Announcements
Deklaracija sa Samita u Parizu: Jačanje regionalne saradnje ključni element za stabilnost Zapadnog Balkana
07/05/2016
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine
Šefovi država i vlada, ministri vanjskih poslova i ministri privrede Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Bivše Jugoslovenske Republike Makedonije, Srbije, kao i Hrvatske, Slovenije, Austrije, Njemačke, Francuske, Italije, te predstavnici Evropske unije i međunarodnih finansijskih institucije, ponovo su se okupili u Parizu 4. jula 2016. godine, nakon sastanaka na vrhu održanih u Berlinu (28. augusta 2014. godine) i Beču (27. augusta 2015. godine).
Prethodni sastanci na vrhu doveli su do napretka u oblastima kao što su saradnja i povezanost mladih, te transporta i energije. Učesnici su također konstatirali da je dinamika uspostavljena ovim sastancima, kao i različitim sastancima održanim u okviru procesa Brdo-Brijuni, značajno unaprijedila saradnju i dobrosusjedske odnose u regionu. Važan element ovog procesa je jasna usmjerenost na ograničen broj konkretnih pitanja vezanih za jaču povezanost u oblasti transporta, energije i kontakata među građanima zemalja u regionu.
Cilj samita u Parizu je da osigura bolju koherentnost s različitim regionalnim inicijativama unapređenjem regionalne saradnje u svjetlu evropske perspektive regiona, naročito procesa Brdo-Brijuni.
Evropski kontinent suočava se s nezapamćenim sigurnosnim izazovima, kao što su masovni teroristički napadi. Zemlje zapadnog Balkana pozvane su na jačanje regionalne saradnje koja je i dalje ključni element za stabilnost regiona i cijele Evrope.
I – Budućnost zemalja zapadnog Balkana je u evropskoj integraciji (približavanju) i regionalnoj saradnji
1.U situaciji obilježenoj ishodom referenduma u UK, zemlje zapadnog Balkana potvrdile su da je njihova budućnost u Evropskoj uniji. Tokom sastanaka na vrhu održanih u Zagrebu i Solunu u 2000. i 2003. godini svim zemljama regiona je data i od tada u više navrata nedvojbeno potvrđena jasna evropska perspektiva, zasnovana na relevantnim uvjetima i zahtjevima. Zemlje regiona su u proteklih nekoliko godina postigle značajan napredak na evropskom putu. Uz pohvale za napore koje je svaka od njih napravila u različitim fazama procesa pridruživanja, zemlje zapadnog Balkana su pozvane da nastave napore na približavanju Evropskoj uniji.
Vladavina prava je više nego ikada od ključne važnosti za proces proširenja, što podrazumijeva provedbu pravosudnih reformi, rješavanje problema organiziranog kriminala i korupcije, kao i osiguranje punog poštivanja osnovnih prava.
2. Regionalna saradnja je ključni uvjet za evropsku perspektivu zemalja iz regiona u kojoj se još uvijek osjećaju posljedice tragičnih sukoba od prije nepunih 25 godina. Od tada su zemlje zapadnog Balkana postigle veliki napredak. Danas u Parizu smo izrazili zadovoljstvo onim što je do sada urađeno i pozvali svaku zemlju da nastavi napore u ostvarivanju dobrosusjedskih odnosa.
Na samitu u Parizu podsjećamo na važnost regionalne saradnje u rješavanju neriješenih bilateralnih pitanja, u nastavku onoga što je postignuto na samitu u Beču. Pomirenje je od ključne važnosti za stabilnost regiona na putu pridruživanja EU. Zemlje zapadnog Balkana su potvrdile opredijeljenost za nastavak saradnje u duhu Bečke deklaracije iz augusta 2015. godine. Danas su potvrdile opredijeljenost da će se u procesu pridruživanja EU suzdržati od zloupotrebe neriješenih bilateralnih pitanja.
3. Danas u Parizu, potpisivanjem sporazuma o uspostavljanju Regionalnog ureda za saradnju mladih (RYCO), napravljen je ogroman iskorak u liječenju rana iz prošlosti. Koristeći pedesetogodišnje iskustvo Francusko-njemačkog ureda za saradnju mladih, ovaj novi ured će raditi s ciljem jačanja pomirenja među narodima, kao i promoviranja programa sjećanja, različitosti, intelektualne razmjene, regionalne mobilnosti, učešća građana i promocije demokratskih vrijednosti. Svi učesnici su izrazile uvjerenje da će ovaj ured dati ogroman doprinos pomirenju i evropskoj budućnosti regiona jačanjem razmjene i mobilnosti mladih u svrhu učenja.
4. Regionalna saradnja je još jedan ključni element ekonomskog razvoja zapadnog Balkana jer unapređuje povezanost naroda, povećava broj prekograničnih i višedržavnih inicijativa, kao i zajedničkih investicija. U kontekstu postojeće ekonomske situacije, regionalna saradnja predstavlja jedan jedini način za suočavanje sa zajedničkim izazovima. Regionalne organizacije, kao što je Vijeće za regionalnu saradnju (RCC), odigrat će važnu ulogu u tom procesu.
II – Povezanost i trgovina: prilika i izazov za region
5. Održiv ekonomski razvoj čini temelj prosperitetne budućnosti regiona. Kako bi postigao ovaj cilj, samit u Parizu koncentrirao se na unapređenje povezanosti i prilika za uzajamno korisnu trgovinu u regionu.
6. U pogledu povezanosti, pariški samit bio je prilika da se ocijeni provedba projekata započetih u augustu 2015. godine, te da se apelira na daljnji napredak na tom polju. Trebalo bi brzo provesti dogovorene investicione projekte. U tom smislu, sve strane su pozdravile činjenicu da bi neki projekti koji su dogovoreni u okviru prošlogodišnjeg investicionog paketa mogli biti spremni za ceremoniju postavljanja kamena temeljca već u toku 2016. godine. Zemlje učesnice su se složile oko tri nova željeznička projekta, koje će EU kofinansirati sa skoro 100 miliona američkih dolara, pored sredstava koje će osigurati međunarodne finansijske institucije i zemlje zapadnog Balkana iz nacionalnih budžeta.
Sve zemlje u regionu imat će koristi od finansijske podrške programu povezanosti. Nastavit će se razmatranje projekata u cijelom regionu čim budu riješeni politički i tehnički preduvjeti. Oslanjajući se na postojeću stručnu pomoć, Komisija će istražiti načine za daljnju podršku zemljama regiona kako bi unaprijedila njihov pristup sredstvima međunarodnih finansijskih institucija, kao i korištenje tih sredstava.
Strane su pozdravile predstavljanje inicijative za veće investiranje u energetsku efikasnost u stambenim zgradama i održivi razvoj uz pomoć dodatnih sredstava EU u iznosu od 50 miliona eura. Radi se o programu koji istražuje najbolje načine za razvoj regionalnog hidropotencijala. Pored toga, EU je naručila okvirni plan regionalnih hidroenergetskih izvora za Zapadni Balkan koji će definirati način razvoja hidropotencijala u regionu pravljenjem ravnoteže između proizvodnje energije i ekoloških pitanja.
Predstavljen je i izvještaj o provođenju netehničkih mjera koje su dogovorene prije godinu dana kao podrška povezanosti u oblasti energije i transporta. Provođenje tih netehničkih mjera ključno je za funkcioniranje integriranih energetskih i transportnih mreža. Zemlje zapadnog Balkana sada moraju uvećati napore, s obzirom da će napredak na provođenju netehničkih mjera unaprijediti pravni i regulatorni okvir u kom se prave infrastrukturni projekti, te će tako privući investicije. U tu svrhu zemlje će i dalje dobijati pomoć Evropske komisije, Prometne opservatorije za jugoistočnu Evropu i Sekretarijata Energetske zajednice. Zajednički akcioni plan za olakšavanje trgovine i transporta zemalja zapadnog Balkana, koji su danas predstavili šefovi vlada zemalja zapadnog Balkana, dobrodošao je doprinos ovom procesu, a Svjetskoj banci bit će prilika da pruži podršku provođenju plana povezanosti EU sa zapadnim Balkanom. Učesnici su se obavezali da će nastaviti raditi na usavršavanju prioritetnih investicionih projekata obuhvaćenih u jedinstvenim listama prioritetnih infrastrukturnih projekata koje su kreirali nacionalni investicioni komiteti u svim zemljama zapadnog Balkana.
Po pitanju energije, učesnici su postigli dogovor o mapi puta za uspostavljanje regionalnog tržišta za električnu energiju na zapadnom Balkanu u cilju olakšavanja razmjene resursa, boljeg iskorištavanja postojećih energetskih sistema, integriranja proizvodnje iz obnovljivih izvora energije, te, na kraju, povezivanja regionalnog s tržištem EU. Evropska komisija nastavit će da provodi ovu inicijativu uz podršku Sekretarijata Energetske zajednice. Napredak u provođenju mape puta ogledat će se u budućim odlukama Evropske unije o finansiranju.
Po pitanju transporta, strane su generalno podržale cilj uspostavljanja Ugovora o transportnoj zajednici i pozdravile daljnji rad na izradi zajedničkog teksta.
Po pitanju trgovine, učesnici su sa zadovoljstvom potvrdili produbljivanje ekonomske integracije između WB6 i priznali su pozitivnu ulogu koju je odigrala EU putem pružanja stručne pomoći, opreme i političke podrške u tom smislu.
Učesnici su još jednom potvrdili važnost omogućavanja regionalne tržišne integracije, posebno putem Sporazuma CEFTA. U tom kontekstu, pozdravili su uspješan završetak pregovora o Dodatnom protokolu 5 za olakšavanje trgovine u okviru Sporazuma CEFTA, kao i važnost zaključenja Dodatnog protokola o trgovinskim uslugama do kraja 2016. godine. Sekretarijat CEFTA-e će koordinirati pripremu ovog sporazuma. O napretku u provođenju Dodatnog protokola o trgovinskim uslugama će se izvještavati tokom narednog samita.
III – Prioritet dat mladima
7. Poboljšanje perspektiva za mlađe generacije je od najvažnijeg značaja kako bi se osigurala stabilnost, održivi razvoj i napredak u regionu. U tom kontekstu, strane su razmatrale napredak u provođenju Pozitivne agende za mlade zapadnog Balkana, koja je inicirana na sastanku ministara vanjskih poslova u okviru inicijative Brdo proces, 23. aprila 2015. godine.
S obzirom na to da Erasmus+ pokriva Zapadni Balkan, posebno kroz podršku mobilnosti mladih volontera, osoba koje rade s omladinom, studenata i akademskog osoblja, putem izgradnje kapaciteta na područjima mladih i visokog obrazovanja, kao i podsticanjem dijaloga između mladih ljudi i donosilaca odluka, usaglasili su se oko konkretnih prijedloga koji će dovesti do toga da mladi iz regiona imaju bolji pristup programu školarina Erasmus+ , a također uzimajući u obzir i potrebnu promociju pоduzetništva.
U tom kontekstu, pozdravljamo ideju izvršnog programa za studiranje i razmjenu za mlade državne službenike u regionu, što će dalje doprinijeti nastavku rada na pomirenju u regionu i šire.
Strane su se usaglasile da je potrebno uraditi više u smislu rješavanja visokog nivoa nezaposlenosti mladih u regionu. Ovo pitanje je jedno od važnijih u programima ekonomske reforme i u strateškim smjernicama, sadržanim u zajedničkim zaključcima Ekonomskog i finansijskog dijaloga između EU i Zapadnog Balkana i Turske od 25. maja, 2016. godine. Poboljšanje stope učešća mladih ljudi na tržištu rada je ključno za poboljšanje perspektiva za mlade generacije u regionu.
Strane su pohvalile opredijeljenost za konkretne aktivnosti na konferenciji o učenju na bazi rada, održanoj u Beču 18. maja 2016. godine, između predstavnika javnog i privatnog sektora i naglasile su da visok nivo sistema strukovnog obrazovanja i obuka doprinosi pružanju podrške privrednom rastu i smanjenju nezaposlenosti mladih. Pozdravili su poziv Francuske da bude domaćin sljedećoj konferenciji o strukovnom obrazovanju i obuci, s posebnim fokusom na poduzetničke vještine.
Strane su pozdravile zajedničke naučne konferencije održane u Berlinu u 2015. i u Beču u 2016. godini. Ponovile su svoju preporuku da osiguraju dovoljno sredstava za istraživanje, s ciljem od 3% nacionalnog BDP-a, kao i da traže od nacionalnih akademija nauka da predlože, do naredne konferencije koja je planirana da se održi u Francuskoj 2017. godine, mehanizme za finansiranje izuzetno kvalitetnih mladih istraživača iz država Balkana, omogućavajući im ako da steknu iskustvo u inozemstvu i da, u sopstvenim državama, naprave laboratorije izvrsnosti.
8. Početak aktivnosti Regionalnog ureda za saradnju mladih (RYCO) čini jedinstvenu priliku da se omogući i ubrza pomirenje i regionalna saradnja između mladih. Nadamo se da će im ova nova organizacija pomoći da razviju svoju zainteresiranost za aktivno građanstvo, volontiranje i razmjenu sa svojim susjedima, shvatajući da dijele više istih stvari nego razloga da se osjećaju drugačijima. Države učesnice su izrazile svoju namjeru da podstaknu svoje organizacije mladih da u potpunosti sarađuju s RYCO-om.
IV – Rješavanje postojećih izazova: migracija i borba protiv terorizma i radikalizacije
9. Iako su potrebna daljnja nastojanja kako bi se povećala infrastrukturna povezanost i podržale inicijative mladih, države zapadnog Balkana i Evropska unija se suočavaju sa zajedničkim izazovima koji se odnose na migracije i borbu protiv terorizma.
10. Evropa se trenutno suočava s neviđenim migracijskim izazovom, a zemlje zapadnog Balkana uložile su izuzetne napore kako bi primile izbjeglice, kako ističu svi učesnici samita u Parizu. Također, Evropska unija i njezine države članice poduzele su značajne mjere kako bi odgovorile na ovu krizu i njene posljedice, ponajprije osiguravanjem pomoći u robi i finansijske podrške upravama i zemljama domaćinima, a potom i uspostavljanjem snažnije saradnje u borbi protiv trgovine ljudima, gdje je kontrola vanjskih granica od ključnog značaja. U tom smislu ponovo ističemo podršku koju smo dali inicijativi Evropske investicione banke (EIB) na zapadnom Balkanu za podsticanje ulaganja. Ta inicijativa je u potpunosti usklađena s novim pristupom migracijama, koji je Evropsko vijeće usvojilo 28 - 29. juna.
Provedba obaveza koje su EU i zemlje zapadnog Balkana preuzele na sastanku visokih zvaničnika održanom 8. oktobra 2015. godine, kao i obaveza preuzetih na mini-samitu održanom 25. oktobra zahtijeva kontinuirane napore. Učesnici sastanka u Parizu identificirali su područja u kojima bi dodatno trebalo osnažiti saradnju između Evropske unije i zemalja zapadnog Balkana: povratak i readmisija, razmjena informacija, koordinacija, zajedničke operacije u borbi protiv mreža krijumčara i organiziranog kriminala, bolja saradnja između snaga granične policije. Učesnici su saglasni i kada je riječ o značaju stalnog praćenja razvoja novih migracionih ruta kroz region ka Evropskoj uniji.
11. Učesnici su izrazili zabrinutost zbog terorizma i radikalizacije, naročito među mladima. Podsjetili su, također, na značaj veće saradnje između država članica EU i zemalja zapadnog Balkana, naročito u pogledu borbe protiv trgovine oružjem, finansiranja terorizma, radikalizacije, odnosno u pogledu sprečavanja radikalizacije i osiguravanja snažnije kontrole granica. Učesnici su potvrdili svoju podršku inicijativi za borbu protiv terorizma na zapadnom Balkanu i zaključcima Salzburškog foruma. Države učesnice pozivaju na snažnije pravosudne i operativne mjere u borbi protiv trgovine oružjem, posebno kroz sistematsko korištenje postojećih baza podataka i sistema za razmjenu informacija.
Kako bi što bolje odgovorile na prijetnju terorizma i radikalizacije, države učesnice su dogovorile da će osnažiti ulogu Centra za provedbu zakona u Jugoistočnoj Evropi (SELEC) u borbi protiv ovih pojava, između ostalog kroz jačanje saradnje s EUROPOL-om. Nadalje, države učesnice su se obavezale da će poticati bolju provedbu zajedničke izjave SEECP-a o terorizmu koja je usvojena 24. februara 2015. godine u Tirani. Konačno, Evropska komisija je najavila dodatno finansiranje kroz instrument podrške civilnom društvu putem nevladinih organizacija koje rade na sprečavanju i borbi protiv nasilnog ekstremizma.
12. Države učesnice pozdravile su spremnost Italije da bude domaćin sljedećeg samita o Zapadnom Balkanu 2017. godine.