedinstvenom europskom tržištu i stabilnosti Europe.

 

Mislim. da ovu globalnu ekonomsku krizu možemo i trebamo gledati kao na bolnu, ali važnu lekciju, na temelju koje trebamo napraviti velika poboljšanja i reforme koje će dugoročno koristiti našoj ekonomiji.

 

Na kraju, želim vam  uspješan rad tijekom održavanja ovoga skupa, s nadom da ćete se bolje upoznati s investicijskim mogućnostima Bosne i Hercegovine i da ćemo zajedno pronaći model za zajedničku suradnju s ciljem razvitka regije i Bosne i Hercegovine, te ostvarenja uspješnih poslovnih suradnji.

 

HVALA!