Inicijativa predsjedatelja Zvizdića

Predsjedatelj Vijeća ministara BiH dr. Denis Zvizdić pozvao je Republiku Hrvatsku da ratificira, a Republiku Srbiju da potpiše ugovor o granici sa Bosnom i Hercegovinom. Inicijativa predsjedatelja Zvizdića objavljena je u cijelosti: 

“Imajući u vidu ukupnu atmosferu na prostoru Zapadnog Balkana, koja je u posljednje vrijeme obilježena provokacijama, javnim verbaliziranjem opasnih secesionističkih namjera, falsificiranjem historije, negiranjem genocida u Srebrenici i glorificiranjem ratnih zločina(ca), zloslutnim idejama o crtanju novih granica na bazi etničkih principa, tendencioznim i zlonamjernim povezivanjem BiH sa odnosom između Srbije i Kosova, neprihvatljivim carinskim nametima i barijerama suprotno odredbama važećih sporazuma, uzurpacijom imovine, kršenjem međunarodnih konvencija i neprihvatanjem presuda međunarodnih sudova, miješanjem u unutrašnje stvari i sličnim nedobrosusjedskim aktivnostima i porukama, smatram da je vrijeme, i to upravo sada, da se promijene trenutne paradigme ponašanja koje vode u slijepu ulicu, jer ono što najviše treba Zapadnom Balkanu nisu nove hegemonističke politike i podjele, nego pozitivan politički dijalog, mir, međusobna saradnja i napredak. 

 

Na to nas, ako svi želimo da pripadamo porodici evropskih država, a BiH je bezalternativno  opredijeljena za evropske integracije, obavezuju i brojni dokumenti koje su prihvatile sve zemlje Zapadnog Balkana. 

Smatram potrebnim podsjetiti na neke od njih, poput: Strategije za “kredibilnu perspektivu proširenja i pojačan angažman EU sa Zapadnim Balkanom”, koju je usvojila  Evropska komisija u februaru 2018. godine, potvrđujući evropsku budućnost našeg regiona kao geostrateško ulaganje u stabilnu, snažnu i ujedinjenu Evropu zasnovanu na zajedničkim vrijednostima. Tim dokumentima pripada i  Deklaracija lidera članica EU, potpisana na Samitu u Sofiji u maju 2018., u kojoj je posebno istaknuto da “EU podržava zemlje ZB u njihovoj posvećenosti nastavku jačanja dobrih susjedskih odnosa, regionalne stabilnosti i uzajamne saradnje, te da se to posebno odnosi na pronalaženje efikasnih rješenja za bilateralne odnose i sporove”, kao i “Zajednička deklaracija za oblast regionalne saradnje i dobrosusjedskih odnosa”, koja je potpisana u Londonu, u julu 2018. godine, od strane premijera ne samo zemalja Zapadnog Balkana, nego i zemalja članica EU, učesnica Berlinskog procesa: Njemačke, UK, Francuske, Austrije, Italije, Hrvatske, Slovenije i Poljske.  

 

Dakle, u ovim, kao i brojnim drugim dokumentima posvećenim regiji Zapadnog Balkana, posebna pažnja je posvećena jačanju dobrih regionalnih odnosa koji moraju biti bazirani na međusobnom razumijevanju i bezuvjetnom poštivanju suvereniteta, integriteta i međunarodnopravnog subjektiviteta svake od zemalja. 

 

Jasno su naznačeni prioriteti i oblasti zajedničke saradnje, kao i konkretni izazovi s kojima se suočava Zapadni Balkan, sa posebnim fokusom na važnost provođenja potrebnih reformi, te rješavanje svih otvorenih bilateralnih pitanja prije pristupanja EU. 

 

Upravo su reforme i saradnja na polju politike, ekonomije, sigurnosti, obrazovanja, nauke, kulture, mladih itd. neke od ključnih odrednica zajedničkog djelovanja koje smo u našem regionu svi prihvatili, ali očito neki stvarno, a neki, nažalost, deklarativno kako bi se pred predstavnicima EU i međunarodne zajednice predstavili kao promotori mira i saradnje. 
Ono što je potpuno jasno, i bezbroj puta praktično i institucionalno dokazano, jeste da BiH u potpunosti poštuje suverenitet i teritorijalni integritet svojih susjeda, a vjerodostojnost ovakvog stava je pokazana kroz  potpisivanje Sporazuma o granici sa Crnom Gorom i kroz konkretne prijedloge i iskrenu namjeru da se isti pravni akt ratificira, odnosno ispregovara i potpiše i sa našim drugim susjedima. 

Poznato je da je Ugovor o državnoj granici između BiH i Republike Hrvatske potpisan 1999. godine i da se, iako nije ratificiran, primjenjuje, dok sa Republikom Srbijom takav ugovor, još uvijek, nije ispregovaran. 

 

Zato ponovo pozivam Hrvatsku da ratificira potpisani Ugovor o granici sa BiH,  a Srbiju da sa Bosnom i Hercegovinom, a u cilju jačanja međusobne saradnje, mira i stabilnosti, u najkraćem roku potpiše međudržavni Ugovor o granici. 

 

Finalizacija ovih bilateralnih pitanja bi imala izuzetnu simboliku međusobnog povjerenja i saradnje, i ujedno predstavljala najkonkretniju potvrdu više puta izrečenih stavova naših komšija o poštivanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH. Bio bi to istovremeno i najbolji izraz političke zrelosti i društvene odgovornosti svih regionalnih lidera koji su iskreno naklonjeni  održivoj i trajnoj stabilnosti na Balkanu. 

 

Jednostavno kazano, to bi bilo trasiranje puta koji bi nas vodio u prosperitetnu budućnost i izgradnju povjerenja i trajnog pomirenja. Sve drugo bi i dalje bacalo “sjenu” na iskrenost izrečenih stavova o međusobnom poštivanju i predstavljalo plodno tlo za daljnje velikodržavne, radikalne i provokativne ideje i aktivnosti. 

 

Podsjećam da je Bosna i Hercegovina, kao višestoljetna historijska činjenica, sa svojom neuništivom kulturološkom isprepletenošću, 22. maja 1992. godine postala članica Ujedinjenih naroda, čime je priznata kao suverena država u postojećim granicama. Ista stvar je i sa susjedima BiH. 

 

Zbog toga bi međusobnim  potvrđivanjem međunarodno priznatih granica prestale špekulacije o teritorijalnim pretenzijama, otcjepljenjima, podjelama, etničkim razmjenama teritorija i skrivenim ali, nažalost, još uvijek živim namjerama stvaranja “velikih” država. 

 

Bile bi to poruke za mir, za budućnost, za nove generacije i njihov prosperitet. 
Dakle, ratifikacija, odnosno  potpisivanje ugovora o granici između BiH, Republike Hrvatske i Republike Srbije, u ovome bi momentu bila najefikasnija poruka koja bi prekinula spiralu tenzija i pokrenula ozdravljujući proces saradnje, povjerenja i pomirenja, razvoja ukupnog regiona i svake države pojedinačno. 

 

Jedino kroz iskrenu saradnju, zajednički nastup i ekonomsko i infrastrukturno povezivanje, region Zapadnog Balkana ima šansu da postane privlačan stranim investitorima i siguran i prosperitetan za buduće generacije. Zbog toga je najvažniji zadatak za one koji trenutno vode političke i druge procese da donesu mudre i hrabre odluke, usklađene sa normama međunarodnog prava i poštivanja suvereniteta, i time pokažu želju za izgradnjom  povjerenja i međusobne saradnje. 

 

Baš kao što je to rekao “arhitekta ujedinjene Evrope”, R. Schumann: “Evropa se neće stvoriti odjednom. Izgradit će se putem konkretnih postignuća koja će prvo stvoriti istinsku solidarnost.”

Ratificiranjem Ugovora o granici izmedju BiH i R Hrvatske, i potpisivanjem i ratificiranjem Ugovora o granici izmedju BiH i Srbije, i mi bismo, zajedno sa Crnom Gorom, kao region stvorili temelje istinske solidarnosti i izgradnje zajedništva. 

 

Uradimo to sada, zbog generacija koje će doći poslije nas.”

                                                                                                                        (kraj)